MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

ODAVNO SMO GLAGOLJAŠI STARI: Svečanim prigodnim programom obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

BELIŠĆE Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva sinoć su Grad Belišće i Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša u Belišću bili domaćini prigodnog programa.

Uz predstavnike domaćina, pročelnika Ureda gradonačelnika Domagoja Varžića i pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Antonije Andrašek Barić te franjevaca trećoredaca glagoljaša, na čelu s provincijalom fra Ivom Martinovićem, programu u Paleju su nazočili akademik Mateo Žagar, redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doktor umjetnosti Robert Raponja, prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, docentica doktorica znanosti Silvija Ćurak, pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, docentica doktorica znanosti Vera Blažević Krezić, predsjednica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju na osječkom Filozofskom fakultetu, izvanredna profesorica doktorica znanosti Tanja Kuštović, predsjednicu Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i Matea Sesar, asistentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost osječkoga Filozofskog fakulteta, te brojni posjetitelji željni novih saznanja o glagoljici i glagoljaštvu.

Prije središnjeg dijela programa, sudionike skupa pozdravili su domaćini, Domagoj Varžić i fra Ivo Martinović, a nastupilo je Crkveno pjevačko društvo MIR Belišće, pod vodstvom maestra Želimira Sušića.

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se, 22. veljače, u spomen na datum koji je u kolofonu naše prve tiskane knjige, hrvatskoglagoljskoga Misala po zakonu Rimskoga dvora, naznačen kao datum dovršenja njezina tiskanja davne 1483. godine.

Misal po zakonu rimskoga dvora“ jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 541 godinu, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

Uslijedio je središnji dio sinoćnjeg obilježavanja, izlaganje profesorice doktorice znanosti Milice Lukić s temom: „Odavno smo glagoljaši stari: crtice o slavonskoj glagolitici“.

Loading...

Profesorica Milica Lukić autorica je brojnih znanstvenih radova i knjiga, a posebno je karakterizira bavljenje zavičajnom, slavonskom problematikom i osvjetljavanje gotovo potpuno nepoznatih podataka i činjenica o glagoljaštvu na ovome prostoru.

Program kroz koji je vodila Lea Kozina-Šestanj, su svojim nastupom upotpunili i članovi Muške pjevačke skupine „Bocanjevački pajdaši“, a potom je uslijedilo druženje, uz slastice koje su priredile vrijedne župljanke Župe sv. Josipa Radnika i čašu srijemskoga vina iz Iločkih podruma.

 

 

Komentari   

0 #3 Ivan Mance 2024-02-28 14:49
Poštovani kolega Mišković,

moj komentar nema nikakve veze s Vašim događajem u Belišću već isključivo sa prešućivanjem Kosinja i novih saznanja u ovom članku, kao i u većini članaka na Dan glagoljice i glagoljaštva 2024. godine. To su stvari koje se moraju mijenjati, jer govorimo o našoj, hrvatskoj kulturi, povijesti i dosezima europske razine. Nisu Mlećani nama tiskali sve inkunabule, Prvotisak Misala i Brevijara tiskao je Kosinj, desetak godina kasnije tiskao je Senj. I o tome moramo govoriti. Srdačan pozdrav, Ivan Mance
Citat
0 #2 Mirko 2024-02-28 10:47
Poštovani dr. Mance,
tema obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Belišću bila je glagoljaštvo i glagoljica u Slavoniji i Srijemu. Osim razloga odabira datuma obilježavanja ovog spomendana, Prvotisak se uopće nije spominjao, pa tako niti sva problematika njegova tiskanja. U tom smislu doista ne razumijem smisao Vašega komentara.

Uz srdačne pozdrave,
fra Mirko Mišković, Belišće
Citat
0 #1 Ivan Mance 2024-02-24 18:18
Niti riječi o novom istraživanju i Kosonju kao najizglednijem lokalitetu tiskanja našeg Prvotiska. Niti slova o prvom hrvatskom tiskaru i rođenom Kosinjaninu Abmrozu Kacitiću. Slabo čitamo.
Citat

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 730 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It