PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

ODAVNO SMO GLAGOLJAŠI STARI: Svečanim prigodnim programom obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

BELIŠĆE Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva sinoć su Grad Belišće i Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša u Belišću bili domaćini prigodnog programa.

Uz predstavnike domaćina, pročelnika Ureda gradonačelnika Domagoja Varžića i pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Antonije Andrašek Barić te franjevaca trećoredaca glagoljaša, na čelu s provincijalom fra Ivom Martinovićem, programu u Paleju su nazočili akademik Mateo Žagar, redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doktor umjetnosti Robert Raponja, prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, docentica doktorica znanosti Silvija Ćurak, pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, docentica doktorica znanosti Vera Blažević Krezić, predsjednica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju na osječkom Filozofskom fakultetu, izvanredna profesorica doktorica znanosti Tanja Kuštović, predsjednicu Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i Matea Sesar, asistentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost osječkoga Filozofskog fakulteta, te brojni posjetitelji željni novih saznanja o glagoljici i glagoljaštvu.

Prije središnjeg dijela programa, sudionike skupa pozdravili su domaćini, Domagoj Varžić i fra Ivo Martinović, a nastupilo je Crkveno pjevačko društvo MIR Belišće, pod vodstvom maestra Želimira Sušića.

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se, 22. veljače, u spomen na datum koji je u kolofonu naše prve tiskane knjige, hrvatskoglagoljskoga Misala po zakonu Rimskoga dvora, naznačen kao datum dovršenja njezina tiskanja davne 1483. godine.

Misal po zakonu rimskoga dvora“ jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 541 godinu, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

Uslijedio je središnji dio sinoćnjeg obilježavanja, izlaganje profesorice doktorice znanosti Milice Lukić s temom: „Odavno smo glagoljaši stari: crtice o slavonskoj glagolitici“.

Loading...

Profesorica Milica Lukić autorica je brojnih znanstvenih radova i knjiga, a posebno je karakterizira bavljenje zavičajnom, slavonskom problematikom i osvjetljavanje gotovo potpuno nepoznatih podataka i činjenica o glagoljaštvu na ovome prostoru.

Program kroz koji je vodila Lea Kozina-Šestanj, su svojim nastupom upotpunili i članovi Muške pjevačke skupine „Bocanjevački pajdaši“, a potom je uslijedilo druženje, uz slastice koje su priredile vrijedne župljanke Župe sv. Josipa Radnika i čašu srijemskoga vina iz Iločkih podruma.

 

 

Komentari   

0 #3 Ivan Mance 2024-02-28 14:49
Poštovani kolega Mišković,

moj komentar nema nikakve veze s Vašim događajem u Belišću već isključivo sa prešućivanjem Kosinja i novih saznanja u ovom članku, kao i u većini članaka na Dan glagoljice i glagoljaštva 2024. godine. To su stvari koje se moraju mijenjati, jer govorimo o našoj, hrvatskoj kulturi, povijesti i dosezima europske razine. Nisu Mlećani nama tiskali sve inkunabule, Prvotisak Misala i Brevijara tiskao je Kosinj, desetak godina kasnije tiskao je Senj. I o tome moramo govoriti. Srdačan pozdrav, Ivan Mance
Citat
0 #2 Mirko 2024-02-28 10:47
Poštovani dr. Mance,
tema obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Belišću bila je glagoljaštvo i glagoljica u Slavoniji i Srijemu. Osim razloga odabira datuma obilježavanja ovog spomendana, Prvotisak se uopće nije spominjao, pa tako niti sva problematika njegova tiskanja. U tom smislu doista ne razumijem smisao Vašega komentara.

Uz srdačne pozdrave,
fra Mirko Mišković, Belišće
Citat
0 #1 Ivan Mance 2024-02-24 18:18
Niti riječi o novom istraživanju i Kosonju kao najizglednijem lokalitetu tiskanja našeg Prvotiska. Niti slova o prvom hrvatskom tiskaru i rođenom Kosinjaninu Abmrozu Kacitiću. Slabo čitamo.
Citat

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 798 gostiju i nema članova online

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest Pin It

KINO PROGRAM

PROSINAC

 

 

BELIŠĆE

BIZOVAC

PETRIJEVCI

VALPOVO

 

 





Web izlog

kreativnog

stvaralaštva

 

 

Nizom manifestacija obilježena

200. obljetnica smrti

Matije Petra Katančića

Video

Prvi koncert Valpovačkog

tamburaškog orkestra započinje od

22 minute i 54 sekundi

 

 

 

 

 

 

Galerije fotografija

Ledom okovana rijeka (Dubravko Maričić)

Valpovački dvorac u zimskoj noći

Bajkovita Istra   (Maja Kraljik)

Boje jeseni u Valpovu