Planinari HPD Belišće na krajnjem jugu Hrvatske

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

BELIŠĆE Protekloga vikenda planinari HPD Belišća organizirali su četverodnevni pohod na Pelješac gdje im je plan bio ispeti se na vrh sv. Ilije na Pelješcu, posjetiti Stonske zidine i doživjeti uspon na  Srđ i  nezamjenjiv pogled na Dubrovnik.

Četvrtak - 24.10. 2019.g. u ranim jutarnjim satima dva kombija kreću na put prema Pelješcu. Uz dobro raspoloženje  i ugodnu vožnju na prijedlog našeg dopredsjednika  Zorana Markovića,  vozimo se prema Zenici i to na poznate bureke i pite sirnice, zeljanice i krumpiruše ispod peke ili kako se to u Bosni kaže ispod saća.

Na putu smo se zaustavili na slapovima Kravice kod Ljubuškog, 28 metara visok slap nastao od sedre na rijeci Trebižat. Nakon duge vožnje i dobrog raspoloženja stižemo u Orebić. Domaćica nas ljubazno pozdravlja i časti s upravo ubranim mandarinama i domaćom rakijom.

Petak - 25.10.  ustajemo u ranim jutarnjim satima i nakon doručka  podijelili smo se u dvije grupe. Jedna grupa odlazi na težu stazu prema vrhu Sv. Ilija koji je se još zove  “Zmijino brdo“ 961 nadmorske visine.  Kreće se iz Bilopolja po dobro uređenim planinskim stazama. Staza prati strme litice potom se kroz usjek ulazi u visoku šumu bora i crnike koja nam je davala dobru hladovinu. Pogled je nezaboravan i pruža se od Orebića do Korčule, Mljeta i Lastova. Nakon napornog hodanja, slikanja i nešto odmora stižemo do planinarskog doma koji je dao sagraditi Nadvojvoda Karlo von Habsburg radi lova na čagljeve, a nalazi se na 800 m nadmorske visine.  Čekamo grupu koja je došla iz drugog smjera i jedan dio odlazi na sam vrh i uživa u nezaboravnom pogledu. Spuštanje smo odradili istim putem kojim smo i došli bez padova i povreda. Povratkom u sobe brzo se presvlačimo i idemo na plažu na kupanje. Po povratku nastavljamo druženje koje je kod planinara uvijek zabavno uz pjesmu i viceve.

Subota 26.10. nakon ranojutarnjeg doručka polazimo na Stonske zidine.

Ta fortifikacijska cjelina iz 14. stoljeća jedinstvena je po svojoj dužini od 5,5 km i monumentalnosti te obrambenim strukturama i urbanističkim izgledom. Zidine počinju i završavaju tvrđavama Koruna u Malom Stonu i Veliki kaštio u Stonu. Najveća utvrda jest Bartolomeo, koja se uzdiže iznad Stona. Monumentalne zidine, najduže u Europi, i prekrasna, netaknuta priroda skladno su uklopljene u gradsku arhitekturu Malog i Velikog Stona.

Poslije Stonskih zidina vozimo se na Srđ visine 415m. Zbog nedostatka vremena jedan dio puta se vozimo a drugi hodamo do samog vrha. Na brdu Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada s njegove sjeverne strane, a također imao veliku ulogu u obrani Dubrovnika  i u Domovinskom ratu.  Po završetku obilazaka Stonskih zidina i vrha Srđ, vozimo se u sobe  na odmor, tko je htio na plažu na kupanje i pripremu za povratak kući.

 U nedjelju  27.10.  rano krećemo kući i usput  smo posjetili izvor rijeke Bune.

U mjestu Blagaj, 12 kilometara udaljenom od Mostara, nalazi se pravo izvorsko blago: izvor rijeke Bune. Riječ je o lijevom pritoku Neretve, a u nju se ulijeva u mjestu Buna. Rijeka Buna ima dvije pritoke: Posrt i Bunicu.  Nakon obilaske izvora Bune krećemo u Mostar i obilazimo grad i stari most. Put kući završava zajednički ručkom na Jablanici. Umorni i puni dojmova dolazimo kući u kasnim večernjim satima.

  

 Tekst,  Anica  Mikolašević