Ekološke metle od sirka profitabilan proizvod?

Detalji

Objavljeno: Ponedjeljak, 01 Kolovoz 2016 12:16

Napisao/la Lidija ANIČIĆ

Hitovi: 3270

VALPOVO U preporukama oko toga čiji kućni prag treba prvo pomesti, vlastiti ili susjedov, najčešće zaboravljamo dati još jednu vrlo važnu preporuku – kakvom metlom to treba učiniti!

Jer ako se želi istinski dobro očistiti, i to još na ekološki i najjeftiniji način, naši stari ne dvoje da je za to najbolja stara dobra ručno rađena metla od sirka, kakvu mnogi zasigurno nisu vidjeli već godinama… Stoga je priču o uzgoju domaće metle ovih dana ponovno pokrenula poznata valpovačka poduzetnica Jelica Štrok. Pokazujući nam metlu, koju od milja naziva “domaćom šokačkom”, ova velika zaljubljenica u tradiciju postavila je pitanje zašto dobra i isplativa biljka, koja je na našim prostorima poznata samo kao “metla”, više nema mjesta u našim dvorištima, vrtovima, voćnjacima i drugim prostorima iako se kroz stoljeća dokazala kao odličan pribor za čišćenje.

- Ne osporavam učinak drugih vrsta metli od umjetnih i inih materijala koje inače koristimo za čišćenje, no svi znamo da je za velike površine, pogotovo ulice, dvorište, hale, gospodarske zgrade i drugo, ova “staroverska” metla pun pogodak. Posebno je to vidljivo najesen, kada ima puno opalog lišća, za koje je ova metla dušu dala. No jednostavno ju se više nigdje ne može nabaviti jer se ona više nigdje i ne uzgaja - kaže Valpovčanka Jelica, u čijem je vrtu oduvijek moralo biti mjesta za metlu.

Pojašnjava da je riječ o samonikloj biljci koja ništa ne treba osim eventualno sjetve ako na istoj površini nije rasla prethodne godine. Potrebno je jedino pričekati da naraste, dobro ju osušiti, svezati užetom na željenu dužinu i metla je spremna na upotrebu.

- S obzirom na sve više upita vezano uz nabavu ove metle, skupina žena iz Valpova i Narda spremna je u bližoj budućnosti krenuti u masovniju sadnju domaće metle, posebno na parcelama koje su kvalitetom tla nepogodne za druge oblike poljoprivredne proizvodnje. Nadamo se da ćemo njezinom masovnijom sadnjom i nakon toga dijeljenjem sjemena svima koji su zainteresirani za njezin uzgoj, spasiti ovu biljku od izumiranja i vratiti “šokačku metlu” u slavonsko-baranjska dvorišta, gdje joj je i mjesto - poručuje Jelica Štrok.

Lidija ANIČIĆ