Predavanje Roberta Skenderovića povodom 160. obljetnice rođenja Ante Evetovića Miroljuba

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

VALPOVO Memorijalni centar M.P. Katančić je u petak 2. rujna ugostio dr.sc. Roberta Skenderovića, jednog od vodećih stručnjaka za povijest podunavskih Hrvata u 19. stoljeću.

U sklopu četvrtih Katančićevih dana Skenderović je održao predavanje o životu i djelu pjesnika, filozofa, svećenika i publicista Ante Evetovića Miroljuba.

Rođen u Bačkom Aljmašu u siromašnoj bunjevačkoj obitelji s četrnaestoro djece, Evetović je od ranog djetinjstva bio oduševljen djelima i idejama majčinog rođaka Ivana Antunovića, biskupom i prvim preporoditeljem bačkih Hrvata. Antunović mu je prenio ljubav prema hrvatskoj književnosti i zavičaju te ga je uskoro uzeo pod svoje skrbništvo i omogućio mu školovanje u isusovačkoj gimnaziji u Kalači. Pod utjecajem rođaka i skrbnika koji ga je spasio neimaštine, Evetović se pridružio redu franjevaca. Novicijatsku godinu (razdoblje pripreme i obuke redovnika prije polaganja zavjeta) proveo je u Beču gdje je naučio njemački jezik. Filozofiju je studirao u Vukovaru i  Dunaföldvaru.  Zaredio se u Baji te je počeo raditi kao lektor filozofije, profesor crkvenog prava i povijesti te kasnije kao gvardijan (poglavar franjevačkog samostana). Potom prelazi u svjetovne svećenike te služi kao kapelan u Pečuškoj biskupiji gdje od biskupa uči francuski jezik.

Nakon toga, put ga vodi u Valpovo gdje je služio kao kapelan, a potom postaje župnik u Veliškovcima i Harkanovcima. Istovremeno, osniva klub književnika i umjetnika u Osijeku. Evetović se vraća u Valpovo kao župnik, trebao je postati opat, no zbog slavenofobnih stavova članova pečuške biskupije, ta je ideja odbijena.

Evetović je prvi književnik bačkih Hrvata koji je pisao hrvatskim književnim jezikom. Surađivao je s Maticom hrvatskom te časopisima „Neven“ i „Vijenac“. Najpoznatije djelo mu je „Sretni i nujni časi“, zbirka pjesama posvećena velikašici i dobrotvorki hrvatskoga naroda Juliani Normman-Ehrenfelškoj. U svojim pjesmama Evetović se javno isticao kao Hrvat. Iako su Evetovićeve pjesme često bile i socijalne tematike, ipak je prevladavao rodoljubni duh.

Nakon borbe s rakom, Evetović je preminuo 1921. godine u Valpovu gdje je i pokopan. Petnaest godina nakon smrti, Ivan Meštrović mu je izradio spomenik, postavljen ispred katedrale Sv. Terezije Avilske u Subotici povodom obljetnice doseljenja Bunjevačkih Hrvata u Bačku.

Predavanje dr.sc. Roberta Skenderovića privuklo je brojne posjetitelje te se tražio stolac više. Osim prepunog Memorijalnog centra M.P.Katančić, najbolji pokazatelj zanimljivosti predavanja, ali i važnosti Ante Evetovića Miroljuba za građane Valpovštine svakako je rasprava o njegovom liku i djelu koja je uslijedila nakon predavanja.

Matko Barišić