Blagoslov obitelji u župi Valpovo počinje 2. siječnja 2023.

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 
Detalji
Objavljeno: Subota, 31 Prosinac 2022 16:32
Napisao/la vlč.Zvonko Mrak
Hitovi: 1499

VALPOVO Zvonko Mrak, župnik župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije objavio je župne oglase i misao za Novu godinu, 1. siječnja 2023. godine.

 

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

ŽUPNI OGLASI

1.siječnja 2023.

NOVA GODINA – BDM BOGORODICA  – A –   

  • Marijina legija ima sastanak svakog utorka u 17:00.
  • Župni ured je otvoren do 14. siječnja samo do podne od ponedjeljka do petka od 9:00 do i 11:00. Za hitne potrebe može se doći i u drugo vrijeme.
  • OTVORENA CRKVA je svaki dan od 7:00 do 12:00 i dodatno nedjeljom od 17:00 do 19:30, do 15. siječnja.
  • Nova godina, BDM Bogorodica, 1. siječnja 2023. Mise su u 9:30 i 18:30. Nema mise u 8:00.
  • Mise radnim danom su u 8:00 do 14. siječnja 2023.
  • Božićni koncert Zbora Mir iz Belišća bit će u srijedu, 4. siječnja u 19:00 u župnoj crkvi. Organizator ovog koncerta je Turistička zajednica Grada Valpova.
  • Pokret Božjeg milosrđa ima mjesečni susret u četvrtak poslije svete mise.
  • Bogojavljenje, Sveta tri kralja su petak, 6. siječnja 2023. Misa s blagoslovom vode je u 9:30 i misa i euharistijski blagoslov u 18:30.
  • Božićni koncert Hrvatskog pjevačkog društva Davor iz Slavonskog Broda bit će u petak, 6. siječnja u 19:30 u župnoj crkvi (organizator vlč. Luka Ćosić).
  • Prvi petak u mjesecu je ovoga tjedna, pobožnost Presvetom Srcu Isusovom. Ispovijed od 9:00 i od 18:00. Pobožnost i euharistijski blagoslov poslije večernje mise.
  • Prva subota u mjesecu je ovoga tjedna. Misa je u 8:00. Molitva za duhovna zvanja.
  • U nedjelju, 8. siječnja je Krštenje Gospodinovo, završetak Božićnog vremena. Nedjeljne mise su redovito, u 8:00, u 9;30 i 18:30.
  • Na filijalama u nedjelju mise s blagoslovom vode: Šag u 8:30, Nard u 9:30
Vinogradci u 8:30, Bocanjevci u 9:30.
  • Blagoslov obitelji u župi Valpovo počinje 2. siječnja 2023. Raspored je podijeljen. Uz župnog vikara i đakona na blagoslovu će pomoći vlč. Bruno Diklić od ponedjeljak do četvrtka, a vlč. Luka Ćosić i vlč. Bernard Prelčec 14. siječnja.
  • Naknadni blagoslov treba prijaviti u župnom uredu, a bit će 21. siječnja 2023.

 

2.1. 2023. PONEDJELJAK

od 9:30: M. GUPCA (neparna),  BOSANSKA

od 9:30:   M. GUPCA (parna), KRALJA P. SVAČIĆA

od 13:30:  M. GUPCA (iza groblja), GRGURA NINSKOGA

od 9:30:   M. P. KATANČIĆA,  M. A. RELJKOVIĆA,  J. LESKOVARA, M. KRLEŽE

3.1. 2023. UTORAK

od 9:30: LJ. GAJA (parna), ISTARSKA

od 9:30: LJ. GAJA (neparna), OPATIJSKA  

od 9:30:  UČKA

4.1. 2023. SRIJEDA

od 9:30: VJ. HRV. BRANITELJA, A. STEPINCA,   A. B. ŠIMIĆA, Kr. P. KREŠIMIRA IV

od 9:30:   KOLODVORSKA,  ZRINSKO–FRANKOPANSKA, DRAVSKA         

od 9:30:   FLORIJANOVA, VL. NAZORA 

5.1. 2023. ČETVRTAK

od 9:30: I.G. KOVAČIĆA, J. J. STROSSMAYERA

od 9:30:  Z. KUNC, J. PINTERIĆA, I. ZAJCA,   V. LISINSKOG, G. MATOŠA, A. MIHANOVIĆA

od 9:30:  I. GUNDULIĆA, P. PRERADOVIĆA

6.1. 2023. PETAK

od 11:00:  VJ. HRV. REPUBLIKE                  

od 11:00:  VJ. 107. BRIGADE

od 13:00   HRASTIK 

7.1. 2023. SUBOTA      

od 9:30:    T. UJEVIĆA

od 9:30:    D. CESARIĆA

8.1. 2023. NEDJELJA

od 13:00:  F. TUĐMANA, I. MAŽURANIĆA, TRG KRALJA TOMISLAVA/11/,  J. J.  STROSSMAYERA, do mosta   

od 13:00:  BR. RADIĆA

 

 

 

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

SLUŽBA RIJEČI

 

NOVA GODINA – BDM BOGORODICA – A -  1. siječnja 2023.

 

Prvo čitanje:

Br 6, 22-27

Neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.

Čitanje Knjige Brojeva

Reče Gospodin Mojsiju: »Reci Aronu i njegovim sinovima: Ovako blagoslivljajte Izraelce:

Neka te blagoslovi Gospodin

i neka te čuva!

Neka te Gospodin licem svojim obasja,

milostiv neka ti bude!

Neka pogled svoj Gospodin svrati na te

i mir ti donese!

Tako neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.«

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam:

Ps 67, 2-3.5-6.8

Pripjev:

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas.

 

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!

Nek se vesele i kliču narodi
jer sudiš pucima pravedno
i narode vodiš na zemlji.

Neka te slave narodi, Bože,
svi narodi neka te slave!
Bog nas blagoslovio!
Neka ga štuju svi krajevi svjetski!

 

Drugo čitanje:

Gal 4, 4-7 

Bog posla Sina svoga, rođena od žene.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Galaćanima

Braćo: Kad dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bī rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo. A budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: Abba! Oče! Tako više nisi rob, nego sin; ako pak sin, onda i baštinik po Bogu.

Riječ Gospodnja.

 

Evanđelje:

Lk 2, 16-21 

Pronađoše Mariju, Josipa i novorođenče. Nadjenuše mu ime Isus.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.

Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća.

Riječ Gospodnja.

 

 

NOVA GODINA – BDM BOGORODICA – A -  1. siječnja 2023.

 

 

Danas na Svetkovinu Marije Bogorodice slavimo i početak građanske godine. Uz dobre želje koje jedni drugima izričemo, Crkva nas poziva da jedni druge blagoslivljamo te da jedni drugima budemo blagoslov.

Danas će biti izgovoreno mnogo dobrih riječi, bit će izražene mnoge čestitke i dobre želje. Osnovno sredstvo ljudske komunikacije jest riječ. Iako može izgledati da je istinita latinska izreka po kojoj riječi lete, a napisano ostaje, ipak je istina posve drugačija. Neke nam se riječi i te kako znaju urezati u srce. Važne su nam riječi! One prenose najnježnije osjećaje, osjećaje prijateljstva, radosti, dragosti, ali i osjećaje ravnodušnosti, osjećaje mržnje. Riječima prenosimo i misli i osjećaje, riječima prenosimo sva stanja vlastite duše, ali i vlastitu kulturu. Jezik kojim govorimo nazivamo materinjim jezikom, jer nam se u sjećanje i u srce najdublje usijecaju riječi i nježnost vlastite majke.

Danas na poseban način govorimo o posebnim riječima, riječima blagoslova, o blagom govoru, blago-slovu. U židovskoj duhovnosti molitva se ponajviše i sastoji od blagoslivljanja: čovjek blagoslivlja Boga te u isto vrijeme zaziva Božji blagoslov na svoj narod. Psalmi su prava riznica takvih molitava. Danas smo u prvom čitanju čuli prelijepi primjer i obrazac blagoslova. To je naime blagoslov koji su starozavjetni svećenici zazivali na narod.

Evo prvog dijela blagoslova koje svećenik zaziva na Božji narod: "Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva!" Neka Bog izrekne svoju blagu riječ, svoj blagoslov, neka te Gospodin čuva svojom zaštitom! Višestruko je plemenito ovo blagoslivljanje. Prvo, jedan se čovjek zauzima pred Bogom za druge ljude. Taj je čovjek već ispunjen blagošću, dobrotom i nježnošću prema onome na kojeg zaziva blagoslov. Zatim, Bog, koji inače rado blagoslivlja čovjeka, čini to još radije, jer vidi kako se množe osjećaji dobrote čovjeka prema čovjeku. Tako blagoslov koji čovjek zaziva na druge ljude silazi i na njega samoga. Blagoslov zatim veli: Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude! Čovjek u sebi nosi lik Božji, lik koji se po ljudskoj slabosti ponekad potamni. Zato se moli za svjetlost Božjeg lica. Konačno, svećenik zaziva blagoslov na Božji narod riječima: Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese! Mir o kojemu govori Stari zavjet označava onaj mir između Boga i čovjeka, mir savjesti i mir duše koja se u potpunosti uzdaje u Boga.

Evo, to bismo htjeli. Blagoslivljati. Kao što nam je danas po sebi razumljivo da želimo dobro, da blagoslivljamo jedni druge, da zazivamo Božji blagoslov i Božju zaštitu jedni na druge, Božji čovjek to čini uvijek, a ne samo prigodice, kao danas. Zato kažemo: riječi su važne. Važna je riječ molitve koju upućujemo Bogu. Važna je riječ ohrabrenja i podrške koju dajemo jedni drugima. Važna je riječ praštanja, riječ podrške. Posebno je važna riječ priznanja, riječ pohvale. I to naglašavamo danas, na početku nove godine. Čovjek čovjeka treba blago-sloviti. Čovjek čovjeku treba biti na blagoslov, na radost. Kao što Bog čovjeka blagoslivlja samim činom stvaranja, kao što Bog Otac blagoslivlja čovjeka i čovječanstvo smrću i uskrsnućem svojega Sina, kao što Otac i Sin blagoslivljaju čovječanstvom izlijevanjem Duha Tješitelja i Duha Branitelja, tako je i čovjek pozvan blagoslivljati, biti blagoslovom za svoje bližnje. Danas, u općoj inflaciji praznih i ispraznih riječi, prevažno je blagoslivljati, pozitivno gledati i pozitivno govoriti, prevažno je obraćati se bližnjemu onako kako se njemu sam Bog obraća: s ljubavlju, pažnjom, s blagoslovom.

Danas ćemo izreći još puno lijepih riječi i lijepih želja. I onima koji su nam dragi i onima koji su nam manje simpatični. Neka tako bude tijekom cijele godine. Jer lijepa riječ, rečena od srca ima čudesnu moć: ona umnaža ljubav. Lijepa, od srca rečena riječ, pokrenut će zrnce dobrote i u svakom čovjeku, pa i u onom za kojega možemo misliti da nema u sebi ništa dobra. Ima! I tvoja, od srca rečena lijepa riječ, pokrenut će u njemu osjećaje dobrote. Prije ili kasnije, ovako ili onako, primijetili mi to ili ne. Isus je govorio kako je Kraljevstvo Božje kao kvasac koji se širi.

Neka nam bude blagoslovljen današnji dan. Neka nam bude blagoslovljena cijela godina koja je pred nama. A iznad svega, neka naš svagdanji život bude na blagoslov našim bližnjima, tako da se na svakom od nas ispuni onaj blagoslov kojeg Bog izgovara nad Abrahamom: "Blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov" (Post 12,2).

 

 

 

BOGORODICA MARIJA

Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci. Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na Efeškom saboru (431.) godine, u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s nestorijanstvom. To je potvrdio i Kalcedonski sabor 451. godine. Naslov Bogorodica izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvije neodvojive naravi.

Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je Ćiril Aleksandrijski. U Evanđelju po Luki, Elizabeta je rekla Mariji: "Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? (Lk 1,43)". Izraz "majka Gospodina" može se direktno primijeniti na Marijino bogomaterinstvo [5].

Prva crkva koja je na Zapadu bila posvećena Mariji Bogorodici bila je Rimska crkva sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore).