ZDRAVLJE: Bolesti kralježnice

Detalji: Objavljeno: Ponedjeljak, 19 Siječanj 2015 08:44; Napisao/la Vladimir Vazdar; Hitovi: 16509

Sponzor članka je: Aura centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Valpovo

Od bolesti kralježnice svake se godine obavi čak tri milijuna hospitalizacija, što Hrvatsku smješta u sam europski vrh po oboljenju koje drastično smanjuje radnu sposobnost i kvalitetu života. Prema epidemiološkim podacima zapadnih zemalja, 50 do 80 posto stanovništva ima ili je imalo najmanje jednom u životu križobolju (lumbalni sindrom).

VRSTE BOLESTI :

Križobolja (lumbago): naziv je za bol u slabinskom dijelu kralježnice, odnosno križima. Bol može biti žestoka ili pak umjerena i povremena, pojavljuje se postupno ili naglo i, nažalost, često se ponavlja.

Išijas : Uslijed uklještenja korjenova živca kuka (n. ischiadicus), u nekih bolesnika bol se širi iz križa i seže duž stražnje strane noge sve do stopala kada govorimo o išijasu (ishijalgiji).

Bol u gornjem dijelu vrat ( kao posljedice imaju glavobolje i migrene) - bol u vratu može biti posljedica akutne ozljede (trzajna ozljeda vrata u prometnim nesrećama) ili kroničnih promjena vratne kralježnice gdje zbog dugogodišnjeg nepravilnog opterećenja vratnih kralježaka dolazi do smanjenja protoka kroz vertebralne arterije u mozak te napetosti i grča vratnih mišića.

Napadaj glavobolje ili migrena ima najmanje dva od navedenih obilježja:

Bol se javlja samo na jednoj polovici glave (hemikranija).
Bol je pulsirajućeg karaktera.
Bol je umjereno jaka do izrazito jaka.
Bol se pogoršava tjelesnom aktivnošću.

UZROCI:

Postoje brojni uzroci koji mogu dovesti do lumbalnog sindroma, najčešće su to degenerativne promjene kralježnice, traumatski uzrokovane promjene, upalne promjene, prirođene i razvojne anomalije. Ponekad je riječ i o psihogeno uzrokovanim bolovima kralježnice.

Degenerativne promjene struktura kralježnice se normalno razvijaju s godinama, promjene su osobito prisutne kod osoba starije dobi. Degenerativne promjene se najprije javljaju u onim dijelovima kralježnice koji su najviše opterećeni, primjerice u području lumbosakralne kralježnice. Prve promjene u intervertebralnim diskusima nastaju već u tridesetim godinama života kada se počinje smanjivati elastičnost tkiva zbog smanjenja vode u diskusu. Ovisno o stupnju degenerativnog procesa i obimu zahvaćenih okolnih struktura, klinička slika se može razlikovati. Kod manjih protruzija dolazi samo do istezanja longitudinalnog ligamenta te nastaje sindrom bolnih križa. Kod uznapredovalog procesa može doći do tzv. prolapsa diska u kralježnični kanal (djelomični ili potpuni), s pritiskom na živčane korijene živca, a klinički se to stanje očituje kao lumboishialgija ili išijas.

Kod traumatskih problema najčešće to mogu bitiudarci u predio kičme koji nagnječe meko tkivo i izazovu bolove, bez obzira je li hematom prisutan ili nije. Jači udarci ili trzajevi (poput onih kod pada s visne, ili prometnih nesreća) mogu izazvati subluksacije (poluiščašenjem) pršljenova, sa posljedičnim njihovim pritiskom na meka tkiva, medu kojima i živčane spletove.

Pod traumom možemo smatrati i slučajeve naglog preopterećenja mišića donjeg dijela leđa sa posljedičnom upalom njihova hvatišta i/ili istegnućima samih mišića, što se događa kod intenzivne fizičkih aktivnosti.

Psihički stres pojačava bolove u leđima.

U upalne promjene kralježnice spadaju artritisi I spondiloze kralježnice.

Prirođene anomalije

Na prirođene anomalije kralježaka treba obratiti pozornost samo onda kada uzrokuju vidljivu deformaciju koja zabrinjava roditelje, uzrokuju bolove ili ograničavaju pokretljivost kralježnice. U njih spadaju skolioze , kifoze i lordoze.

KLINIČKA SLIKA:

Klinička slika akutnog lumbalnog ili lumbosakralnog sindroma karakterizirana je uglavnom naglim početkom, pacijent često opisuje nagli pokret ili opterećenje kralježnice nakon čega je osjetio bol u donjem dijelu leđa. Postoji povišen tonus tzv. paravertebralnih mišića (mišića uz kralježnični stup), a zbog bolova je ograničena pokretljivost kralježnice. Kod lumboishialgije bolovi se šire iz područja lumbosakralne kralježnice preko stražnje i vanjske strane noge sve do stopala. Ako je zahvaćen korijen petog lumbalnog živca, bit će oslabljeno povlačenje stopala prema gore te će postojati smanjen osjet dodira na vanjskoj strani potkoljenice, na gornjoj strani stopala i palca.

LIJEČENJE:

U svrhu liječenja kod nas u centru se koriste najmodernije metode fizikalne terapije koje uključuju: Ultrazvuk, laser, elektroterapiju, infracrvene lampe te po potrebi razne vrste masaža.

Nakon rješavanja problema u leđima pacijentima se preporučuje redovito vježbanje (posebno vježbe za kralježnicu). Promjena načina života u smislu razmišljanja o pravilnom sjedenju, stajanju, smanjenju stresa i redukciji tjelesne težine (kod pretilih pacijenata) te je jako bitno kako pravilno dizati teret ili prilikom bavljenja nekom sportskom aktivnosti da se pazi na iznenadne pokrete i naglo okretanje da ne bi ponovno došlo do problema vezanih uz kralježnicu.