ZDRAVLJE: Osteoporoza

Detalji: Objavljeno: Četvrtak, 04 Srpanj 2019 08:07; Napisao/la Aura centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Valpovo; Hitovi: 1856

Osteoporoza je napredujuće smanjenje gustoće kosti koje kosti čini slabima i podložne prijelomima.

Kosti sadrže minerale kao što su kalcij i fosfor, koji ih čine čvrstim i gustim. Da bi se održavala gustoća kostiju tijelu treba odgovarajuća opskrba kalcijem i drugim mineralima, a samo tijelo mora proizvesti nekoliko hormona, kao što je paratiroidni hormon (parathormon), hormon rasta, kalcitonin, estrogen u žena i testosteron u muškaraca. Također, odgovarajuća opskrba vitaminom D nužna je za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti. Kosti postupno povećavaju gustoću do maksimalane gustoće koja se postiže oko 30 godine života. Nakon toga se gustoća kosti postupno smanjuje. Ako tijelo nije sposobno regulirati sadržaj minerala u kostima gustoća kosti se smanjuje, a kosti postaju lomljivije, što dovodi do osteoporoze.

Tipovi osteoporoze

Ima nekoliko različitih tipova osteoporoze.

Postmenopauzalna osteoporoza je uzrokovana manjkom estrogena, ženskog spolnog hormona, koji pomaže u regulaciji ugradnje kalcija u kosti kod žena. Obično se simptomi javljaju u žena između 51. i 75. godine života, ali se mogu javiti prije ili kasnije. Nemaju sve žene jednak rizik za postmenopauzalnu osteoporozu.

Senilna osteoporoza vjerojatno je rezultat gubitka kalcija ovisnog o godinama i neravnoteži između nestajanja i stvaranja kosti. Naziv senilna znači da se bolest javlja u starijih osoba. Najčešće zahvaća ljude starije od 70 godina i dva puta je češća u žena nego u muškaraca. Žene često imaju i postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu.

Manje od 5% ljudi s osteoporozom ima sekundarnu osteoporozu, koja je posljedica drugih bolesti ili lijekova. Uzrok mogu biti kronična bolest bubrega ili endokrine bolesti (osobito bolesti štitne, paratiroidne i nadbubrežne žlijezde), te lijekovi kao što su kortikosteroidi, barbiturati, lijekovi protiv konvulzija (antiepileptici) i prekomjerne količine hormona štitne žlijezde. Prekomjerno uzimanje alkohola i pušenje cigareta mogu pogoršati stanje.

Idiopatska juvenilna osteoporoza je rijetka, a uzrok joj je nepoznat. Pojavljuje se u djece i mlađih odraslih osoba koje imaju normalne vrijednosti hormona, normalne vrijednosti vitamina i ne postoji očiti razlog za slabost kostiju.

Simptomi

Gustoća kosti se smanjuje postupno, osobito u ljudi koji imaju senilnu osteoporozu, pa u početku osteoporoza nema simptoma. U nekih se osoba nikad ne razviju simptomi.

Čimbenici rizika za osteoporozu u žena

• Član obitelji ima osteoporozu

• Nedostatak kalcija u prehrani

• Stil života siromašan aktivnostima

• Bijela ili azijatska rasa

• Nježna građa

• Osobe koje nisu imale trudnoću

• Upotreba određenih lijekova kao što su kortikosteroidi i pretjerane količine hormona štitne žlijezde

• Rana menopauza

• Pušenje cigareta

• Pretjerano pijenje alkohola

Kad se gustoća kosti smanji toliko da nastane prijelom kosti, javlja se bol u kostima i nastaju deformacije. Kronična bol se može javiti u slučaju prijeloma kralješka (kompresivni prijelomi). Prijelomi oslabljenih kralježaka mogu nastati spontano ili nakon blage ozljede. Bol se obično javlja iznenada, ne širi se i pojačava se kad osoba sjedi ili stoji. Taj dio leđa može biti osjetljiv na dodir, a bol se postupno povlači nakon nekoliko tjedana ili mjesec dana. Višestruki prijelomi kralješaka mogu uzrokovati nenormalnu zavijenost kralješnice (tzv. udovičja grba) praćenu bolovima i napetosti u mišićima.

Prijelomi drugih kostiju obično nastaju nakon blagog pritiska ili pada. Jedan od najopasnijih prijeloma je prijelom kuka―glavni uzrok nesposobnosti (invalidnosti) i gubitka neovisnosti u starijih osoba. Prijelom palčane kosti podlaktice (radijusa) u blizini ručnog zgloba tzv. Collesova fraktura, je također uobičajena. Dodatan problem predstavlja i činjenica da prijelomi sporije zarastaju u osoba s osteoporozom.

Dijagnoza

U osoba koje imaju prijelom dijagnoza osteoporoze se postavlja na osnovu simptoma, fizikalnog pregleda i rendgenskih snimki. Daljnje testiranje se može poduzeti u svrhu otkrivanja mogućih uzroka osteoporoze koji se mogu liječiti.

Međutim, osteoporoza se može dijagnosticirati i prije nastanaka prijeloma. Nekoliko testova za procjenu gustoće kosti može pomoći u dijagnozi ove bolesti. Najtočniji test je dvojna rendgenska apsorpcimetrija (DXA, engl. dualenergy xray absorpciometry), u kojoj se koriste male doze zračenja―manje od onih što se koriste za rendgensko snimanje―za mjerenje gustoće kosti. Ovaj test je bezbolan i siguran, a traje 5 do 15 minuta. Općenito, test je namijenjen ženama s visokim rizikom za osteoporozu, osobama s nesigurnom dijagnozom ili osobama kojima rezultati liječenja moraju biti točno predviđeni.

Prevencija i liječenje

Prevencija osteoporoze je uspješnija od liječenja bolesti. Prevencija uključuje održavanje ili povećanje gustoće kosti uzimanjem odgovarajuće količine kalcija, vježbe s opterećenjem i za neke osobe uzimanje lijekova―najčešće hormonske nadomjesne terapije,te redovito korištenje posebnih vrsta fizikalne terapije koje mi u našem Aura centru dajemo svojim pacijentima koji pate od osteoporoze.

Unos odgovarajuće količine kalcija je učinkovit, osobito prije no što kosti postignu maksimalnu gustoću (oko 30 godine života), ali i poslije. Uzimanje dvije čaše mlijeka bogatog kalcijem i vitamina D svaki dan pomaže u povećanju gustoće kosti u zdravih žena srednjih godina koje prije nisu uzimale dovoljne količine kalcija i vitamina D. Međutim, većina žena za prevenciju mora uzimati kalcij u tabletama. Na tržištu postoje različiti proizvodi; neki uključuju vitamin D. Preporučuje se dnevna doza od 1,5 grama kalcija.

Vježbe s opterećenjem, kao što je hodanje ili penjanje uz stepenice, također povećava gustoću kosti. Vježbe bez opterećenja, kao što je plivanje, izgleda ne povećavaju gustoću kosti.

Budući da estrogen pomaže u održavanju gustoće kostiju neke žene uzimaju estrogen―ponekad s progesteronom―nakon menopauze. Ovaj hormonski nadomjestak se daje u dozama koje oponašaju zaštitnu hormonsku ravnotežu koja postoji u žena koje još uvijek imaju menstrualni ciklus. Estrogenska nadomjesna terapija je najučinkovitija ako se započne 4 do 6 godina nakon menopauze, ali neka su istraživanja pokazala da i kasniji početak terapije može još uvijek usporiti gubitak koštane mase i smanjiti rizik prijeloma. Odluka o primjeni estrogenske nadomjesne terapije je složena jer liječenje može imati nuspojave i rizike.

Cilj liječenja je povećano uzimanje tvari i hormona koji su potrebni u izgradnji kosti. Žene koje imaju blaži oblik osteoporoze moraju uzimati kalcij. Obično se preporučuje i vitamin D.

Žene u postmenopauzi koje imaju teži ili opasan oblik osteoporoze mogu uzimati estrogen, koji će usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti. Kao i u prevenciji estrogen se obično daje s progesteronom.

Osteporotični muškarci obično uzimaju kalcij i vitamin D, osobito ako test pokaže da tijelo ne apsorbira odgovarajuće količine kalcija. Muškarcima estrogen ne pomaže, ali uzimanje testosterona može biti korisno ako je razina testosterona u krvi niska.

Sponzor članka je: Aura centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju Valpovo