Kvaliteta zraka u Gradu Valpovu

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji: Objavljeno: Ponedjeljak, 19 Veljača 2024 12:32; Napisao/la Vladimir Vazdar; Hitovi: 1886

VALPOVO Kao što je poznato Grad Valpovo, potaknut učestalim zagađenjima, postavio je dvije mjerne stanice za očitavanje kvalitete zraka u Gradu Valpovu.

Stanice daju podatke informativnog karaktera, a jedna je postavljena na Starovalpovačkom putu 36, a druga u Ulici J.J. Stosamayera 83.

Odnedavna se na mrežnim stranicama Grada Valpova može pratiti kvaliteta zraka u realnom vremenu, jučer, tijekom proteklih sedam dana i tijekom proteklih 30 dana.

Stanice daju podatke o indeksu kvalitete zraka, brzini vjetra, smjeru vjetra, koncentraciji dušikovog monoksida NO, dušikovog dioksida (NO₂), ozona (O3) i lebdećih čestica (PM1, PM_2.5 i PM10)

Klikom na fotografiju povezujete se s mjernim stanicama:

Pretjerano nakupljanje ozona u donjim slojevima atmosfere opasnost je za zdravlje - izaziva glavobolju, iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne puteve. Simptomi utjecaja ozona mogu biti mučnina, glavobolja ili kašalj, nadraženost, iritacija sluznice, grla ili bolovi pri udisanju. U većim koncentracijama može biti smrtonosan!

Najtipičnije čestice u zraku su: PM1 – čestice veličine <1 μm.

Primjeri: prašina, čestice izgaranja, bakterije i virusi.

PM2,5 – čestice veličine <2,5 μm.

Primjeri: pelud, spore i druge organske čestice.

PM10 – čestice veličine <10 μm.

Primjeri: grublja fina prašina i organske čestice.

Grube – čestice često 10 μm ili veće.

Primjeri: vidljiva gruba prašina, pijesak, lišće, dlake i druge velike organske čestice.

PM10 ili grube čestice su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), primjerice prašina ili pelud. Za usporedbu, zrno pijeska ima promjer oko 90 mikrometara, a PM10 čestice mogu biti još mnogo manje od toga. PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tijekom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvaliteta zraka lošija te da s vremenom može početi utjecati na zdravlje. U prva dva tjedna ove godine njihova je koncentracija u Zagrebu bila gotovo dvostruko veća od prosječne granične vrijednosti.

* PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 μm pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma). Njihov je promjer otprilike 3 posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju.

Što manje to opasnije

PM2,5 čestice su opasnije već zbog činjenice da su vrlo male i lagane pa se duže zadržavaju u zraku od PM10, a time se povećava i rizik da ih udahnemo u pluća. Također, zbog toga što su tako male, mogu proći kroz nos i grlo te ući duboko u pluća sve do plućnih alveola, a potom i do krvotoka. Brojna su istraživanja pokazala da postoji uska veza između izloženosti PM2,5 i prerane smrti od srčanih i krvožilnih te od plućnih bolesti, a mogu dovesti i do pogoršanja već postojećih kroničnih bolesti, poput astme, bronhitisa i drugih bolesti dišnog sustava.

Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Journal of the American Medical Association pokazalo je da dugotrajna izloženost česticama PM2,5 može dovesti do taloženja plaka u arterijama te stvaranja upalnog procesa i smanjenja elastičnosti žila, a to u konačnici može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Autori istraživanja su utvrdili da povećanje koncentracije finih čestica u zraku za svakih 10 mikrograma po metru kubnom ( μg/m3) donosi 8 posto povećan rizik smrtnosti uzrokovanih srčanim ili plućnim bolestima ili rakom pluća. Američko udruženje za zdravlje srca također je upozorilo o štetnosti PM2,5 na zdravlje srca navodeći da izloženost finim česticama u trajanju od nekoliko sati do nekoliko tjedana može izazvati razvoj kardiovaskularnih bolesti, dok dugotrajnija izloženost, primjerice od nekoliko godina, povećava smrtnost od tih bolesti i smanjuje životni vijek populacije za nekoliko mjeseci do čak nekoliko godina.

Kod nas nema istraživanja

Iako nevidljive lebdeće čestice godišnje u svijetu odnesu nekoliko milijuna života, kod nas je proučavanje njihovih štetnih posljedica na zdravlje tek u začecima. Godine 2016. je u Rijeci napravljeno prvo detaljno istraživanje lebdećih čestica i njihovih štetnih utjecaja na zdravlje. Tako je Rijeka zasad jedini grad u Hrvatskoj koji ima precizan otisak ljudskih aktivnosti na prisustvo lebdećih čestica u zraku, dok su u drugim gradovima rađena samo djelomična istraživanja.