30.1.1876.:Rođen Josip Bösendorfer, autor crtica i o Valpovu!
Korisnička ocjena: 5 / 5
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 30 Siječanj 2021 07:26
- Napisao/la Mihael Sučić
- Hitovi: 617
Pod grad došao je i grof Ivan Drašković sa ostalom hrvatskom vojskom Dünewald ovako pojačan krene na Valpovo. Valpovački Muharem-aga uzeo pucati živo iz topova, da objavi susjednim gradovima te je Valpovo u pogibli.
Povjesničar koji ide rame uz rame s velikim hrvatskim povjesničarima poput Vjekoslava Klaića, Ferde Šišića Josip Bösendorfer rodom je iz Lukača kod Virovitice. Bio je član nekoliko akademija, Münchenske, Bečke i Jugoslavenske od 1930-ih godina. Prema literaturi sudjelovao je u studentskim prosvjedima 1895. godine kada je zapaljena mađarska zastava pa se nakon toga čina uputio na školovanje u središta Austro-Ugarske Monarhije, Beč, Prag i Graz. Koncem 19. stoljeća, 1899. doktorirao je s tezom o Zrinsko-frankopanskoj uroti.
„Prvi grad, na koji su se naši oborili, bio je Vučin od prirode dobro utvrđen. Bijen kroz četiri dana topovima, on se predade. Grad su branili većinom „Vlasi“. Pod grad došao je i grof Ivan Drašković sa ostalom hrvatskom vojskom Dünewald ovako pojačan krene na Valpovo. Valpovački Muharem-aga uzeo pucati živo iz topova, da objavi susjednim gradovima te je Valpovo u pogibli. Da se Turci iz Osijeka ne krenu na pomoć Valpovu, odaslani su pod grad hrvatski konjanici. I turski konjanici izišli iz grada, ali na očigled naših, okrenu konje, i udare brzo natrag, donoseći glas, da su već prednje čete kršćanske vojske pod gradom. U Osijeku nasta strava. I muško stade bježati iz grada tako, da je osječki zapovjednik Džafir-beg morao zatvoriti gradu vrata. Ali strah pred bliskom pogibli bio je toliki, da su se ljudi na konopcima spuštali sa bedema i stali bježati. Dne 26. rujna 1687. u ranu zoru pobježe i Džafir-beg… Jedan seljak donese ove vijesti našim konjanicima i ovi doletili da zaposjednu ispražnjeni Osijek… A sada se nije više dugo držalo ni Valpovo već se preda dne 30. septembra 1687…“
Ovako je pisao o dolasku habsburške vojske i saveznika na prostor Valpova i Osijeka u djelu Crtice iz slavonske povijesti…
Prvih tridesetak godina rada proveo je kao nastavnik u gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, a imao je i istaknutu ulogu u Arheološkom klubu „Mursa“. Kao djelatnik i ravnatelj Muzeja Slavonije pokrenuo je Osječki zbornik 1940-ih godina. Napisao je mnoga djela među kojima možemo istaknuti već spomenutu knjigu Crtice iz slavonske povijesti…, Počeci umjetnosti u Osijeku, Agrarni odnosi u Slavoniji…
Foto: Današnja zgrada Muzeja Slavonije; Josip Bösendorfer, Izvor: Essehist: časopis studenata povijesti (FFOS)
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
