ZDRAVLJE: Teniski lakat

Korisnička ocjena: 2 / 5

Detalji: Objavljeno: Srijeda, 23 Siječanj 2019 10:06; Napisao/la Aura centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Valpovo; Hitovi: 2413

Lateralni epikondilits jedan je od najpoznatijih, a ujedno i najčešćih sindroma prenaprezanja (engl. overuse injuries) sustava za kretanje u ljudi koji se očituje pojavom boli u vanjskom dijelu lakta.

Nastaje kao posljedica ponavljajućih aktivnosti rukom prilikom kojih se ili ispružaju šaka i prsti ili se podlaktica okreće tako da dlan gleda prema gore ili ukoliko se čini kombinacija tih kretnji, odnosno ako se te kretnje čine protiv otpora. U svim je slučajevima lateralnog epikondilitisa zahvaćeno polazište tetive kratkog radijalnog ispružača zapešća.

Uzroci nastanka

Istraživanja su pokazala da lateralni epikondilitis najčešće nastaje u sportaša starijih od 35 godina zbog sportske aktivnosti koja ima zahtjevnu tehniku korištenja ruke, a koju prakticiraju bar tri puta tjedno po 30 ili više minuta. Prepoznati su i neki rizični čimbenici nastanka lateralnog epikondilitisa vezanog za radne aktivnosti, a to su rad s alatom u ruci koji je teži od 1 kg, podizanje težine veće od 20 kg najmanje deset puta dnevno te ponavljano izvođenje provocirajućih kretnji više od dva sata svakog radnog dana.

Podložnost ozljedi

Prema rezultatima istraživanja između 1 i 3 % odrasle populacije jednom u životu ima simptome lateralnog epikondilitisa. Lateralni se epikondilitis u više od 75% slučajeva javlja na dominantnoj ruci, dok se istovremena pojava simptoma na obje ruke samo iznimno susreće. Podjednako zahvaća osobe oba spola i to najčešće u dobi između 35 i 50 godina. Iako je znatno poznatiji po svom kolokvijalnom imenu teniski lakat (engl. tennis elbow), ipak ga češće susrećemo kao profesionalnu bolest ljudi koji tijekom radne aktivnosti ponavljano izvode iste kretnje i to kretnje prilikom kojih se ispruža šaka i/ili se podlaktica okreće tako da dlan gleda prema gore ili se pak te kretnje čine protiv otpora. Tako se primjerice lateralni epikondilitis često javlja u radnika na traci, daktilografa, zidara, postolara, ali i kirurga i zubara. U populaciji sportaša najčešće se javlja u tenisača, a nalazimo ga i u bacača koplja, mačevalaca i hokejaša.

Simptomi

Osnovni simptom lateralnog epikondilitisa jest bol u području lateralnog epikondila lakta koja može biti od intenziteta blage boli nakon aktivnosti pa sve do stalne boli koja onemogućuje bilo kakvu aktivnost. Karakterističan simptom u bolesnika jest i smanjenje snage šake, tj. bolesnici se žale na pojavu snažne boli prilikom podizanja i vrlo lakog tereta kojeg drže u ruci primjerice pri podizanju šalice čaja ili kave, a žale se i na snažnu bol prilikom okretenja ključa u bravi što vrlo često uopće ne mogu niti učiniti. Osim toga, često navode da im i rukovanje izaziva pojavu boli u laktu.

Dijagnostika i liječenje

Iako se dijagnoza lateralnog epikondilitisa u biti postavlja samo na osnovi kliničkog pregleda, ipak od pomoći mogu biti radiološka i ultrazvučna dijagnostika. Iako se standardne rendgenske snimke lakta u prvome redu čine u cilju uočavanja nekih drugih oštećenja ili deformacija lakta, ipak se u petini slučajeva lateralnog epikondilitisa nađu promjene na snimkama i to kalcifikacije u području lateralnog epikondila koje govore u prilog lateralnog epikondilitisa. Ultrazvučnim pregledom može se uočiti žarišna hipoehogena područja unutar tetive ekstenzora koja je zadebljana, a oko koje se može naći i tragova izljeva. Magnetska rezonanca se rabi kada se sumnja i na neko drugo unutarzglobno oštećenje.

Prema rezultatima istraživanja najbolje rezultate daje liječenje koje se sastoji iz odmora, tj. prekida izvođenja provocirajućih aktivnosti, fizikalna terapija i provođenja vježbi istezanja i ekscentričnih vježbi jačanja muskulature ispružača šake i prstiju uz edukaciju bolesnika o potrebi promjene uobičajenog korištenja ruke tijekom svakodnevnih aktivnosti.

Usprkos svim opisanim mogućnostima neoperacijskog liječenja simptomi će ustrajati u približno 10% bolesnika pa je tada potrebno kirurško liječenje. Opisane su različite tehnike operacijskog liječenja lateralnog epikondilitisa, a u novije se vrijeme sve više predlaže artroskopija lakta. Razlog tome nalazi se u prednostima koje artroskopski zahvat ima pred klasičnim zahvatom.

Povratak radnim i sportskim aktivnostima

Vrijeme potrebno za povrat radnim i sportskim aktivnostima izrazito je individualno. Od najveće je važnosti istaknuti da prerani povratak aktivnostima može i pogoršati simptome. Osim toga, savjetuje se nošenje ortoze za sve zahtjevnije aktivnosti tijekom povratka punim radnim i sportskim aktivnostima. Nakon kirurškog liječenja povrat svakodnevnim radnim te sportskim aktivnostima ovisi i o primijenjenom načinu liječenja.Tako se primjerice izvješćuje o povratku nakon 66 dana u slučaju operacijskog zahvata otvorenom metodom, odnosno o povratku nakon samo 35 dana nakon artroskopskog zahvata.

Zanimljivost

Prvi opis simptoma koji upućuju na lateralni epikondilitis dao je davne 1873. godine njemački liječnik F. Runge. H. Morris je 1882. godine opisujući te simptome u tenisača uveo naziv teniska ruka (engl. lawn tennis arm), dok je godinu kasnije H. Major promijenio taj naziv u teniski lakat (engl. tennis elbow) koji se održao do današnjih dana.

Sponzor članka je: Aura centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Valpovo