MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Nastupaju Glazbene staze

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

VALPOVO U sklopu obilježavanja jubileja školstva - 240. obljetnice Osnovne škole u Valpovu, 100. obljetnice Osnovne škole u Nardu i 10. obljetnice Glazbenih odjela, večeras u kapelici dvorca Prandau-Normann nastupa ansambl Glazbene staze.

 

Program počinje u 19 sati i 30 minuta.

 

 PROGRAM

 

Petar Iljič Čajkovski: SuitaOrašar za flautu, klarinet, violinu, violončelo i klavir
(obrada Mia Pap)

 

Minijaturna uvertira

Koračnica

Ples Šećerne vile

Ruski ples

Arapski ples

Kineski ples

Ples mirlitona

Ples cvijeća

 

Alexander Rosenblatt: Concertino na dvije ruske teme za klavir četveroručno

Bianca Ban: Event Horizon za flautu, klarinet, violinu, violončelo i klavir

Johannes Brahms: Mađarski plesovi za klavir četveroručno i komorni ansambl

 

Broj 1 u g-molu (Allegro molto)
Broj 2 u d-molu (Allegro non assai – Vivace)

Broj 3 u F-duru (Allegretto)

Broj 4 u f-molu (Poco sostenuto – Vivace)

Broj 5 u fis-molu (Allegro – Vivace)

Broj 6 u Des-duru (Vivace)

Broj 7 u A-duru (Allegretto – Vivo)

Broj 8 u a-molu (Presto)

Broj 9 u e-molu (Allegro ma non troppo)

Broj 10 u E-duru (Presto)

 

Obrade plesova br. 2, 4, 6, 8 i 10 za komorni ansambl: Iva Ljubičić

 

 

Ansambl Glazbene staze:
EdaRimanić, flauta

Yaroslav Sadovyy, klarinet

Đana Kahriman, violina

Mia Grubišić, violončelo

Iva Ljubičić, klavir
i

Klavirski duo Kosjenka Turkulin/ Iva Ljubičić

 

Balet Orašar, poznat i pod imenom Ščelkunčik, posljednji je u nizu od tri baleta ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog (1840-1893). Kao i Labuđe jezero i Trnoružica, ubraja se među najizvođenija djela Čajkovskog i jedno od najljepših djela klasične baletne literature. Temelji se na priči Orašar i Kralj miševa Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna, bajci o djevojčici i naočitom mladiću, igračkama koje tijekom noći ožive, mašti i radosti, pobjedi dobra nad zlim. Adaptaciju Hoffmannove priče priredio je tadašnji ravnatelj Marijanskog teatra Ivan Aleksandrovič Vsevolozhsky, a potrebama baleta prilagodio baletni koreograf Marius Ivanovič Petipa. Vsevolozhsky je inzistirao da Čajkovski sklada glazbu za balet. Čajkovskom se nije svidjela adaptacija priče, no ipak je pristao na suradnju. Pritom mu je Petipa dao neke precizne upute. Primjerice, u prvom činu je želio veliki crescendo od takta 48 pa sve do pojave božićnog drvca. Zahtijevao je, među ostalim, i da u Plesu Šećerne vile glazba zvuči „kao kapljice vode koje rominjaju iz fontane“. Čajkovski je za koncertno izvođenje odabrao osam brojeva iz baleta (Minijaturnu uvertiru, Koračnicu, Ples Šećerne vile, Ruski ples, Arapski ples, Kineski ples, Ples mirlitona i Ples cvijeća)te ih predstavio kao suitu Orašar, op. 71a. Suita je s velikim uspjehom prvi puta izvedena 7. svibnja 1982. na koncertu Ruskog glazbenog društva u St. Peterburgu, dok je baletna praizvedba održana 18. prosinca iste godine u Marijanskom teatru.

                                                                                                                               

Ruski skladatelj Alexander Rosenblatt (1956.) diplomirao je klavir i kompoziciju na Konzervatoriju u Moskvi. Autor je bogatog klavirskog, komornog, orkestralnog i i zborskog opusa. Njegova djela izvode istaknuti ruski i inozemni orkestri, dirigenti i virtuozi. Tako je slavni violončelist Yo-Yo Ma uz pratnju harmonikaša Friedricha Lipsa izveo Rosenblattove skladbe u koncetnoj dvorani Concertgebouw u Amsterdamu.Rosenblatt sklada glazbu za međunarodnu dobrotvornu fondaciju Vladimir Spivakov, komorni orkestar Gnessin Virtuosi te za Ruski državni balet na ledu. Concertino za klavir četveroručno skladao je na dvije poznate ruske teme: kalinku i korobušku. Premda se kalinka toliko udomaćila da se smatra dijelom ruske tradicije, riječ je o pjesmi koju je 1860. skladao ruski skladatelj, pisac i folklorist Ivan Petrovič Larionov. Prvi je puta izvedena u gradu Saratovu kao dio kazališne predstave, za koju je i nastala. Veselog raspoloženja i brzog tempa, kalinka (ribizlica) slavi ljepote prirode i zaljubljenost. Pjesma korobuška (kutijica) se temelji na istoimenoj poemi Nikolaja Aleksejeviča Nekrasova iz 1861. koja govori o susretu djevojke Katje i mladog putujućeg trgovca. Premda joj on nudi od svoje robe sve što poželi, Katja uzima samo mali tirkizni prsten kao uspomenu. Mladić joj obećaje da će je oženiti kada se vrati. Nakon uspješnog trgovanja vraća joj se i nosi mnogo novca, no umjesto sretnog očekuje ga tragičan kraj – postaje metom šumskog nadzornika koji ga opljačka i ubije. Na samome početku skladbe pojavljuje se tema pjesme Podmoskovske večeri, a prisutni su i elementi jazza.

Skladateljica Bianca Ban (1986.) počela je učiti kompoziciju u Glazbenom učilištu Elly Bašić kod prof. Sande Majurec. Nakon završenog teoretskog smjera srednje glazbene škole, 2005. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu upisuje studij kompozicije s teorijom gdje sklada pod mentorstvom prof. Marka Ruždjaka. Sljedeće godine opredjeljuje se za smjer primijenjene kompozicije, koju je 2010. diplomirala u klasi prof. Zlatka Tanodija. Sklada glazbu za solo instrumente, različite komorne ansamble, zbor, simfonijski orkestar, big band, glazbu za igrani i animirani film, televiziju, radio, kazalište, video igre i druge medije. Ostvarila je, među ostalima, uspješne suradnje sa Simfonijskim orkestrom Muzičke akademije, Big Bandom HRT-a i Zagrebačkom filharmonijom. Dobitnica je stipendije Hrvatskog društva skladatelja iz Fonda Rudolf i Margita Matz za 2011. godinu. Surađuje s mnogim renomiranim glazbenicima kao i s umjetnicima iz područja filmske i likovne umjetnosti.

O skladbi Event Horizon: Približavanjem crnoj rupi tijelo u jednom trenutku prelazi određenu granicu koja se naziva horizontom događaja (event horizon), tzv. „točkom bez povratka“. Nakon te granice gravitacija je beskonačno jaka tako da joj niti jedno tijelo, pa čak ni svjetlost, ne može pobjeći. Putujući objekt tada ostaje u crnoj rupi, vječno padajući prema njenu središtu, singularitetu, gdje je gravitacijska sila svojom snagom savila prostor i vrijeme do te mjere da u njima doslovno ostaje rupa. (Bianca Ban)

 

Među najomiljenija i najizvođenija djela klasične glazbe svakako se svrstavaju Mađarski plesovi njemačkog skladatelja Johannesa Brahmsa (1833. – 1897). Brahms je skladao 21 mađarski ples u kojem je obradio mađarske i ciganske teme, ali i svoje vlastite na „mađarski način“. S bogatstvom ciganske glazbe upoznao se još kao petnaestogodišnjak kada je krenuo na koncertnu turneju s mađarskim violinistom Eduardom Reményijem. Prvih deset plesova skladao je 1869. godine, a preostalih jedanaest 1880. Premda je u svim plesovima uočljiv snažan kontrast između suzdržanog i temperamentnog raspoloženja, plesovi iz prve cjeline su živahnog karaktera, dok je drugoj cjelini naglašena melankoličnost mađarske glazbe. Brahms je Mađarske plesove izvorno namijenio za klavir četveroručno. Kasnije je prvih deset obradio za klavir solo, a plesove br. 1, 3 i 10 je i orkestrirao. Mađarski plesovi stekli su veliku popularnost još u 19. stoljeću, a na atraktivnosti nisu izgubili sve do današnjih dana o čemu svjedoče brojne obrade te upotreba u igranim i animiranim filmovima. Mađarski ples br. 5 pojavljuje se u filmu Veliki diktator s Charlijem Chaplinom u glavnoj ulozi. Plesovi br. 5, 7, 6 i 17 koriste se u crtiću Warnera Brosa o tri praščića. U osmominutnu animaciju uklopljeni su na tako vješt način da se – uz vuka i praščiće – ponekad doimaju kao „peti lik“.

 

 

Vilena Vrbanić, suradnica Ansambla Glazbene staze

 

 

Ansambl Glazbene staze je peteročlani sastav neuobičajene formacije: flauta, klarinet, violina, violončelo i klavir. Ovisno o vrsti programa surađuje i s drugim glazbenicima, kao i kazališnim, likovnim i plesnim umjetnicima. Članovi ansambla su vrsni komorni glazbenici, solisti i glazbeni pedagozi, obrazovani na muzičkim akademijama u Hrvatskoj i inozemstvu (Norveška, Austrija). Ansambl je proizašao iz istoimenog ciklusa Glazbene staze koji se već petu sezonu zaredom održava u Zagrebu u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, u organizaciji udruge Moj svijet i pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Posebnost ansambla je u osmišljavanju tematskih koncerata s ciljem afirmacije i približavanja klasične glazbe široj publici, osobito mladima. Tako koncerti postaju spoj klasične i poluklasične glazbe, igra žanrova i različitih kombinacija instrumenata, splet klasike s jazz, filmskom i tradicijskom glazbom. S osobitim uspjehom ansambl je izveo programe Crveni ruž i Music Trek Meets Star Trek. Atraktivnost programa za mlade prepoznala je i Hrvatska glazbena mladež uključivši program Crveni ruž u projekte Glazba u kvartu i Glazba u razredu, namijenjene učenicima osnovnih i srednjih škola.

 

Flautistica Eda Rimanić (Rijeka, 1983) glazbeno obrazovanje započinje u Glazbenoj školi Ivan Matetić Ronjgov u Rijeci (prof. Ivana Zobundžija), a nastavlja naMuzičkoj akademiji u Zagrebu (prof. Marina Novak), gdje stječe diplomu 2005. Za vrijeme studija bila je stipendistica Grada Rijeke te je ostvarila zapažene nastupe i osvajala nagrade kao solistica i članica Akademskog duhačkog kvinteta. Dobitnica je Rektorove nagrade, nagrade Ivo Vuljević i treće nagrade na Europskom natjecanju mladih umjetnika. Za vrijeme zadnje godine studija paralelno je studirala i na priznatoj Musikkhoyskole u Oslu u klasi prof. Torkila Byea. Nakon diplome započinje s pedagoškim radom u Čakovcu i Vrbovcu, a ujedno upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu na kojemu 2010. stječe diplomu prvostupnika sociologije. Od kraja 2010. zaposlena je kao profesorica flaute u GŠ Ivan Zajc u Zagrebu.

 

Yaroslav Sadovyy (Lavov, Ukrajina, 1984) na Nacionalnoj glazbenoj akademiji MykoleLisenka u Lavovu stječe stupanjprvostupnika klarineta s odličjem 2006, a godinu dana kasnije i stupanj magistra s odličjem. U sezoni 2004/2005. svira na mjestu vođe dionice klarineta u Lavovskoj filharmoniji te je do 2009. njezin član. U razdoblju od 2003. do 2009. surađuje s raznim orkestrima (Komorni orkestar Leopolis, Lavovski virtuozi), s kojima nastupa diljem Europe (Poljska, Njemačka, Austrija, Italija, Francuska, Švicarska) i Južne Amerike (Kolumbija, Peru, Nikaragva, Gvatemala, Kostarika). Usavršavao se kod A. Kazakova, P. Messine i V. Voznyaka. U Hrvatsku se seli 2009. Od 2011. predaje klarinet i saksofon u glazbenoj školi u Baškoj Vodi, a od 2013. je nastavnik klarineta u Delnicama. Aktivan je član udruge Mladih akademskih glazbenika te jedan od organizatora MAGfestivala u Splitu. Redovito održava solističke recitale i nastupa u raznovrsnim komornim sastavima.

 

Đana Kahriman (Dubrovnik, 1989) diplomirala je violinu 2011. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Leonida Sorokowa, kod kojeg je trenutno na umjetničkom usavršavanju. Laureatkinja je brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja. Više puta nastupala je uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Gradske glazbe Dubrovnik, Sarajevske filharmonije, Zagrebačke filharmonije, Kaunaške filharmonije, Simfonijskog orkestra HRT-a, Varaždinskog komornog orkestra, Zadarskog komornog orkestra i Zagrebačkih solista. Održala je mnoštvo koncerata u zemlji i inozemstvu (Austrija, Italija, Liechtenstein, Poljska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Francuska, Litva, Kazahstan, SAD, Njemačka, Japan). Od nastupa se izdvajaju: Senjske glazbene večeri, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Samoborska glazbena jesen, Muzički biennale Zagreb, Festival hrvatske glazbe u Beču, Festival mladih glazbenika u Litvi, Memorijal Franjo Krežma, Musica Eterna, Glazbena scena Amadeo, Epidaurus festival, Glazbena tribina u Puli, Ciklus Virtuoso, Majstori svirači te nastup na promociji Dubrovnika u New Yorku. Članica je Zagrebačkih solista.

 

Mia Grubišić (Split, 1986) završila je Glazbenu školu Josipa Hatzeau klasi prof. Vladimira Lukasa. Studij violončela na Glazbenoj akademiji MykoleLisenka u Lavovu upisala je 2004. u klasi prof. Yurija Laniuka. Kod istog je profesora 2009. stekla stupanj magistra s odličjem. Tijekom školovanja učila je i kod V. Banašeka, J. Špicera, J. Luitza i I. Monighettija. Svirala je u sastavu raznih orkestara, među kojima su Komorni orkestar Leopolis, Akademski simfonijski orkestar mladih (INSO-Lavov), Orkestar HNK Split i Zagrebački komorni orkestar. Od 2009. do 2012. bila je zamjenica koncertmajstora grupe violončela Orkestra HNK Split. Održala je solističke koncerte u zemlji i inozemstvu. Aktivno nastupa i u komornim sastavima s violistom Pavelom Kandrusevichem te klarinetistom Yaroslavom Sadovyjem. Radi u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu. Njezin repertoar uključuje, među ostalim, djela J. S. Bacha, L. van Beethovena, J. Brahmsa, C. Debussya, S. Prokofjeva, P. I. Čajkovskog, A. Dvořáka, E. Elgara, D. Šostakoviča i A. Schnittkea.

 

Pijanistica Iva Ljubičić završila je diplomski i poslijediplomski studij usavršavanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Pavice Gvozdić, te poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu. Tijekom školovanja osvojila je brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima pijanista. Bila je stipendistica Grada Zagreba u periodu od 2000. do 2006. Usavršavala se na seminarima uglednih pijanista (E. Indjić, R. Muraro, B. Romanov, N. Flores). Ostvarila je nastupe diljem Hrvatske i u inozemstvu. U nekoliko se navrata predstavila u ciklusima Virtuoso i Mladi za mlade, kao i u nekoliko televizijskih emisija. Održala je solistički koncert u sklopu Tribine Darko Lukić 2011. godine. Osim što nastupa solistički, bavi se i komornim muziciranjem te pisanjem prilagodbi za različite komorne sastave. Voditeljica je ciklusa Glazbene staze, članica istoimenog ansambla te klavirskog dua s pijanisticom Kosjenkom Turkulin. Profesorica je klavira u GŠ Pavla Markovca u Zagrebu.

 

Kosjenka Turkulin diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija. Godine 2003. osvaja stipendiju koja joj omogućuje da kao jedan od pet glazbenih stipendista pohađa United World College u Duinu i međunarodnu glazbenu školu Tršćanskog tria, gdje pohađa nastavu klavira kod A. Miodinija te komorne glazbe s članovima Tršćanskog trija. Nakon međunarodne mature stečene u Duinu, školovanje nastavlja na Konzervatoriju u Parmi, gdje 2010. diplomira komornu glazbu u klasi P. Maurizzija. Pohađala je dvogodišnji seminar komorne glazbe u klasi Parmskog trija na Accadmia di Fiesole u Firenzi te sudjelovala na raznim seminarima komorne glazbe (Trio Čajkovski, D. Geringas). Osvojila je prve nagrade na natjecanjima Citta di Montichiari i Riviera Etrusca. Redovito surađuje sa sporanisticom Anom Lice i pijanisticom Ivom Ljubičić. Osnivačica je klavirskog trija Roter Igel. Zaposlena je u GU Elly Bašić.

Pokrovitelj koncerta: Ministarstvo kulture RH

 

 

 

 

www.glazbenestaze.com

 

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It