Nedjelja Caritasa

Detalji: Objavljeno: Subota, 12 Prosinac 2020 20:25; Napisao/la vlč.Zvonko Mrak; Hitovi: 1085

VALPOVO Zvonko Mrak, župnik Župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu objavio je Župne oglase i Misao dana za 3.nedjelju došašća 13. prosinca 2020.

ŽUPNI OGLASI

U pandemiji koronavirusa na vjerskim okupljanjima i dalje je nužno pridržavanje epidemioloških uputa: higijena i dezinfekcija ruku, razmak u zatvorenom prostoru koliko je moguć, maske su obavezne.
Lukno i darovi za obnovu župnih objekata su trajno potrebni. Hvala svima koji su platili lukno za ovu godinu i hvala onima koji uplaćuju za obnovu crkve.

Danas, na 3. došašća je nedjelja caritasa. Milostinja je za caritas.
Mise zornice u župnoj crkvi u Valpovu su 24. prosinca u 6.30. Ispovijed je pola sata prije zornice.
Izloženo Presveto je u dane kad su zornice od 7:00 do 12:00. To je poziv na molitvu u tišini.
Župni ured je otvoren od 9:00 do i 11:00 od ponedjeljka do petka. Za hitne potrebe možete doći i u drugo vrijeme.
OTVORENA CRKVA je svaki dan od 5:30 do 12:00 i dodatno nedjeljom od 17:00 do 19:30, do Božića.
Božićna ispovijed za sve je u Bocanjevcima i Gorici u četvrtak, 17. prosinca od 17:00 (dok ima vjernika za ispovijed)
Božićna ispovijed za sve je ponuđena tako ta možete doći na ispovijed u župnu crkvu u Valpovo ili u Belišće.

12. petak, BELIŠĆE, od 15:30 do 18.00
12. subota, VALPOVO, od 9:00 do 11:00, od 16:00 do 18.00
12. ponedjeljak, VALPOVO, mladi od 18:00 do 20.30
12. utorak, BELIŠĆE, od 16:30 do 18.00 i mladi od 19:30 do 21:00

Paljenje adventske svijeće je subotom, uoči nedjelja došašća pred centrom kulture M.P. Katančić u 17:30.
Župni caritas u predbožićno vrijeme skuplja hranu i higijenske potrepštine. Svoje darove ostavite kod oltara sv. Antuna.
Župni listić s rasporedom misa za Božić uzmite poslije mise.

ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO MISAO DANA ZA 3. nedjelju došašća - B –

13.prosinca 2020.

3. NEDJELJA DOŠAŠĆA (B) – MISNA ČITANJA

Prvo čitanje Iz 61,1-2a.10-11
Čitanje Knjige proroka Izaije

Duh Gospodnji na meni je, jer me Gospodin pomaza,
posla me blagovjesnikom biti siromasima, iscijeliti srca slomljena;
zarobljenicima proglasiti slobodu, sužnjima oslobođenje;
proglasiti godinu milosti Gospodnje.
Radujem se u Gospodinu, radujem, duša moja kliče u Bogu mojemu,
jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnu me plaštem pravednosti,
kao ženik kad sebi vijenac stavi i nevjesta kad se uresi nakitom.
Jer kao što zemlja tjera svoje klice, kao što vrt niknuti daje sjemenju,
tako će Gospodin Bog učiniti da iznikne pravda i hvala pred svim narodima.
Riječ Gospodnja.

Otpjevna pjesma Lk 1,46-50.53-54
Pripjev: Duša moja kliče u Bogu mojemu.

Veliča duša moja Gospodina,
klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.

Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je ime njegovo!
Od koljena do koljena dobrota je njegova
nad onima što se njega boje.

Gladne napuni dobrima,
a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga,
kako obeća ocima našim.

Drugo čitanje 1Sol 5,16-24
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima

Braćo: Uvijek se radujte! Bez prestanka se molite!
U svemu zahvaljujte! Jer to je za vas volja Božja u Kristu Isusu.
Duha ne trnite, proroštava ne prezirite!
Sve provjeravajte: dobro zadržite, svake se sjene zla klonite!
A sam Bog mira neka vas posvema posveti i cijelo vaše biće – duh vaš i duša i tijelo – neka se besprijekornim, savršenim sačuva za dolazak Gospodina našega Isusa Krista.
Vjeran je onaj tko vas poziva: on će to i učiniti.
Riječ Gospodnja.

Evanđelje Iv 1,6-8.19-28
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Bî čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan.
On dođe kao svjedok da posvjedoči za svjetlo da svi vjeruju po njemu.
Ne bijaše on svjetlo, nego – da posvjedoči za svjetlo. A evo svjedočanstva Ivanova.
Kad su Židovi iz Jeruzalema poslali k njemu svećenike i levite da ga upitaju:
»Tko si ti?«, on prizna; ne zanijeka, nego prizna: »Ja nisam Krist.«
Upitaše ga nato: »Što dakle? Jesi li Ilija?« Odgovori: »Nisam.« »Jesi li prorok?«
Odgovori: »Ne.« Tada mu rekoše: »Pa tko si da dadnemo odgovor onima koji su
nas poslali? Što kažeš sam o sebi?« On odgovori: »Ja sam glas koji viče u pustinji:
’Poravnite put Gospodnji!’ – kako reče prorok Izaija.«
A neki izaslanici bijahu farizeji. Oni prihvatiše riječ i upitaše ga:
»Zašto onda krstiš kad nisi Krist, ni Ilija, ni prorok?« Ivan im odgovori:
»Ja krstim vodom. Među vama stoji koga vi ne poznate – onaj koji za mnom dolazi,
komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obući.« To se dogodilo u Betaniji,
s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio.
Riječ Gospodnja.

MISAO DANA

NEDJELJA DOŠAŠĆA - B -
prosinca 2020.

Tridesetak kilometara od glavnog grada Jeruzalema, dolje na Jordanu, blizu Mrtvog mora, događa se nešto čudnovato, možda čak i politički opasno: "Bi čovjek poslan od Boga, ime mu je Ivan." Njegova propovijed izazvala je silan pokret: "K njemu je dolazila sva Judeja i svi Jeruzalemci. On ih je krstio, dok su oni ispovijedali svoje grijehe". Ivan se odaje kao prorok i najavljuje buduće događaje: "Onaj koji za mnom dolazi, stoji među vama, a vi ga još ne poznajete. Pripravite mu put - kako reče prorok Izaija". Tu vlast postaje osjetljiva: Taj čovjek bez dozvole propovijeda, uznemiruje narod. To će mu se morati zabraniti. Najprije, dakle, poslaše dolje u Jordan glasnike da ga saslušaju: "Tko si ti? I zašto krstiš kad nemaš naloga za to? „Ivanov odgovor je kratak i jasan: "Ja nisam Krist, ni Ilija. Ja sam samo glas koji u pustinji želi upozoriti na onoga koji je tu, a vi ga još ne poznajete. On je svjetlo. Ja ću posvjedočiti za svjetlo. Poravnite mu put!" To je dakle Krstiteljevo svjedočanstvo za Krista.

Predstavimo sebi: Kad bi na našu misu danas došlo nekoliko novinara da naprave reportažu i snime našu crkvenu zajednicu. Oni bi nas pitali: "Tko ste vi zapravo? Što kažete o sebi? Zašto krstite i idete na pričest? Što hoćete vi koji se nazivate "Crkvom"? Ili bi nas jednostavno pitali: „Zašto ste zapravo tu? Zbog čega ste na svijetu? Što ćemo dakle reći o samima sebi?

Ovi kršćani koji se nazivaju Crkvom svjedoče u svojoj poniznosti: "Mi nismo Krist. Mi smo samo njegovi glasovi, glasnici što u pustinji mišljenja i zabluda ovoga svijeta upućuju na njega. On je svjetlo u noći, Istina u svoj zabludi. Život usred smrti." Ovi kršćani što se nazivaju Crkvom priznaju sasvim otvoreno: "I mi smo slabi, grešni ljudi. U Crkvi također ima pogrešaka i tmina jer nismo mi, već On sam je Krist. Samo on je Spasitelj koji spašava i daje snagu. On je put do cilja, svjetlo što osvjetljuje ovaj put. Jer, sve što kao ljudi smijemo ljudima ponuditi, jest njegovo djelo, njegov dar. Ne nama, nego njemu se morate obratiti. Jer, mi krstimo samo vodom, a on krsti Duhom Svetim. Nismo mu dostojni odriješiti remenje na obući."

Novinari bi dalje pitali: "Ako dakle niste Krist, čime sebe zamišljate? U čemu vidite svoju zadaću?"

Naš bi odgovor mogao glasiti: "Mi, zajednica, osjećamo se poslani od Boga da posvjedočimo za svjetlo da svi vjeruju po nama. Sami nismo svjetlo, nego ćemo posvjedočiti za svjetlo". Mi smo glasnici istine u pustinji, a svjedoci svjetla u tmini vremena. To je smisao Crkve. Radi toga su umrli mučenici, radi toga Crkva ide dalje kroz povijest prema budućnosti: kao glas Istine što nam ju je Krist navijestio, kao svjedok svjetla što je došlo na svijet u Kristu.

Bi li novinari stekli ovakav dojam kad bi nas danas promatrali na misi u ovim adventskim danima? Bi li to mogli spoznati iz načina na koji slavimo misu, iz našeg odnosa u zajednici i pomaganja siromašnima i onima kojima je potrebna naša pomoć? Da^ se kod ovih ljudi svakako osjeti da u sebi nose neko svjetlo što dolazi s nekog drugog svijeta, da je onaj koji je među njima pravednost, dobrota i čovjekoljublje? Bi li novinari mogli posvjedočiti onima koji su ih poslali: "Isplati se slušati ovu skupinu ljudi što se naziva kršćanima i Crkvom. Razmislit ćemo o njihovoj poruci." A ta poruka glasi: "Među vama stoji koga vi ne poznajete." Ako bi nam uspjelo uvjeriti one koji se raspituju za našu kršćansku bit, ispunili bismo adventski zadatak. "Ja sam glas onoga koji viče: poravnite put Gospodinu!"

Prema A.G. (Svjetlo riječi)

Zvonko Mrak, župnik

Komentar: Župa Ivanja Reka:

Došašće je vrijeme iščekivanja svečanog Gospodinova dolaska. Taj dolazak čekamo radosno, kakvo obilježje i ima ovo adventsko vrijeme, kao neposredna priprava i uvod u božićnu radost. Zato se treća nedjelja došašća tradicionalno naziva nedjelja Gaudete. „Gaudete“ znači „Radujte se!“ Ove nedjelje dopuštena je ružičasta boja misnice, dok se na ostale nedjelje i dane u došašću upotrebljava ljubičasta.

Prvo čitanje (Iz 61, 1-2a. 10-11)

Prvi glas radosti je glas proroka Izaije koji navješćuje radosnu vijest povratka odabranog Božjeg izraelskog naroda iz babilonskog ropstva u njihovu domovinu. To je glas pun blagosti i entuzijazma za siromašne, pun nade za bolesne i oslobođenja za zatvorenike i robove.

Kao blagovjesnik velikoga i dobroga Boga, prorok Izaija navješćuje »godinu milosti Gospodnje« i dolazak Onoga kojega Bog šalje da pritječe u pomoć ubogima, da iscijeli srca slomljena, da proglasi oslobođenje zarobljenima i sužnjima, a svim ljudima donese veselje, radost i mir.

I tako odnosi između Boga i čovjeka će se preobraziti i savez ljubavi ponovo obnoviti jer Bog želi slaviti svadbu ljubavi sa svojim narodom. Narod Božji bit će kao zaručnica odjeven haljinom spasenja i zaogrnut plaštem pravednosti i svak će s veseljem govoriti »kao ženik kad si vijenac stavi i nevjesta kad se uresi nakitom: Radujem se u Gospodinu, radujem, duša moja kliče u Bogu mojemu« spasenju. I tada će se odnosi između Boga i svijeta obnoviti, jer Gospodin će »učiniti da iznikne pravda i hvala pred svim narodima« (Iz 61,11).

Drugo čitanje (1Sol 5, 16-24)

Glas radosti koji također naviješta Gospodinov dolazak jest glas sv. Pavla. Glas sv. Pavla apostola govori da Gospodin Isus i danas dolazi k nama. I mi svi možemo uočiti znakove Njegove nazočnosti među nama. A da bismo otkrili te znakove, moramo biti budni i iskrena srca tražiti Gospodina. Radost je temeljno duhovno stanje kršćana. Pavao kaže: „Braćo! Uvijek se radujte!“ Govori im da se drže dobra, a klone zla. A Duh Sveti neka se nikada ne gasi u njihovim srcima. Neka njihovo cijelo biće: njihovo srce i duša i tijelo ostanu besprijekorni, savršeni, za Dolazak Gospodina Isusa Krista. Stoga glas sv. Pavla apostola jest Božji poziv svima nama kršćanima na što bolji, svetiji i čistiji život u molitvi, ljubavi i u potpunom predanju Gospodinu Bogu našem.

Evanđelje (Iv 1, 6-8. 19-28)

U današnjem evanđelju apostol Ivan govori o Ivanu Krstitelju: o posljednjem proroku, o vjernom svjedoku i glasniku Puta spasenja, Isusu Kristu. Ivan ne govori u gradovima na trgovima, već u pustinji. U pustinji navještaj pronalazi put do ljudskog srca, osobito ako je riječ o osobi poput Ivanove koja ne traži vlastitu veličinu, već upućuje na Drugoga. U pustinji je čovjek sam sa sobom. Pustinja je metafora za ono što nemamo. Nema novosti izvana, nego samo postoje misli i osjećaji iznutra. U pustinji je čovjek odjeven Duhom, zaogrnut plaštem pravednosti i radosti. To je Ivan Krstitelj, čovjek koji živi u pustinji, „čovjek poslan od Boga,“ čovjek „Duha,“ koji k sebi privlači mnoštvo. „On dođe kao svjedok da posvjedoči za Svjetlo, da svi vjeruju po njemu. Ivan svjedoči dolazak Mesije – Svjetla – Isusa Krista. „Ne bijaše on Svjetlo,.. on je došao… da posvjedoči za Svjetlo.“

Na pitanje tko je, Ivan odgovara: „Ja nisam Krist! Nisam ni Ilija! Niti Prorok!” Ivan potvrđuje svoj identitet kao „Glas“: „Ja sam glas koji viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu! – kako reče prorok Izaija.“ Put za Gospodina treba biti ravan – poravnan. …“što je krivudavo neka se izravna, što je hrapavo neka se izgladi! Kaže prorok Izaija svome narodu. To isto govori i Ivan – „Glas,“ svome narodu. Oni, ljudi moraju se ‘izgladit’ – njihovo srce i njihova duša. Ljudi se moraju obratiti, osloboditi grijeha i krenuti na put Božji. Samo takvima, obraćenicima doći će Gospodin – Sin Božji Otkupitelj.

Svaki kršćanin treba biti glas, potrebni su oni koji će pripraviti put Gospodinu da on može doprijeti do srca tolikih koji ga još uvijek ne poznaju, koji ga ne vide u svojoj sredini. To je poslanje kršćana svih naraštaja, to je poslanje svakoga od nas.