MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 


     

POČECI HABSBURŠKE VALPOVŠTINE:Knjiga o „malom ledenom dobu“ našeg zavičaja!

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

BELIŠĆE U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Belišće i Muzeja „Belišće“ danas se s početkom u 19:00 sati predstavlja knjiga Počeci habsburške Valpovštine Mihaela Sučića u Zgradi gradske uprave grada Belišća.

 „Jedno je od tih relativno kratkih razdoblja bio i rani novi vijek koji se otprilike poklapa s takozvanim malim ledenim dobom. Ono je okvirno trajalo od prve polovice 15. stoljeća do sredine 19. stoljeća. Prema tome, razdoblje koje promatramo u ovome radu također je ulazilo u okvir malog ledenog doba. Njega karakteriziraju vlažna ljeta i duge i hladne zime. Po svemu sudeći, najhladnije je bilo sredinom 16. stoljeća i od početka 18. stoljeća pa sve do duboko u 19. stoljeće. U tome su razdoblju ledenjaci napredovali do područja u Alpama na kojem su zadnji put zabilježeni tijekom zadnjeg würmskog glacijala. U skladu s tim i snježna se granica spuštala na manju nadmorsku visinu. Također, prosječna je temperatura po godini pala do 1,5 stupnjeva Celzijevih. Ona je tijekom cijelog razdoblja varirala, što je vidljivo i iz navedenih podataka o najhladnijim razdobljima malog ledenog doba. Uza sve navedeno možemo još naglasiti i da je broj padalina u nekim dijelovima bio znatniji dok je u drugima bio manji, što zapravo samo potkrepljuje tezu o kompleksnosti malog ledenog doba. Tomu u prilog ide i promatranje astronomskog međuodnosa Zemlje i Sunca. Prema mišljenjima astronoma, na Zemlji je toplije kada ima više pjega na Suncu jer su one dokaz pojačanog djelovanja Sunca. Budući da je na Suncu krajem 17. stoljeća primijećeno manje pjega nego u prijašnjim razdobljima, pretpostavlja se i iz te perspektive da je tada opet dodatno zahladilo. Sve bi navedeno trebali uzeti u obzir tijekom istraživanja šuma, rijeka, ljudi i svih ostalih okolišnih faktora. Iako korišteni povijesni izvori nisu nastali u sklopu promatranja vremena, a osobito klime jer to ranonovovjekovnim autorima nije bio predmet razmatranja, možemo iščitavanjem doći do određenih korisnih informacija koje potom možemo staviti u kontekst malog ledenog doba. Kao primjere možemo navesti velike sante leda koje su plovile Dravom i Savom i pritom uništavale mlinove vodenice tijekom 18. stoljeća. Navedeno je jasan primjer da sante leda nisu bile anomalija na Dravi, nego uobičajena pojava ranog novog vijeka na mnogim rijekama na području Slavonije, Ugarske, pa i Habsburške Monarhije i cijele Europe. Tako je zabilježeno i da su rijeka Temza i nizozemski kanali bili nekoliko puta okovani ledom tijekom promatranog razdoblja. Također, možemo spomenuti učestalost širenja vodenih površina u šumama…“

O ovakvim i sličnim temama za prostor slavonske Podravine možete čitati u knjizi Počeci habsburške Valpovštine: Čovjek između potreba i mogućnosti.

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu