Mračne tajne i jezive legende hrvatskih dvoraca

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji: Objavljeno: Utorak, 05 Ožujak 2019 12:21; Napisao/la punkufer.hr; Hitovi: 4476

Legenda o valpovačkoj bijeloj gospi našla je svoje mjesto među drugim legendama hrvatskih dvoraca opisanim na portalu punkufer.hr

Prema legendi, na blagdan Svih svetih oko Velikog Tabora mogli su se vidjeti kosturi kako stupaju u povorci, pričalo se i o prikazama te sablastima koje su ledile krv u žilama. Većina smatra kako se ipak radilo o pučkim naklapanjima. Najpoznatiji misterij je onaj o zabranjenoj ljubavi lijepe Veronike i oženjenog Fridrika. Nakon što je njegova supruga Elizabeta Frankopan pronađena mrtva, par je pobjegao, ali ubrzo je i pronađen. Fridrikov otac Herman II. Celjski zatvorio je sina u kulu, a Veroniku optužio da je vještica. Prema predaji je ubrzo nakon toga ubijena i zazidana u sjeverni zid utvrde, a njezini jecaji se i dalje mogu čuti…

Valpovačka legenda o bijeloj gospi

Sa svojih 1700 četvornih metara dvorac Prandau-Normann u Valpovu je jedan od najvećih u Hrvatskoj. Slavu duguje i legendi o bijeloj gospi, duhu djevojke koja ga je opsjedala u 19. stoljeću. Natporučnik carske konjaničke pukovnije Kuschmann, koji je gostovao u dvorcu požalio se da mu se ukazuje duh mlade djevojke, koja tvrdi da je ubijena prije sto godina, a da je njezino tijelo bačeno između ledenice i gradske kapele u sklopu dvorskog kompleksa.

Valpovačka sablast je tvrdila da se neće smiriti sve dok njeni posmrtni ostaci ne budu sahranjeni. Barun Prandau je naredio iskapanje na opisanom mjestu i imao je što vidjeti - kostur žene za koji su mnogi vjerovali da pripada hrabroj junakinji Katarini koja je sudjelovala u obrani valpovačke utvrde od Turaka.

Trakošćan, najljepši u Hrvatskoj

Prema legendi dvorac Trakošćan ime duguje tračkoj utvrdi koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima. Po mnogima, ovo je najljepši dvorac u Hrvatskoj, ako ne i široj okolici. Smješten je između Macelja, Ravne Gore i Strahinjčice, a nastao je kao manja utvrda u 13., no svoj konačni izgled dobio je u 19. stoljeću, kada ga je grof Draškovićpretvorio u rezidencijalni dvorac.

U njemu se danas nalazi muzej, a okružuje ga umjetno jezero. Zbirka oružja jedna je od najvećih zbirki muzeja koja broji preko 300 primjeraka oružja nastalog u razdoblju između 15. i 20. stoljeća. Vrijednost ove zbirke je neprocjenjiva, a po svom sadržaju prati vojničku povijest obitelji Drašković.

Vila s Plešivice

Okić je strma hridina kojom završava Plešivica na istočnoj strani. Na vrhu su ostatci srednjovjekovne utvrde, koja je razorena prije točno petsto godina. Djelomično su sačuvane ulazna kula i kapela. Zabilježeno je da se književnica Dragojla Jarnević davne 1843. Godine bosonoga popela na vrh Okića. To se smatra prvim penjačkim usponom u povijesti hrvatskog planinarstva. U počast prvoj penjačici markiran je nov prilaz vrhu i nazvan Dragojlina staza.

Prema legendi, još je jedna žena bila junakinja Okića. U jednom od turskih osvajanja, vojska je došla podno grada kako bi zauzeli kulu. Tri godine su se stanovnici grada uspješno branili, ali naposljetku su ostali bez hrane. U razmišljanju o tome što napraviti prekinula ih je vila s Plešivice i predložila im da preostalu hranu daju Turcima. Iznenađena vojska odustala je od napada pomislivši da u Okiću imaju još pregršt zaliha.