ZDRAVLJE:Bolesti ručnog zgloba

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Postoji niz simptoma koji nas upozoravaju da su šaka i ruka bolesne. Najčešći simptomi su bol, nelagoda, trnci, slabost, nespretnost, smanjen opseg pokreta zglobova, oteklina, deformacija, crvenilo itd. Ovisno o vrsti i uzroku bolesti, oštećenju tkiva (uzrok su ponavljajuća mikroozljeđivanja) ili jednokratnoj većoj ili manjoj ozljedi.

Jedan od razloga pisanja ovog članka su većina mojih pacijenata koji je predugo čekalo i nisu reagirali na simptome koje su osjećali duže vrijeme. Sadržaj ovoga članka odgovara na pitanje koji su to simptomi i kada treba na njih reagirati.

Činjenica je da rijetko ispravno i pravovremeno reagiramo na različite simptome u području šake i ruke i općenito kada govorimo o većini bolesti koje tretiram u svojoj praksi.

Najčešće bolesti šaka su uz ozljede i različiti sindromi prenaprezanja. Radi se o kroničnim oštećenjima prvenstveno mekih tkiva, koja nastaju kad ponavljana trauma s vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva tetiva, hrskavica, sluznih vrećica ili mišića.

Na tetivama se javljaju kao upale, tj. tendinitisi, tendovaginitisi i tenosinovitisi, a rezultat su opterećenja i ponavljajućih pokreta.

Kao rezultat naprezanja šake javljaju se i gangliomi, odnosno ciste ispunjene želatinoznim sadržajem koje nastaju nakupljanjem tekućine između tetivnih ovojnica. Ova stanja su rezultat naprezanja šake zbog ponavljajućih pokreta prstiju ili brojnih stisaka šake uz primjenu sile.

Sindromi prenaprezanja obuhvaćaju i kompresivna oštećenja perifernih živaca uzrokovana pritiskom u anatomski uskim prostorima (kanalima/tunelima), pa se zbog toga zovu i kompresivne mononeuropatije i kanalikularni ili tunelarni sindromi. Najpoznatiji među njima je sindrom karpalnog kanala, tj. oštećenje središnjeg živca šake, koji u području ručnog zgloba prolazi kroz karpalni kanal, formiran s gornje strane kostima zapešća i s donje strane snažnim i širokim ligamentom.

 

PACIJENTI

Mnogi moji pacijenti, najčešće u poodmaklom stadiju različitih bolesti ili stanja nakon ozljeda, postaju svjesni propusta što nisu na simptome reagirali mnogo ranije. Jedan od razloga zašto ljudima toliko dugo treba da dođu na pregled je taj što se bolovi znaju pojaviti uslijed uobičajenih radnji. to može biti pisanje na kompjuteru, obavljanje kućanskih poslova, bavljenje različitim hobijima itd. Samim time ljudi imaju dojam da će bolovi oslabjeti ili uskoro nestati, jer nisu imali nikakvu konkretnu jednokratnu ozljedu.

Daljnji čest razlog nepravovremenog javljanja liječniku je ignoriranje simptoma. Po kriteriju pacijenta, često simptomi nisu dovoljan motiv za javljanje liječniku. Statistika pokazuje da svatko od nas više puta u životu ima manje ili veće tegobe i simptome u području šake i ruke.

U šaci ima oko 100 puta više osjetnih receptora (osjetnih tjelešaca) nego npr. na stražnjoj strani noge. To dokazuje važnost šake kako osjetnog tako i funkcionalnog organa. Začuđujuće je koliko su brojni receptori smješteni i na laktovima. To ukazuje i na njihovu važnost u tom smislu.

Bol je iskonsko iskustvo ljudi i zapravo je korisno upozorenje da nešto treba poduzeti. Ako se to upozorenje ne sluša, dolazi do manjih ili većih, prolaznih ili trajnih oštećenje tkiva, organa ili – ponekad – cijeloga organizma.

Prag tolerancije na bol

Poznato je da je bol stvar doživljaja, a on je promjenjiv. Bol, kao i ostali različiti simptomi, ima i komponentu emocionalnog iskustva. Zato svaka osoba različite simptome, a posebno bol, doživljava drugačije. Različiti ljudi mogu više ili manje kontrolirati emocionalnu reakciju na bol. To je moguće zahvaljujući endorfinima: ljudskim hormonima i prirodnim analgeticima. Oni uz neke druge funkcije, smanjuju bol blokirajući živčane sinapse odgovorne za stvaranje osjećaja boli. Obzirom da svatko od nas ima drugačiju sposobnost oslobađanja endorfina, tako i drugačije doživljava i reagira na bol, kao i na ostale upozoravajuće simptome. Ljudska sjećanja na bol također su vrlo neprecizna. Zbog toga često zapostavljamo i odbacujemo iskustvo boli i na nju ne reagiramo adekvatno.

LIJEČENJE

Najlošije ishode liječenja imaju bolesnici koji odlično toleriraju bol i ostale simptome, jer se javljaju kasno, tj. kad im se znatno manje može pomoći zbog uznapredovalog stadija bolesti i pojave trajnih posljedica. Bolje prolaze oni pacijenti koji reagiraju na simptome na vrijeme, odnosno na samom početku bolesti. Najbolji primjer za to su bolesnici s kompresijskim sindromima živaca. Daleko najčešći kompresijski sindrom na ljudskom tijelu je sindrom karpalnog kanala ili tunela (link na karpalni kanal/tunel) koji se nalazi u području ručnoga zgloba sa strane dlana.

OPORAVAK

Što se bolest počne liječiti u ranijem stadiju, to će liječenje biti uspješnije, kraće i manje agresivno. Rezultat liječenja će onda biti potpun, odnosno bez trajnih posljedica.Mi u našem centru koristimo najmoderniju svjetsku aparturu na području fizikalne terapije i rehabilitacije.Naši pacijenti uvijek imaju strogo individualan pristup liječenju njihovih problema.Mogu reći , radeći ovaj posao zadnjih 20 godina,da se veliki broj pacijenta pravilnim načinom liječenja mogu vratiti normalnoj svakodnevici.S druge strane manji broj pacijenata , koji su svoje simptome u potpunosti negirali i došli do zadnjeg stadija bolesti jako se teško liječe. Najčešće takve osobe se moraju podvrgnuti operacijskom liječenju i puno dužem procesu rehabilitacije.

Sponzor članka je: Aura centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Valpovo

Adresa: Matije Gupca 37, 31550, Valpovo

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 7:00 do 20:00; subota 7:00 do 12:00

Kontakti: