MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Kako se Božić slavi u svijetu?

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Blagdan kojemu se raduju i kršćani i ateisti, slavi se širom svijeta.

Jeste li se zapitali kako se Božić slavi u drugim zemljama? Imate li već iskustva? Pozivamo Vas da nam opišete kako ste doživjeli Božić negdje u svijetu, a do tad, prenosimo tekst Prof. Vesne Hrvoj, psihologinje i pedagoginje, ravnateljica Dječjeg vrtića “Bajka” u Zagrebu objavljen na Djeca.hr o tome kako se Božić slavi u svijetu.

 U vjerojatno najstarijem kršćanskom blagdanu vjernici slave Isusovo rođenje, a ateisti ga prihvaćaju kao jednu od lijepih legendi i povod za lijepe obiteljske običaje. Različiti narodi širom svijeta na različite načine se pripremaju za božićne blagdane i na različite načine provode te najljepše dane na kraju godine. A kraj godine, tj. početak zime, slavi se u cijelom svijetujoš mnogo prije kršćanstva. Od pamtivijeka su ljudi u vrijeme najkraćih dana u godini slavili svjetlost. Taj 25. Prosinca već je u drevnih naroda bio dan rađanja novog Sunca. Kršćanska crkva preuzela je taj datum, prilgodila dio običaja i oko svega isprela lijepu legendu.

I dok se u Europi Božić slavio oduvijek, u Americi je proglašen državnim blagdanom tek 1870. godine nakon stjecanja neovisnosti, i to pod utjecajem Nijemaca i Iraca i njihovih običaja. Amerikanci su tada razuzdana slavlja pretvorili u obiteljski dan mira i ljubavi. Današnji način proslave Božića dobrim su dijelom “izmislili” i kreirali Amerikanci i to na temelju niza priča Washingtona Irvinga “Crtice Geoffreya Crayona”, u kojima on opisuje proslavu Božića u engleskoj vlastelinskoj kući. U njegovoj mašti Božić je bio doba mira i ljubavi među ljudima i spajao je ljude bez obzira na društvene i imovinske razlike.

U Europi, gdje je tradicija puno starija, ali i na svih pet kontinenata, postoji niz sličnosti, ali i razlika u slavljenju i pripremama za Božić. Betlehemske jaslice obvezni su dio rituala i štuju se od Meksika do Poljske i od Finske do Italije, ali je svaki narod to mistično prikazanje prilagodilo vlastitoj slici i mentalitetu. Tako je u Keniji sveta obitelj crnoputa, u Peruu jaslice umjesto magarca i ovaca okružuju ljame, u Egiptu su jaslice našle zaklon pod palmama, u Kamerunu se rođenje Isusa oglašava plemenskim bubnjevima, a u Gvatemali kukurikanjem pijetlova.

I u Europi, u kojoj postoji doista duga tradicija slavljenja Božića, ima mnogo različitih običaja. Jednako kao i božićno običaji, razlikuju se i običaji uz božićno darivanje.

  • Finskoj se prije Božića mora temeljito očistiti kuća i pripremiti najfinija jela. Na Badnjak se kiti bor, okuplja obitelj, sluša nacionalna radioemisija i odlazi se u saunu. Usto, običaj je i da se za Božić posjećuju grobovi preminulih članova obitelji. Jedan seoski običaj, koji pomalo odumire, nalagao je da se u dvorištu ostave snop žita, orasi i sjemenke, da se i ptice počaste. Često se, osim što se kiti bor u kući, okiti i živo drvo pokraj kuće, na koje se objese lampioni i slatkiši. Održavale su se i utrke saonica po snježnoj stazi od crkve do kuće.
  • Danskoj je običaj da se svake adventske nedjelje u dom pozivaju gosti kako bi svi zajedno upalili po jednu od četiriju svijeća na adventskom vijencu. Pritom odrasli piju tradicionalni topli napitak od crvenog vina, grožđica i začina (glog), a djeca sok.
  • Švedskoj božićni blagdani započinju 13. prosinca, na sv. Luciju, koja ima vrlo veliku ulogu u njihovoj tradiciji. Slavljenje sv. Lucije simbolizira zahvalnost ljudi za povratak svjetlosti i sunca. Ujutro na sv. Luciju najmlađa kći u obitelji obuče se u bijelu halju, oko struka sveže crvenu vrpcu, a na glavu stavi vijenac zimzelena na koji su pričvršćene visoke zapaljene svijeće. Tada svoje roditelje probudi i posluži ih kavom i tradicionalnim pecivom. Djeca se oblače kao “zvjezdani dječaci” u bijele duge halje sa šiljatim kapama na glavi. Božićna drvca kite se jabukama, svijećama, slamnatim ukrasima i figuricama gnoma – patuljka s crvenom kapicom na glavi, koji je čest lik njihovih legendi. Priprema se obilje ukusnih jela, a tradicionalno i obvezno jelo je jedna vrsta rižine kaše u koje se sakrije badem. Vjeruje se da će se onaj tko u svojoj zdjelici nađe badem i sljedećoj godini udati ili oženiti. U cijeloj Skandinaviji darove za djecu dovozi veseli patuljak Jultomten u sanjkama s kozjom zapregom i ostavlja ih ispod božićnog drvca, a djeca mu zauzvrat ostavljaju zdjelice kaše.
  • Irskoj je vrijeme Božića vrijeme vjere. Na Badnjak se u prozore stavlja crvena svijeća ukrašena grančicama božikovine, koja gori kao putokaz za Mariju i Josipa, koji u hladnoj zimskoj noći traže zaklon. Običaj je i da se nakon božićnog objeda pred vratima kuće ostavlja kruh i mlijeko kao znak dobrodošlice svim namjerncima. Ispeku se tradicionalnu kolačići od sjemenaka za svakog ukućana, a kuhaju se i tri pudinga: jedan za Božić, drugi za Novu godinu i treći da Sveta tri kralja.
  • Francuskoj se u crkvama za božićnih blagdana prikazuju predstave (glumačke ili lutkarske) o Isusovom rođenju. Na jugu zemlje postoji običaj da se na Badnju večer u kaminu ostavi komad drva koji mora gorjeti do jutra. A djeca na Badnjak ostave svoje cipele kraj kamina, da ih do jutra Djed Mraz napuni darovima. Ali osim čizmice, on slatkiše, voće i sitne igračke objesi i na bor.
  • U Njemačkoj je zanimljivo da je lik koji djeci donosi darove u početku bio ženskog roda – bila je to djevojka obučena u bijelo sa zlatnim krilima i bijelim velom. S vremenom je ona poprimila tradicionalni lik Djeda Božićnjaka, tj. Malog Božića koji predstavlja novorođenog Isusa.
  • Poljskoj četiri adventske nedjelje predstvaljaju četiri tisuće godina čekanja Isusovog dolaska. Cijelo to adventsko razdoblje do Božića vrlo je zažno, a u nekim se domovima zadržao običaj da se proriče budućnost iz voska na vodi. U zdjelicu hladne vode ulije se rastopljeni vosak sa svijeće i prema tome kako se on oblikuje pokušava se odgonetnuti budućnost. U kućama se kiti bor jabukama, orasima, svjećicama, obojenim ljuskama jajeta i tradicionalnim igračkama u obliku pauka i peče se tradicionalni kolač od meda. Na gradskim trgovima okićeni borovi ne raskite se na Sv. Tri kralja, nego često tek 2. veljače, na Svijećnicu. Darove djeci donosi Sjajna zvijezda.
  • Bugarskoj postoji vrlo važan običaj na Badnju večer u kojemu sudjeluje cijela obitelj. U obitelji se priprema 12 različitih vrsta jela od povrća, voća i raznih sjemenki (bez mesa). Svako jelo predstvalja jedan mjesec u godini, a simbolika je u tome što se želi pokazati da će u sljedećoj godini obitelj uvijek biti sita i da će godina biti dobra. Kada se cijela obitelj okupi oko stola, običaj nalaže da svi počnu jesti u isto vrijeme i da se nakon jela svi oko stola dignu u isto vrijeme.
  • Rusiji darove djeci dijeli starica zvana Babuška. Prema legendi, ona je ljude koji su išli u Betlehem namjerno upućivala u pogrešnom smjeru. Poslije ju je grizla savjest, a kako više nije mogla pronaći te ljude, ona svakog 5. siječnja, u želji da se iskupi, posjećuje djecu i ostavlja darove pokraj kreveta. Nada se da je jedno od te djece mali Isus i da će joj oprostiti.
  • Italiji postoji zanimljiva legenda o ženi: ljubaznoj i dobroj vještici La Befani, koja jaše na metli i spušta se kroz dimnjak, da bi djeci ostavila darove u čarape.
  • Grčkoj mnogi još uvijek vjeruju u kalikancerije, patuljsta bića koja se pojavljuju u vrijeme oko Božića i stvaraju razne nepodopštine. Tradicionalni je običaj da na Badnju večer dječaci obilaze kuće, pjevaju božićne pjesme i sviraju na bubnjevima i trianglima. Za to ih nagrađuju slatkišima, orasima, suhim voćem i sitnim igračkama. Nije običaj da se članovi obitelji međusobno daruju. Umjesto toga odnose se mali darovi djeci u bolnice i sirotišta.
  • Španjolskoj je većina običaja oko Božića vrlo sličan našima, ali se djeca darivaju poslije. Tek 6. siječnja na balkonu ostavljaju svoje cipele kako bi ih na svojem putu do malog Isusa tri mudraca napunila raznim darovima. Djeca ostavljaju i slamu za deve kojima dolaze tri kralja.
  • Australiji se Božić slavi usred ljeta, pa se naravmo o snježnom ugođaju i čarobnim pahuljama snijega može samo sanjati. Nisu im baš prigodne ni pjesmice poput “Zvončića”. Kako je temperatura oko 30 stupnjeva Celzijusa, običaj je da se Božić dočekuje na plaži. Običaj okupljanja na glavonm gradskom trgu u Melbourneu potječe iz 1937. godine. Otada se na Badnju večer okupe tisuće ljudi i pjevaju božićne pjesme, a svaki sa sobom donede upaljenu svijeću. Takva se predstava zato zove i Pjesme uz svjetlost svijeća (Carols by Candlelight). Australci ne kite bor i dom ne urešavaju granama zimzelena, nego biljkom crvenih cvjetova koju zovu “božićni grm”. A Djed Mraz djeci tog dijela svijeta ne stiže na saonicama, već brodom ili čak na dasci za surfanje.
  • Americi žive mnoge nacionalnosti u mnogo država i zbog toga postoje i velike razlike u božićnim običajima. Tako se na Aljsci njeguje običaj da se od kuće do kuće nosi zlatna zvijezda nasađena na kopkje, a pokušavaju je dohvatiti tri muškarca obučena kao tri mudraca. U Washingtonu je običaj da predsjednik upali rasvjetu na velikom božićnom drvu na glavnom trgu. U Harlemu u New Yorku djeci dolazi crni Sveti Nikola i donosi im lutke. U Arizoni se održava procesija koja simbolično predstvalja potragu za prenoćištem Marije i Josipa u noći Isusova rođenja. Na Havajima božićne svečanosti počinju dolaskom broda koji dovozi stvari potrebna za slavlje, od raznih ukrasa do bižićnih drvca.
  • Gvatemali se organiziraju procesije u kojima se nose kipovi svetaca. Procesije i slavlje završavaju u crkvama, na ponoćnoj misi koju zovu i “pijetlova misa” jer pijetao najavljuje rođenje Isusa, tj. početak novog dana i nove godine. U crkvama se nalaze jaslice sa svim sadržajima osim figurice Isusa, koja se u jaslice stavlja na sam Božić, tj. u ponoć.
  • Na Filipinima proslava Božića zauzima važno mjesto jer je to jedina azijska zemlja kršćanske vjere. Slavlje počinje devet dana prije Božića pijetlovom misom, na kojoj se čitaju priče o Isusovom rođenju. Nakon toga se svih tih dana održavaju tradicionalna natjecanja na kojima se bira par koji će predstavljati Mariju i Josipa u živim jaslicama. Na dan Božića mise se održavaju svaki sat, kako bi svi mogli u njima sudjelovati.
  • Za kršćane vjerojatno nema ljepšeg i svetijeg mjesta za proslavu Božića, niti je ijedna proslava toliko posebna kao u Betlehemu, mjestu Isusova rođenja. Zato u Svetu zemlju svake godine u vrijeme božićnih blagdana dolaze ljudi i vjernici iz cijelog svijeta. U Betlehemu se tradicionalni slave tri Badnje večeri: Badnjak Katoličke i Protestantske crkve 24. prosinca, Badnjak Grčke pravoslavne, Koptske i Sirijske crkve 6. siječnja, i Badnjak Armenske crkve 18. siječnja. U Svetoj zemlji za ručak se obično priprema purica začinjena paprom, cimetom i muškatnim oraščićima, punjena rižom, mesom i bademima. Protestantski vjernici okupljaju se u manje grupe i u predvečerje obilaze kuće i pjevaju božićne pjesme. Ujutro na Božić otvaraju se darovi ispod bora, poslije doručka odlazi se u crkvu, a nakon toga posjećuju se prijatelji i rođaci i čestita im se Božić. Katolički svećenici obilaze kuće s posvećenom vodom i svaki ukućanin otpije gutljaj. Pripadnicima Grčke pravoslavne crkve posebno je važan dan Bogojavljenja, koji se slavi kao uspomena na Isusovo krštenje. 

Autorica teksta: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja, ravnateljica Dječjeg vrtića “Bajka” u Zagrebu

https://djeca.hr/roditeljstvo/praznici/kako-se-slavi-bozic-u-svijetu/

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

RASPORED FILMOVA

      LIPANJ





Web izlog

kreativnog

stvaralaštva

 

 

Galerije fotografija

Ledom okovana rijeka (Dubravko Maričić)

Valpovački dvorac u zimskoj noći

Bajkovita Istra   (Maja Kraljik)

Boje jeseni u Valpovu