Predavanjem akademika Josipa Bratulića započinju Dani Matije Petra Katančića
- Detalji
- Kreirano: Ponedjeljak, 26 Kolovoz 2019 09:12
- Objavljeno: Ponedjeljak, 26 Kolovoz 2019 09:12
- Napisao/la Dinko Župan
- Hitovi: 425
VALPOVO Večeras u 18 sati u kapeli valpovačkog dvorca predavanjem „Katančićeva kulturna i znanstvena ostavština“ akademika Josipa Bratulića započinju Dani Matije Petra Katančića u Valpovu.
Akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 13. veljače 1939. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Filozofski fakultet upisao je u Zagrebu gdje je završio studij hrvatskoga jezika i književnosti i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Ritig«, a zatim je 1977. prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je i dekan toga fakulteta.
Akademik Bratulić bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda (tri izdanja). Priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima.
Akademik Bratulić bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988, a po drugi put 28. svibnja 1998. Za člana HAZU izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000. Predsjednik je Matice hrvatske od 1996. do 2002. godine, a s profesorom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje »Aleju glagoljaša Roč-Hum«, za koju je napisao i vodič.
