MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

ZAPISI IZ SLAVONIJE: Slavonska kuća od ranonovovjekovnog pruća do šikare 21. stoljeća

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Kada se starac nakon svega vrati u sadašnjost 2020. godine, to selo proživljava jednaku sudbinu kao i mnoga druga sela slavonske ravnice, dok su izgleda sela slavonskih planina već odavno zaboravljena. Tada naglas prozbori izmijenjene riječi Matoševe: „Jer selo mi moje zaboraviše, ko pijanca, dok se njegovo ime briše, za volju ne znam kome!“

Često starac nakon teškog dana, teških mjeseci i godina borbe za egzistenciju ugleda, čuje o nekim godišnjicama, manifestacijama ili u ovom slučaju o blagdanu. Tada se sjeti kako je kao dijete imao nekoliko dana u godini koji su posebno zvučali na očev smijeh i riječi, posebno mirisali na majčin rad i posebno popunjavali prostor ispred oltara seoske crkvice. Jedan je od tih dana u mnogim naseljima međuriječja Drave, Dunava i Save poput Bizovca, Garčina, Gundinaca, Štitara, Tovarnika, Viškovaca i Tiborjanaca bio blagdan svetog Mateja.

Ako uzmemo za primjer zadnje spomenuto slavonsko selo možemo uočiti da je slično kao i druga naselja svoj demografski, a često i gospodarski vrhunac proživjelo tijekom Austro-Ugarske Monarhije ili eventualno tijekom druge polovice 20. stoljeća pri čemu moramo uzeti u obzir širi kontekst. Kada se vratimo u još malo starije doba, doba osmanskih spahija, hrvatskih plemića i habsburških vojskovođa dolazimo do proturječnosti i često do „banalnih primjera povijesti“ jednog sela koje je imalo jedva deset kuća prije tristotinjak godina, a na vrhuncu niti pet stotina stanovnika.

Ako uzmemo u obzir izvještaje o slavonskoj Podravini kanonskih vizitatora poput Bartola Kašića, popisivača habsburške vlasti i kartografske izvore iz 17. i 18. stoljeća možemo često dovesti u pitanje teze i takozvane činjenice na temelju kojih se često stvaraju slike pa i ideologije koje utječu na naše živote i 300 – 400 godina kasnije. Sada nije niti vrijeme niti mjesto da se progovori o takozvanom multikulturalizmu, multikonfesionalizmu, multietnicitetu koji se, ovisno o trenutačnom političkom kontekstu, stavljaju u prvi plan nadovezujući se na nekadašnja vremena. U ovom je trenutku potrebno samo spomenuti da je u povijesnoj znanosti u sklopu širih humanističkih znanosti važno ponovno propitivati povijesne teze s već korištenim, ali i do sada nekorištenim povijesnim izvorima. Tada će možda doći do interpretacija koje neće baš odgovarati tezama koje su javno, „zdravo za gotovo“ uzimane u obzir već desetljećima pa i u 2020. godini – godini u kojoj je sve tako lako dostupno, a opet tako daleko. I starac tada u kabanici staroj, do koljena u kaljuži dubokoj vidi kako „Iza mokrih njiva magle skrivaju kućice i toranj; sunce u ranama mre i motri, kako mrke bivaju vrbe, crneći se crnim vranama. Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu tek se slute ceste, dok ne utonu u daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem šapće o životu mrakom gluhijem kao da je samac usred svemira.“ A, mladost u toplini doma, uz svemogući ekran, od šume ne vidi drvo, a ako i vidi drvo to je često granje i šikara…

Sada se za kraj moramo vratiti jednom prosječnom selu koje se nalazi u slavonskoj nizini, toliko opjevanoj, nizini koja se poistovjećuje sa Slavonijom pri čemu se zaboravljaju slavonske planine – Krndija, Papuk, Požeška gora, Dilj gora i Psunj koji svoje vrhove ima i na preko devet stotina metara. To se selo Tiborjanci povezuje sa svetim Tiburcijem, s vojskovođom i carem Tiberijem, u njemu su prema Bartolu Kašiću živjeli ljudi različitih vjerskih zajednica… Kada se starac nakon svega vrati u sadašnjost 2020. godine, to selo proživljava jednaku sudbinu kao i mnoga druga sela slavonske ravnice, dok su izgleda sela slavonskih planina već odavno zaboravljena. Tada naglas prozbori izmijenjene riječi Matoševe: „Jer selo mi moje zaboraviše, ko pijanca, dok se njegovo ime briše, za volju ne znam kome!“

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

 

BELIŠĆE

BIZOVAC

PETRIJEVCI

VALPOVO

KINO PROGRAM

LIPANJ

 

 





Web izlog

kreativnog

stvaralaštva

 

Nizom manifestacija

obilježena 200. obljetnica

smrti Matije Petra Katančića

Video

Prvi koncert Valpovačkog

tamburaškog orkestra započinje

od 22 minute i 54 sekundi

 

 

 

 

 

 

Galerije fotografija

Ledom okovana rijeka (Dubravko Maričić)

Valpovački dvorac u zimskoj noći

Bajkovita Istra   (Maja Kraljik)

Boje jeseni u Valpovu