MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Krist Uskrsli neka Vam udijeli svoj mir i radost!

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

VALPOVO Zvonko Mrak, župnik župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije objavio je župne oglase i misao za vazmeno bdijenje i Uskrs, 31. ožujka 2024. godine.

 ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

ŽUPNI OGLASI

31. ožujka 2024.

USKRS – B –

 

 

  • OTVORENA CRKVA je od 9:00 do 12:00 s dežurstvom i sat vremena prije mise.
  • Nedjeljne mise su u 8:00, 9:30 i 18:30. Mise radnim danom su u 18:30, subotom u 8:00.
  • OTVORENA CRKVA je od 9:00 do 12:00 s dežurstvom i sat vremena prije mise.
  • Župni ured je otvoren od ponedjeljka do petka od 9:00 do 11:00 i od 17:00 do18:00.
  • Marijina legija ima sastanak svakog utorka u 17:00.
  • Pobožnost 13 utoraka sv. Antunu, uz misu u 18:30 (3.)
  • Župni ured nije otvoren na Uskrsni ponedjeljak. Za hitne potrebe se može doći.
  • Svetkovina Blagovijesti liturgijski se prenosi na 8. travnja.
  • USKRS, nedjelja 31. ožujka 2024. mise su u 8:00 (i blagoslov jela), u 9:30 i u 18:30.
  • Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja 2024. mise su: u 9:30 i 18:30.

filijale: Gorica u 9:30, Nard u 9:30, Šag u 10:30.

  • Devetnica Božjeg milosrđa moli se u 15:00 u crkvi do subote uoči nedjelje Božjeg milosrđa.
  • Prvi petak u mjesecu je ovoga tjedna. Ispovijed za prvi petak je sat vremena prije mise. Pobožnost je na prvi petak poslije mise s litanijama Srcu Isusovom i euharistijskim blagoslovom.
  • KONCERT ZAGREBAČKOG KOMORNOG ORKESTRA U Župnoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Valpovo, petak, 5. travnja 2024. godine u 19:30 sati.
  • Prva subota u mjesecu je ovoga tjedna. Molitva za duhovna zvanja.
  • Dekanatsko hodočašće u Máriagyűd (Marija-Đud) je 6. travnja 2024. Polazak je u subotu u 7:00 s autobusnog kolodvora i u 7.15 iz Vinogradaca. Prehrana je vlastita.
  • Roditeljski sastanak za roditelje krizmanika je u drugi ponedjeljak, 8. travnja u 19:30.

 

 

VELIKA SUBOTA

30. ožujka 2024.

 

Vladimir Meglić, Posljednja večera

 

NAPOMENA:
▪ Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina. ▪ Vazmeno bdijenje slavi se noću: nije stoga prikladno da započne prije nego padne noć, a treba da završi prije svanuća nedjelje. ▪ Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdijenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim bogoslužnim činima. ▪ Gdje postoji običaj blagoslova uskrsnih jela, neka se ne blagoslivljaju prije Vazmenoga bdijenja.

SLUŽBA RIJEČI na Vazmenom bdijenju.

 

 Prvo čitanje:

Izl 14, 15 – 15, 1a

Izraelci su išli suhim posred mora.

Čitanje Knjige izlaska IZL 14,15-15,1a

U one dane: Reče Gospodin Mojsiju:

»Zašto vičeš k meni?« »Reci Izraelcima da krenu na put. A ti podigni svoj štap, ispruži svoju ruku nad morem i razdijeli ga nadvoje da Izraelci mogu proći posred mora po suhu. Ja ću otvrdnuti srce Egipćana i oni će poći za njima, a ja ću se onda proslaviti nad faraonom i njegovim ratnicima, njegovim kolima i konjanicima. Neka znaju Egipćani da sam ja Gospodin kad se proslavim nad faraonom, njegovim kolima i njegovim konjanicima.«

Anđeo Božji, koji je išao na čelu izraelskih četa, promijeni mjesto i stupi im za leđa. A i stup od oblaka pomakne se ispred njih i stade im za leđa. Smjesti se između vojske egipatske i vojske izraelske te postade onima oblak taman, a ovima rasvjetljivaše noć tako te ne mogoše jedni drugima prići cijele noći. Mojsije je držao ruku ispruženu nad morem dok je Gospodin svu noć na stranu valjao vode jakim istočnim vjetrom i more posušio. Kad su se vode razdvojile, sinovi Izraelovi siđoše usred mora na osušeno dno, a vode im stajahu kao bedem zdesna i slijeva. Egipćani: svi faraonovi konji, kola i konjanici, nagnu za njima u more, u potjeru. Za jutarnje straže pogleda Gospodin iz stupa od ognja i oblaka na egipatsku vojsku i u njoj stvori zbrku. Zakoči kotače njihovih kola da su se jedva naprijed micali. »Bježimo od Izraelaca!« - poviču Egipćani, »jer Gospodin se za njih bori protiv Egipćana!« Tada će Gospodin Mojsiju: »Pruži ruku nad more da se vode vrate na Egipćane, na njihova kola i konjanike.« Mojsije pruži ruku nad more i u cik zore more se vrati u svoje korito. Kako su Egipćani bježeći, jurili prema moru, Gospodin ih strmoglavi usred voda. Tako vode, slijevajući se natrag, potope kola, konjanike i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. Izraelci pak hodahu posred mora po suhu, a vode im kao bedem zdesna i slijeva. Tako Gospodin u onaj dan izbavi Izraela iz šaka egipatskih i vidje Izrael Egipćane pomorene na morskome žalu. Osvjedoči se Izrael o silnoj moći koju Gospodin pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Gospodina i povjerova Gospodinu i njegovu sluzi Mojsiju.

Tada Mojsije sa sinovima Izraelovim zapjeva ovu pjesmu Gospodinu:

 

Otpjevni psalam:

Ps 118, 1-2.16-17.22-23

Pripjev:

Aleluja! Aleluja! Aleluja!

 

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

 

Drugo čitanje:

Rim 6, 3-11

Krist, pošto uskrsnu od mrtvih, više ne umire.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo: Koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bî uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.

Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet da onemoća ovo grešno tijelo te više ne robujemo grijehu. Ta tko umre, opravdan je od grijeha.

Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s njime. Znamo doista: Krist uskrišen od mrtvih više ne umire, smrt njime više ne gospoduje. Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu. Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mk 16,1-7

Isus Nazarećanin raspeti uskrsnu!

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

Kad prođe subota, Marija Magdalena i Marija Jakovljeva i Saloma kupiše miomirisa da odu pomazati Isusa. I prvoga dana u tjednu, veoma rano, o izlasku sunčevu, dođu na grob.

I razgovarahu među sobom: »Tko će nam otkotrljati kamen s vrata grobnih?« Pogledaju, a ono kamen otkotrljan. Bijaše doista veoma velik. I ušavši u grob, ugledaju mladića zaogrnuta bijelom haljinom gdje sjedi zdesna. I preplaše se. A on će im: »Ne plašite se! Isusa tražite, Nazarećanina, raspetoga? Uskrsnu! Nije ovdje! Evo mjesta kamo ga položiše. Nego idite, recite njegovim učenicima i Petru: Ide pred vama u Galileju! Ondje ćete ga vidjeti, kako vam reče!«

Riječ Gospodnja.

 

VAZMENO BDJENJE – B –  30. ožujka 2024.

 

Služba svjetla, s kojom smo započeli vazmeno bdijenje, najavljuje ovu svetu i svjetlu noć.

Služba svjetla najavljuje da je svjetlo jače od tame i noći.

Služba svjetla najavljuje uskrsno svjetlo koje obasjava ne samo ovu noć nego i svaki dan i noć ovoga svijeta.

U hvalospjevu uskrsnoj svijeći pjevali smo: Nek se raduje zemlja, tolikim obasjana bljeskom i rasvijetljena sjajem vječnoga Kralja, nek osjeti da je nestalo po čitavome svijetu mraka.

Nešto novo, neviđeno i nečuveno, uskrsnuće koje preobražava ne samo Isusa Krista, nego cijeli svijet, događa se u ovoj uskrsnoj noći.

Cijela povijest spasenja, u Božjem naumu plan povijesti spasenja ima svoj oslonac i svoju svrsishodnost u uskrsnoj noći, u uskrsnuću Isusa Krista.

U službi riječi pošli smo od postanka svijeta koji nema smisla bez uskrsne noći. Bog je stvarao svijet, znajući za grijeh čovjeka i grijeh svijeta koji će udaljiti čovjeka od Boga.

U hvalospjevu uskrsnoj svijeći pjevali smo: O, zaista potrebna Adamova grijeha, što ga smrt Kristova uništi. O sretne li krivice, koja je zavrijedila takvog i tolikog Otkupitelja imati.

Bog je stvarao svijet znajući za utjelovljenje, život, posljednju večeru, muku i smrt i uskrsnuće svoga Sina.

Zato je ova noć nešto novo i neviđeno, ona koja nebesko sa zemaljskim, božansko s ljudskim povezuje.

U uskrsnuću Isusa Krista shvaćamo smisao izlaska Izraelaca iz Egipatskog ropstva. Isus nas konačno i zauvijek oslobađa ropstva, ali ne samo egipatskog, nego ropstva grijehu i zlu.

 

Prema Markovom evanđelju žene: Marija Magdalena i Marija Jakovljeva i Saloma idu na grob Isusov s miomirisima da pomažu Isusa, I to kad prođe subota, prvoga dana u tjednu, veoma rano, o izlasku sunčevu, jer to nisu stigle u petak prije subote  pashe. Razgovaraju među sobom: "Tko će nam otkotrljati kamen s vrata grobnih?" Pogledaju, a ono kamen otkotrljan. Bio je doista veoma velik. Kad su ušle u grob, ugledale su mladića zaogrnuta bijelom haljinom gdje sjedi zdesne strane. I jasno da u se preplašile. A on im govori: "Ne plašite se! Isusa tražite, Nazarećanina, Raspetoga? Uskrsnu! Nije ovdje! Evo mjesta kamo su ga položili. Nego idite, recite njegovim učenicima i Petru: Ide pred vama u Galileju! Ondje ćete ga vidjeti, kamo vam reče!"

 

Apostoli idu u Galileju susresti Isusa. Osvjedočenje o Isusovom uskrsnuću dat će im smisao Isusove smrti na križu čemu su isto bili svjedoci. Tako će biti svjedoci Kristove smrti i uskrsnuća.

Hod nas kao Isusovih učenika isti je kao i apostola: susresti Isusa i svjedočiti za Isusa Krista, raspetoga i uskrsloga.

Ovo svjedočenje počinje od našeg ucjepljenja u Isusovu smrt i Isusovo uskrsnuće, po krštenju kada Duh Sveti koji silazi i na nas.

To je snaga našega kršćanskog života kako kaže sv. Pavao: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu.

Zato ćemo noćas sudjelovati u obnovi krsnih obećanja u kojima se još jedanput i ponovno odričemo grijeha, zla i Sotone i ispovijedamo vjeru i opredjeljenje za Isusa Krista. Potvrđujemo svoje osobno, svjesno i slobodno opredjeljenje za Isusa Krista koje nije ovisno o nikome i o ničemu, nego samo o nama i našoj volji.

Po toj istoj vjeri sudjelujemo u ovoj vazmenoj euharistiji da nam bude kao i apostolima hrana vjere i snage za vjernički, svjedočki i evanđeoski život.

U hvalospjevu vazmenoj svijeći pjevali smo: da ova svijeća (svjetlo naše vjere) neoslabljena ostane.

Na taj način otvaramo vrata srca i života da se uskrsnuće Isusovo ponovno dogodi u nama, da se obnovi taj neponovljivi događaj u povijesti spasenje u nama, da možemo živjeti i postojati snagom uskrsnuća Isusa Krista i nadati se potpunom i konačnom uskrsnuću.

 

U takvom susretu s Uskrslim Kristom imamo utemeljenje proslave Uskrsa i da tu proslavu podijelimo jedni s drugima.

 

 

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO

SLUŽBA RIJEČI

 

USKRS – B –  31. ožujka 2024.

 

Prvo čitanje:

Dj 10,34a.37-43

S njime smo zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Prozbori Petar i reče: »Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.«

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam:

Ps 118,1-2.16-17.22-23

Pripjev:

Ovo je dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu.

 

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

 

Drugo čitanje:

Kol 3,1-4

Tražite što je gore, gdje Krist sjedi.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Kološanima

Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi.

Riječ Gospodnja.

 

Evanđelje:

Iv 20,1-9

Trebalo je da Isus ustane od mrtvih.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«

Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.

Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

 

 

USKRS – B –  31. ožujka 2024. 

 

danja misa

 

Braćo i sestre!

Uskrs je prvi, najstariji i najveći blagdan kršćanstva. Svaka nedjelja je mali Uskrs. Kršćansko slavnjenje nedjelje – prvoga dana u tjednu - prvoga dana po suboti – postaje trajno svjedočanstvo vjere u uskrsnuće Kristovo. Nedjeljno okupljanje vjernika potječe od samoga Uskrslog Krista koji je prvoga dana u tjednu uskrsno i prvoga dana u tjednu se ukazivao učenicima i tako započeo praksu slavljenja nedjelje kao dana prisutnosti uskrslog Gospodina s okupljenim vjernicima. Zato nema nedjelje bez zajednice i bez mise.

Ono što je Bog ostvario od stvaranja, od sklapanja Saveza s Izraelcima, od prve pashalne večere: samo je najava Novog saveza koji se ostvario u Kristu i to raspetom i uskrslom. On je uzeo grijehe svijeta da ih uništi, da njegova smrt bude naknada za naše grijehe. Njegov grob je slavan jer je – prazan – postao svjedokom njegova slavnog uskrsnuća.

Ne slavimo Uskrs kao ideju, nego kao događaj. To je najveći događaj u povijesti, a opet nadilazi povijest jer uvodi cijelu ljudsku povijest u nadvremensko, onostrano, transcendentno, Božje i vječno. Na Uskrs ne slavimo ni samo jedan događaj – povijesni ili nadvremenski, nego samoga Uskrslog Krista.

Svjedočanstvo o tom povijesnom i nadvremenskom događaju crpimo iz iskustva i svjedočenja apostola koji nisu znali što će se i kako dogoditi. Samo uskrsnuće nitko nije vidio. Postoje svjedoci Uskrsloga. Tako su nam i predstvaljeni: Marija Magdalena, Ivan kao onaj drugi učenik kojega Isus ljubio i Šimun Petar. Ivan naglašava da je bio prvi dan u tjednu – prvi iza subote, prvi kao prvi dan stvaranja, kao novo stvaranje, početak novoga svijeta.

Uskrs je stvar vjere, vjere kao vlastitog osvjedočenja i vjere kao dara Božjeg: Ivan kaže za sebe: „Vidje i povjerova“. Nije li Uskrs i uskrsnuće i nama ispit vjere? Koliko i kako sami vjerujemo, koliko smo sami osvjedočeni, koliko smo povjerovali svjedočenju onih koji vjeruju, koliko smo sami željni te vjere i koliko molimo dar vjere od Boga?

 

Crkva svjedoči od apostolskih dana, i po samim apostolima: naviješta Krista raspetog i uskrslog, kao Petar u kući rimskoga satnika Kornelija. Svjedoči za Isusa: “Prošao je zemljom čineći dobro.... i dalje: Mi smo svjedoci svega... Bog ga uskrisi treći dan”.

To je program za cijelu Crkvu, za svakog vjernika za cijeli život: vjerujući u uskrslog Krista proći životom na zemlji čineći dobro i samo dobro. Jedino ako prihvatimo takav Isusov primjer i poziv, njegov sud će nam biti na život, a ne na smrt, na oproštenje grijeha, a ne na kaznu za grijeh.

 

Sveti Pavao nam kaže: “Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore..” To je duhovnost krštenja: uranjanje u vodu krštenja je sjedinjenje s Kristom Umrlim, a izranjanje iz vode krštenja sjedinjenje s Kristom Uskrslim. A to je put prema „..gore”. Naše misli i želje moraju biti s Kristom u nebu, a ne na zemlji sa zemaljskim stvarima. To uključuje da se služimo zemaljskim stvarima, ali ne da im budemo robovi, da nam budu ideal i idol.

Konačni poziv vjernika je život vječni koji nam je darovao Uskrsli i zato ovozemaljsko razdoblje moramo živjeti kao nebesnici, kao graditelji novoga svijeta (već na zemlji – kraljevstvo Božje koje nam je donio Isus je već na zemlji, ali teži nebu). .....Ako želimo u konačnici biti suuskrsli…

 

/za jutarnju misu: Okupili smo se jutros da blagoslovimo hranu koju ćemo danas blagovati. I to je izraz vjere u uskrsnuće koje donosi novi život. U simbolima Uskrsa: jaja, meso, luk, zec itd. znakovi su novoga života koji nezaustavljivo ide dalje, koji nezaustavljivo ponovno niče i klija. U tim znakovima simboli su svih civilizacija i prije starozavjetne pashe koji su slavili blagdan proljeća, a starozavjetna pasha ih je ugradila u svoj blagdan izlaska iz ropstva. Nova Pasha, uskrsnuće sve to uključuje u sve i daje još jednu snažniju dimenziju, a to je preobrazba svijeta snagom Kristova uskrsnuća. Nova Pasha u sebi uključuje još jednu dimenziju koja je bila neshvatljiva prije Krista, a neprihvaćena je i poslije Krista: to je smisao trpljenja, muke i smrti. Nema Uskrsa bez velikog petka, nema proslave uskrsnuća bez umiranja, koliko god to bilo neshvatljivo i neprihvatljivo.  Vjernik koji slavi Uskrs ne može ga proslaviti dostatno, ako nije proslavio Veliki petak. Košara puna hrane nije Uskrs. Uskrs je vjera u suživot  s Kristom u trpljenju, mukama i smrti, a po tome i suživot s preobraženjem u Kristovu uskrsnuću. Onda i hrana koju Bog blagoslivlja i Božje dobrote ima smisla./

 

Slavimo Uskrs oko onoga koji je pobijedio smrt, koji je visio na križu i umro, koji je uskrsnuo i koji nam je dao da vjerom živimo Vazam: svoje suumiranje i svoje suuskrsnuće s Kristom.

U današnjoj posljednici smo klicali uskrslom Kristu. Čujmo još jednom zaziv: Znamo da si doistine uskrsnuo, Božji Sine; Pobjedniče, Kralju divan, budi nama milostivan!

 

Sretan i blagoslovljen Uskrs svima!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
 

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 598 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

RASPORED FILMOVA

      LIPANJ





Web izlog

kreativnog

stvaralaštva

 

 

Galerije fotografija

Ledom okovana rijeka (Dubravko Maričić)

Valpovački dvorac u zimskoj noći

Bajkovita Istra   (Maja Kraljik)

Boje jeseni u Valpovu