MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Slaveći Sve svete slavimo cijeli ljudski rod, žive i pokojne

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

VALPOVO Zvonko Mrak, župnik Župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu objavio je Župne oglase i Misao dana za 31. nedjelju kroz godinu, 1. studenoga 2020.

 

 

ŽUPNI OGLASI

 

  • U pandemiji koronavirusa na vjerskim okupljanjima i dalje je nužno pridržavanje epidemioloških uputa: higijena i dezinfekcija ruku, razmak u zatvorenom prostoru koliko je moguć, maske su obavezne. Za pričest treba dolaziti u jednom redu s razmakom. Pričest je jedino na ruku.
  • Mise radnim danom su u 18:30, a subotom u 8:00.
  • Župni ured je otvoren od ponedjeljka do petka od 9:00 do i 11:00 i od 17:00 do 18:00.
  • OTVORENA CRKVA je svaki dan od 9:00 do 12:00 i od 17:00 do 19:00.
  • Lukno i darovi za obnovu župnih objekata su trajno potrebni. Hvala svima koji su platili lukno za ovu godinu i hvala onima koji uplaćuju za obnovu crkve.

 

  • Na Sve Svete u župnoj crkvi do podne nema misa.

Na Svi Svete u 10:00 misa je na groblju kod mrtvačnice, i blagoslov groblja,

u 11:00 molitva za poginule branitelje i  pojedinačni blagoslov grobova do 13:00.

U 18:30 misa u župnoj crkvi.

Raspored za filijale na Sve Svete:

Šag, misa u 8:00, blagoslov grobova u 9:00.

Nard, misa u 8:00, blagoslov grobova u 9:00.

Vinogradci, blagoslov grobova 16:00, misa u 17:00.

Bocanjevci, blagoslov grobova u 16:00, misa u 17:00.

  • Na Dušni dan, u ponedjeljak 2. studenog 2020. mise u župnoj crkvi su u 8.00 i 18:30.   Misa na groblju je u 15:00.

Blagoslov grobova u Valpovu pojedinačno od 9:00 do 10:00 i od 15:30 do 16:30.

Misa u Bocanjevcima je u 17:00.

 

  • Župna kateheza je po rasporedu za 3. r. oš./prvopričesnike, 1. r. sr. šk. (teen star) i za 2. r. sr. šk./krizmanike.
  • Kalendare za sljedeću godinu imate u župnom uredu.
  • Pokret Božjeg milosrđa ima mjesečni susret na prvi četvrtak u mjesecu poslije svete mise.
  • Prvi petak u mjesecu je ovoga tjedna. Ispovijed za prvi petak je od ponedjeljka do petka pola sata prije večernje mise. Ispit savjesti je na prvi petak u 17:30. Pobožnost je na prvi petak  poslije večernje mise s litanijama Srcu Isusovom i euharistijskim blagoslovom.
  • Poslanici milosrđa imaju sastanak u petak u 19:00.
  • Susreti mladih su u petkom u 20:00.
  • Nedjelja bračnih jubileja, 8. studenog 2020.

obnova bračnih obećanja u župnoj crkvi na misi u 8:00

  • Odlukom nadbiskupa Đure Hranića župi Valpovo dodijeljen je đakon vlč. Bruno Diklić iz Župe sv. Dominika Savija – Slavonski Brod, za đakonsku službu do svećeničkog ređenja slijedeće godine. Za đakona je zaređen u Đakovu 11. listopada 2020. a u župu Valpovo je došao 28. listopada 2020.
  • Na crkveni god u Valpovo 8. prosinca 2020. na svečanu misu u 17:00 dolazi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. U pratnji nuncija bit će i tri naša biskupa. Na crkveni god misa do podne bit će samo u 9:30.

 

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

MISAO DANA ZA  SVI SVETE - A –

1.studenog 2020.

 

SVETKOVINA SVIH SVETIH – misna čitanja

Prvo čitanje: Otk 7, 2-4.9-14

Čitanje Knjige Otkrivenja svetog Ivana apostola

Ja, Ivan, vidjeh drugoga jednog anđela gdje uzlazi od istoka sunčeva s pečatom Boga živoga. On povika iza glasa onoj četvorici anđela kojima bî dano nauditi zemlji i moru: »Ne udite ni zemlji ni moru ni drveću dok ne opečatimo sluge Boga našega na čelima!«
I začujem broj opečaćenih – sto četrdeset i četiri tisuće opečaćenih iz svih plemena sinova Izraelovih.
Nakon toga vidjeh: eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama. Viču iza glasa: »Spasenje Bogu našemu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu!«
I svi anđeli, što stajahu uokolo prijestolja i starješina i četiriju bića, padoše pred prijestoljem nice, na svoja lica, i pokloniše se Bogu govoreći: »Amen! Blagoslov i slava, i mudrost, i zahvalnica, i čast i moć i snaga Bogu našemu u vijeke vjekova. Amen.«
I jedan me od starješina upita: »Ovi odjeveni u bijele haljine, tko su i odakle dođoše?« Odgovorih mu: »Gospodine moj, ti to znaš.« A on će mi: »Oni dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ps 24, 1-6

Pripjev: Takav je naraštaj onih koji traže lice tvoje, Gospodine.

Gospodnja je zemlja i sve na njoj,
svijet i svi koji na njemu žive.
On ga na morima utemelji
i na rijekama učvrsti.

Tko će uzići na Goru Gospodnju,
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto:
duša mu se ne predaje ispraznosti.

On blagoslov prima od Gospodina
i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.
Takav je naraštaj onih koji traže njega,
koji traže lice Boga Jakovljeva.

 

Drugo čitanje: 1Iv 3, 1-3

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola

Predragi! Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A zato nas svijet ne poznaje što ne poznaje njega.
Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest. I tko god ima tu nadu u njemu, čisti se kao što je on čist.

Riječ Gospodnja.

 

Evanđelje: Mt 5, 1-12a

Čitanje svetoga Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati:
»Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago ožalošćenima: oni će se utješiti! Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju! Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas!
Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!«

Riječ Gospodnja.

 

MISAO DANA

Svi sveti, 1. studenoga

Zajedništvo u kršćanstvu ulazi u samu strukturu vjerovanja i osmišljenja ljudskog života. Zajedništvo nije nešto što je čovjeku povijesno nadodano, što je tek naučio ili što je stvorio radi zgodnijeg življenja. Sam čovjek je biće zajedništva. To mu dolazi od toga što je on slika Božja, a i sam Bog je ‘zajednica’ Oca, Sina i Duha.

Svaki čovjek postaje čovjek kroz drugog čovjeka. Kroz drugog čovjeka se prepoznajemo. Kroz drugog se osmišljavamo i ostvarujemo. Pa kao što smo u svojem postanku vezani za drugoga, rođeni smo od roditelja, tako i u svojem bivstvu bivamo s drugim, a i budućnost nam je u Zajedništvu.

Kršćanstvo je put zajedništva, bratstva i ljubavi. Bez zajedništva nema niti prijateljstva, niti braka, niti ljubavi. Samim time što je čovjek biće ljubavi time je i društveno biće. Mi smo samo jedna karika u živom lancu ljudskog roda. Nitko nije izvan tog lanca života. Povezani smo s onima koji su nas prethodili i s onima koje će doći poslije nas. Ta čovjekova povezanost rečena je i kroz lik Adama i Eve.

Postoje razni ‘modeli’ zajedništva, kao što postoje razne vrste ljubavi, a opet sve se sjedinjuju u jednu veliku Božju zajednicu. Tko vjeruje u Boga kakvog objavljuje Isus Krist, taj živi i stvara zajedništvo. Pavao će ljudsko zajedništvo izreći slikom ljudskog tijela. Jedno je tijelo, a mnogi su udovi. Svi se udovi ugrađuju u jedno tijelo.

Kršćanin osim ljudskog zajedništva vjeruje i prihvaća zajedništvo vjere, nade i ljubavi. Krštenjem se postaje član ‘Kraljevstva Božje’, brat i sestra Isusa Krista i svih kršćana. Isto tako i drugi sakramenti imaju cilj da nas otvaraju prema drugom, da ljubimo bližnjega. Euharistija je banket zajedništva. “Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, ja sam s njima” (Isus). Ljubiti Boga i bližnjega osnovna je zapovijed vjere. Bog nam se objavljuje preko bližnjega.

U odnosu prema zajedništvu mi smo uvijek ‘dužnici’. Zajedništvu se trebamo predavati i od zajedništva živjeti. Nažalost, u nama drijema i otpor zajedništvu, egoizam. A egoizam ni u jednom svjetonazoru ili humanizmu nije na pohvalu. Dapače, što je čovjek manje egoist više je altruist - više je za druge.

Slaveći Sve svete slavimo cijeli ljudski rod, žive i pokojne.

Dapače budući da u sebi nosimo život mi nosimo u sebi sve živo. Nema nestalih, ima otišlih i još ne došlih. Sa svima njima tvorimo sveti ljudski rod.

Kršćanstvo je u svoje vjerovanje uvrstilo svete i zajedništvo s njima, a nema osuđenih i propalih. Čovjek je otvoren prema dobru, a zlo je čovjekov promašaj. Pa kao što se život prelijeva iz jednih u druge tako se prelijeva i dobro i ljubav. Nažalost i zlo, ali vjerujemo da je ono u puno manjoj mjeri nego li dobrota i ljubav.

Na blagdan Svih Svetih posebno se sjećamo onih koji nam nisu svakodnevno u svijesti i doživljaju. S njima i za njih molimo. Molimo se za njih i molimo se njima. Prijateljski smo povezani s njima, s njima smo djelomično i u raju, kao što su i oni s nama na zemlji.

Proslava Svih Sveti nije proslava na groblju niti u žalosti, nego proslava svakog od nas u radosti i veselju, u prijateljstvu i ljubavi. Ona nas hrani i hrabri da gradimo zajedništvu uza sve poteškoće. Zajedništvo svih ljudi (svetih) je volja Stvoritelja, zajedništvo je htijenje i zapovijed Isusa Krista. Crkva je zajednica Isusa Krista, njegovo tijelo.

Krštenje nas uvodi u zajedništvo, a Euharistija nas hrani u zajedništvu. Svaki put kada se pričešćujemo postajemo dio Zajednice i Isusa Krista.

Kriterij i osnovni element kršćanskog zajedništva je ljubav. Kroz ljubav se ulazi u zajedništvo, kroz ljubav se gradi i živi zajedništvo svih sveti. Sveti i svetac je onaj koji vjeruje ljubavi i koji se predaje ljubavi.

Slavlje svetih je slavlje ljubavi koju Bog ima prema ljudima i slavlje ljudi koju imaju prema Bogu i prema bratu čovjeku. Možda uvijek nismo živa karika tog zajedništva pa nas drugi (sveti) drži, drugi put mi držimo u životu drugoga.

U svete se može ubrojiti svakoga onoga koji je gladna nahranio, žedna napojio, žalosna utješio... Sve te Isus prepoznaje kao svoje i vodi ih u vječnu ljubav kao svoje prijatelje i braću. Veliko je zajedništvo svetih, i mi smo u njega ucijepljeni. Budimo živi članovi Božje obitelji i obitelji svijeta.

 

 

Zvonko Mrak, župnik

 

 

Komentar: Župa Ivanja Reka:

Dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su svetkovina Svih svetih i Dušni dan, odnosno Spomen svih vjernika pokojnika .

Svetkovina Svih svetih u Katoličkoj se crkvi slavi kao blagdan svih blaženih u nebu, a u Rimu se počeo slaviti još od 6. stoljeća. Izvorno je obilježavao posvećenje rimskog Panteona u crkvu Sv. Marije od mučenika (Sancta Maria ad martyres), koju je 609. godine posvetio papa Bonifacije IV. i u nju dao prenijeti i pohraniti kosti brojnih kršćanskih mučenika. Kršćanstvo je u svoj kredo uvrstilo svete i zajedništvo s njima, pa na ovaj blagdan vjernici slave svete u nebu (kako one znane tako i one neznane).

Dan nakon Svih Svetih je Dušni dan (2. studenoga). Na taj se dan Crkva sjeća svih vjernih mrtvih, a tradicija potječe iz 7. stoljeća. Redovnik Odilo (+1049) iz samostana Cluny uspostavio je 2. studenoga kao dan kad su se redovnici posebno molili za sve vjerne mrtve. Toga se dana u crkvama slave Mise za sve vjerne mrtve iz te župe ili biskupije, odnosno za duše svih umrlih vjernika. Prema tradiciji se na taj dan obilazi grobove pokojnika, premda se običaj, zbog toga što je svetkovina Svih Svetih u većini zemalja i neradni dan, posjećivanja grobova premjestio i na 1. studenoga.

SVETKOVINA SVIH SVETIH

Na svetkovinu Svih svetih slavimo uskrslo čovječanstvo koje je stiglo do cilja. Svetac je osoba koji je shvatio i ostvario smisao života, života vjere i ljubavi. Slaviti svece isto je što i tražiti smisao svojeg kršćanskog bivstvovanja. To je vidljivo i u liturgijskim čitanjima ove svetkovine.

Prvo čitanje iz knjige Otkrivenja predstavlja nam veliko mnoštvo što označava broj 144.000 opečaćenih iz židovstva. Broj 144.000 (12 x 12 x 1.000) je narod Božji, u kvalitativnom savršenstvu (12 na kvadrat) i kvantitativno-bezbroj (1.000). Tu je i nepregledno mnoštvo, što ga nitko ne može prebrojiti “iz svakog naroda i plemena i puka i jezika”. Svi oni iz “nenaroda” postali su narod mesijanski. Dođoše iz velike nevolje i “praše haljine svoje i ubijeliše u krvi Jaganjčevoj”. Sada stoje pred Prijestoljem i pred Jaganjcem. Palme u njihovim rukama označavaju konačnu pobjedu, pobjedu Božje milosti.

Na svecima se očitovalo u punini naše dostojanstvo da smo djeca Božja (drugo čitanje). Eshaton, posljednja vremena, donose sličnost s Bogom i gledanje Boga. Mi ćemo biti Bogu slični, jer ćemo ga gledati. To će biti trajno vrelo naše sreće i blaženstva u Bogu, u zajednici sa Svima Svetima.

Na svetkovinu Svih Svetih čita se Matejevo evanđelje o Blaženstvima.

Blaženstva su u današnju liturgiju uvrštena kao put k svetosti kojim su išli današnji slavljenici i poticaj nama vjernicima na zemlji da idemo njihovim stopama. Sveci i svetice – proglašeni i neproglašeni – su naša braća i sestre u slavi koji nas potiču svojim primjerom i pomažu svojim zagovorom.

Blaženi su “siromasi duhom”, ponizni i blagi, svjesni svoje nemoći oslobođeni su napasti samodostatnosti, ali puni pouzdanja da im je osigurano kraljevstvo nebesko. Blago “ožalošćenima”, zvuči neobično. Zar žalost može biti zaslužna? Isus želi reći: tko je žalostan, ne treba biti tjeskoban, potišten, ako živi u zajedništvu s Bogom. Taj zna da je žalost prolazna i da vjernik već u ovom životu ima utjehu nebeske slave.

Druga blaženstva lakše shvaćamo: krotki će baštiniti zemlju, Kraljevstvo nebesko; gladni i žedni pravednosti, koji gladuju i žeđaju za Bogom, za vršenjem Božje volje, nasitit će se; milosrdni po Božjem srcu, naći će milosrđe; čisti, ne dvolični, nego iskreni, Boga će gledati; mirotvorci, graditelji mira, su doista Božji sinovi; progonjenima zbog pravednosti, što ispunjaju Božju volju, pripada kraljevstvo nebesko. I progonstva, pogrde zbog Isusa moraju stvarati radost i klicanje.

Isus je blaženstva ostvario u sebi. On je u najvišem stupnju čovjek blaženstva, ostvarenje Sluge Gospodnjeg. U blaženstvima nam je pokazao put, kako se postaje istinski Sluga Gospodnji. Blaženstva su kodeks Kraljevstva, što je naš cilj.

I sveci su to ostvarili u svom životu i postali su “sinovi Božji”. Sveci su ljudi koji su se na izvanredan način u svom životu otvorili Božjem djelovanju. Napuštali su svoju osobnu sigurnost, i prihvaćali svoje ljudsko siromaštvo i uvjetovanost. Niknuli su u našoj povijesti, uvjetovani našom ljudskošću, pa i grijehom. Ali imali su apsolutno povjerenje u Boga, koji je ljubav i život. Zato, svaki od njih na ovaj ili onaj način ostvaruje lik Krista, Sluge Gospodnjeg.

Svetkovina Svih Svetih blagdan je naše vjere u konačnu pobjedu istine i života. Blagdan je naše nade. Bol patnja i smrt nemaju zadnju riječ nego život, život vječni. Oni su nam poticaj da se u životu isplati ljubiti Krista, vjerovati u Krista, nadati se u Krista. Oni su nam poticaj da se isplati podnositi patnje, boli, biti i prezren za Krista, trpjeti za Krista. Oni su nam i naši zagovornici u Kristu jedinom Posredniku Spasenja.

 

DUŠNI DAN

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Slaveći Sve svete vjernik se duhom i vjerom uzdiže u nebesku, Božju slavu, u budući, vječni život, svrhu ovozemaljskog življenja. I s tog gledišta je to sadržajem radostan blagdan. Na Dušni dan, naprotiv, vjernik daje oduška i svojoj ljudskoj, prirodnoj, zemaljskoj žalosti. Ne gubeći kršćansku nadu. Povrh toga Dušni dan budi u vjerniku – poštovanje prema čovjekovom tjelesnom, vremenitom životu, općenito prema tijelu.

Bitan simbol dušnog dana je svijeća – svjetlo koje “hrani” rastopljeni vosak svijeće simbol je Isusa Krista, koji se za nas iz ljubavi žrtvuje; ujedno su zapaljene svijeće znak pripravnosti za Gospodina koji dolazi. Stoga goruća svijeća označava Kristovu nazočnost: na oltaru, kod evanđelja, pred tabernakulom i izloženim Presvetim. No svijeća i inače prati krštenikov život: ona se pruža kršteniku na krštenju, on je nosi kod prve pričesti i u uskrsnoj noći; kao zaručnička svijeća prati mladence kod vjenčanja, a kao samrtnička svijeća i u posljednjem životnom času; uz zapaljenu svijeću se rađa, umire i putuje grobu. Svjetlo svijeća progoni tamu.

Upravo je voštana svijeća (za razliku od neprirodnog svjetla na baterije koje se u današnje vrijeme sve više upotrebljava) simbol života koji dogorijeva u materijalnom smislu, baš poput ovozemaljskog života. No njezina simbolika očituje se i u tome da već slijedeći dan, tjedan ili mjesec zapalimo novu svijeću, posjetimo ponovno počivališta naših najmilijih i u prirodnom svjetlu pokažemo da nam ta svijeća i to svjetlo predstavljaju i više od samog običaja – Krista koji je na križu također dogorio poput svijeće, ali upravom tim činom otvorio vrata uskrsnuća.

 

Župa Ivanja Reka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 688 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu