DANIJEL JELAŠ: I o srednjovjekovnim valpovačkim naseljima
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 04 Siječanj 2021 11:18
- Napisao/la Mihael Sučić
Autor Danijel Jelaš u djelu pod nazivom Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku progovara o razvoju naselja koja imaju značajke urbanih središta na prostoru koji danas poimamo kao Slavoniju i Srijem tijekom srednjeg vijeka.
Recenzenti su Borislav Grgin i Marija Karbić, dok je nakladnik Stanko Andrić. Knjigu možemo promatrati kao temelj i doprinos budućim istraživanjima i djelima o naseljima, u većoj mjeri s obilježjima urbanih središta u skladu s procesima urbanizacije tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u takozvanom donjem međurječju Drave, Save i Dunava. Iako je zadnjih godina pa i desetljeća sve upitnije upuštati se u pisanje i objavu sinteza određenih područja tijekom pojedinog razdoblja, ovo je djelo dobra osnova za pisanje o naseljima koja su se osnivala ili razvijala u smjeru urbanih središta.
O tome je progovorio i autor: „Vjerujem da će ona upotpuniti određene historiografske praznine i ublažiti osjećaj slabije zastupljenosti slavonsko-srijemsko-baranjskih srednjovjekovnih tema u hrvatskoj povijesnoj znanosti.“
Također je vidljivo da je svjestan potrebe neizostavnog nadopunjavanja djela hrvatske i mađarske historiografije pri čemu je napomenuo: „Kako cilj rada nije toliko utvrđivanje novih činjenica, koliko pregled i eventualna revizija poznatih…“
U poglavlju Uvod još napominje da je knjiga nastala kao „adaptacija“ magistarskog rada Gradovi Požeške, Vukovske i Srijemske županije kojemu je nadodao i saznanja o Baranjskoj županiji južno od Drave, to jest o urbanim središtima Našice i Željanovci i njihovoj okolici.“
(Prikaz knjige Danijel Jelaš, Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku, Sl. Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2020., autor prikaza M. Sučić, u časopisu Podravina, 2020.)
Autor knjige Jelaš navodi: „Oko nekih osnovnih pitanja srednjovjekovne povijesti valpovačkog područja još je dosta nejasnoća. To se odnosi i na prilično zamršen problem toponimije i topografije naselja u neposrednoj blizini valpovačke utvrde…“
Na temelju dosadašnjih saznanja ukratko je naveo i opisao toponime poput Gradište ili Gradiška koji se izgleda nalazio uz Karašicu. Ondje se je po svemu sudeći nalazila i utvrda, a trenutačno možemo datirati prvi spomen već ili tek u 13. stoljeće.
Još spominje i toponime Valpovo, Crkveno Valpovo i Željanovci. „U sklopu valpovačkog vlastelinstva u izvorima 14. i 15. stoljeća javljaju se još i utvrda Valpovo, trgovište Željanovci, naselje u njegovom neposrednom podgrađu, te selo Crkveno Valpovo, čija se točna lokacija ne može utvrditi. Među povjesničarima su prisutna određena neslaganja oko razlikovanja i ubikacije navedenih mjesta.“
(Danijel Jelaš, Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2020.)
