ZAPOČELO VAZMENO VRIJEME
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 19 Travanj 2025 17:05
- Napisao/la vlč. Zvonko Mrak
- Hitovi: 388
VALPOVO Zvonko Mrak, župnik župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije objavio je župne oglase i službe riječi za Veliku subotu i Uskrs.
ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO
ŽUPNI OGLASI
20.travnja 2025.
USKRS – C –
- Nedjeljne mise su u 8:00, 9:30 i 18:30. Mise radnim danom od ponedjeljka do petka su u 18:30, subotom u 8:00.
- Župni ured je otvoren od ponedjeljka do petka od 9:00 do 11:00 i od 17:00 do 18:00.
- OTVORENA CRKVA je od 9:00 do 12:00 s dežurstvom i sat vremena prije mise.
- Marijina legija ima sastanak svakog utorka u 17:00.
- Pobožnost 13 utoraka sv. Antunu je uz misu u 18:30 (6.).
- Župni ured je otvoren od utorka redovito.
- Od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka župni ured nije otvoren. Za hitne potrebe se može doći.
- Devetnica Božjeg milosrđa je u 15:00 u crkvi do subote.
- USKRS je danas. a mise su u 8:00 (i blagoslov jela), u 9:30 i u 18:30.
- Na Uskrs mise na filijalama: Nard u 9:30, Šag u 10:30, mise: Vinogradci u 9:30, Bocanjevci u 10:30.
- Na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025. mise su: u 9:30 i 18:30.
filijale: Gorica u 9:30, Šag u 9:30, Nard u 10:30.
- Župne kateheze nema u Uskrsnom tjednu.
- Juraj je u srijedu, 23. travnja. Misa je u 18:30.-
- U Vinogradcima u srijedu misa i blagoslov polja je u 10:30.
- Euharistijsko klanjanje je u četvrtak poslije mise.
- Marko, ev. je u petak, 25. travnja. Misa je u 18:30. Blagoslov polja je na misi.
- Zajednica Vjera i svjetlo ima svoj mjesečni susret u nedjelju poslije podne sa sudjelovanjem na večernjoj misi.
- Sljedeća nedjelja, II. Vazmena je nedjelja Božjeg milosrđa.
- U Šagu je u nedjelju godišnje klečanje s misom u 10:30.
ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO
SLUŽBA RIJEČI
VELIKI SUBOTA
19.travnja 2025.
Napomena:
Danas se ne slavi Misna žrtva. Crkva uz grob Kristov razmatra njegovu muku i smrt. Presveto može biti izloženo za klanjanje cijelog dana, ako se vjernici izmjenjuju na klanjanju. Ako nije moguće osigurati klanjanje kroz cijeli dan, može se to učiniti kroz neko vrijeme dana, već prema mogućnostima župe. Presveto se vrati u svetohranište neposredno prije početka Vazmenog bdijenja.
Sveta pričest se danas može dijeliti samo kao Popudbina.
Povečerje mole samo oni koji ne sudjeluju u Vazmenom bdijenju.
Započinje VAZMENO VRIJEME.
Prvo čitanje:
Izl 14,15 – 15,1a
Izraelci su išli suhim posred mora.
Čitanje Knjige izlaska
U one dane: Reče Gospodin Mojsiju:
»Zašto vičeš k meni?« »Reci Izraelcima da krenu na put. A ti podigni svoj štap, ispruži svoju ruku nad morem i razdijeli ga nadvoje da Izraelci mogu proći posred mora po suhu. Ja ću otvrdnuti srce Egipćana i oni će poći za njima, a ja ću se onda proslaviti nad faraonom i njegovim ratnicima, njegovim kolima i konjanicima. Neka znaju Egipćani da sam ja Gospodin kad se proslavim nad faraonom, njegovim kolima i njegovim konjanicima.«
Anđeo Božji, koji je išao na čelu izraelskih četa, promijeni mjesto i stupi im za leđa. A i stup od oblaka pomakne se ispred njih i stade im za leđa. Smjesti se između vojske egipatske i vojske izraelske te postade onima oblak taman, a ovima rasvjetljivaše noć tako te ne mogoše jedni drugima prići cijele noći. Mojsije je držao ruku ispruženu nad morem dok je Gospodin svu noć na stranu valjao vode jakim istočnim vjetrom i more posušio. Kad su se vode razdvojile, sinovi Izraelovi siđoše usred mora na osušeno dno, a vode im stajahu kao bedem zdesna i slijeva. Egipćani: svi faraonovi konji, kola i konjanici, nagnu za njima u more, u potjeru. Za jutarnje straže pogleda Gospodin iz stupa od ognja i oblaka na egipatsku vojsku i u njoj stvori zbrku. Zakoči kotače njihovih kola da su se jedva naprijed micali. »Bježimo od Izraelaca!« – poviču Egipćani, »jer Gospodin se za njih bori protiv Egipćana!« Tada će Gospodin Mojsiju: »Pruži ruku nad more da se vode vrate na Egipćane, na njihova kola i konjanike.« Mojsije pruži ruku nad more i u cik zore more se vrati u svoje korito. Kako su Egipćani bježeći, jurili prema moru, Gospodin ih strmoglavi usred voda. Tako vode, slijevajući se natrag, potope kola, konjanike i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. Izraelci pak hodahu posred mora po suhu, a vode im kao bedem zdesna i slijeva. Tako Gospodin u onaj dan izbavi Izraela iz šaka egipatskih i vidje Izrael Egipćane pomorene na morskome žalu. Osvjedoči se Izrael o silnoj moći koju Gospodin pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Gospodina i povjerova Gospodinu i njegovu sluzi Mojsiju.
Tada Mojsije sa sinovima Izraelovim zapjeva ovu pjesmu Gospodinu:
Otpjevni psalam:
Izl 15,1-6.17-18
Pripjev: Zapjevajmo Gospodinu jer se slavom proslavio!
Zapjevajmo Gospodinu jer se slavom proslavio!
Konja i konjanika u more je survao.
Moja je snaga, moja pjesma Gospodin
jer je mojim postao izbaviteljem.
On je Bog moj, njega ja ću slaviti;
on je Bog oca moga, njega ću veličati.
Gospodin je ratnik vrstan,
Jahve je ime njegovo.
Kola Faraonova i vojsku mu u more baci;
cvijet njegovih štitonoša More crveno proguta.
Valovi ih prekriše;
poput kamena u morske potonuše dubine.
Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči;
desnica tvoja, Gospodine, raskomada dušmana.
Dovest ćeš ih i posaditi na gori svoje baštine,
na mjestu koje ti, Gospodine, svojim učini Boravištem,
Svetištem, Gospodine, tvojom rukom sazidanim.
Vazda i dovijeka Gospodin će kraljevati.
Drugo čitanje:
Rim 6,3-11
Krist, pošto uskrsnu od mrtvih, više ne umire.
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
Braćo: Koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bî uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.
Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet da onemoća ovo grešno tijelo te više ne robujemo grijehu. Ta tko umre, opravdan je od grijeha.
Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s njime. Znamo doista: Krist uskrišen od mrtvih više ne umire, smrt njime više ne gospoduje. Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu. Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Lk 24,1-12
Što tražite živoga među mrtvima?
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dođoše one na grob s miomirisima što ih pripraviše. Kamen nađoše otkotrljan od groba. Uđoše, ali ne nađoše tijela Gospodina Isusa. I dok su stajale zbunjene nad tim, gle, dva čovjeka u blistavoj odjeći stadoše do njih. Zastrašene obore lica k zemlji, a oni će im: »Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu! Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji: ‘Treba da Sin Čovječji bude predan u ruke grešnika, i raspet, i treći dan da ustane.’« I sjetiše se one riječi njegovih, vratiše se s groba te javiše sve to jedanaestorici i svima drugima.
A bile su to: Marija Magdalena, Ivana i Marija Jakovljeva. I ostale zajedno s njima govorahu to apostolima, ali njima se te riječi pričiniše kao tlapnja, te im ne vjerovahu.
A Petar usta i potrča na grob. Sagnuvši se, opazi samo povoje. I vrati se kući čudeći se tome što se zbilo.
Riječ Gospodnja.
VAZMENO BDJENJE – C - 19. travnja 2025.
Služba svjetla, s kojom smo započeli vazmeno bdijenje, najavljuje ovu svetu i svjetlu noć.
Služba svjetla najavljuje da je svjetlo jače od tame i noći.
Služba svjetla najavljuje uskrsno svjetlo koje obasjava ne samo ovu noć nego i svaki dan i noć ovoga svijeta.
U hvalospjevu uskrsnoj svijeći pjevali smo: Nek se raduje zemlja, tolikim obasjana bljeskom i rasvijetljena sjajem vječnoga Kralja, nek osjeti da je nestalo po čitavome svijetu mraka.
Nešto novo, neviđeno i nečuveno, uskrsnuće koje preobražava ne samo Isusa Krista, nego cijeli svijet, događa se u ovoj uskrsnoj noći.
Cijela povijest spasenja, u Božjem naumu plan povijesti spasenja ima svoj oslonac i svoju svrsishodnost u uskrsnoj noći, u uskrsnuću Isusa Krista.
U službi riječi pošli smo od postanka svijeta koji nema smisla bez uskrsne noći. Bog je stvarao svijet, znajući za grijeh čovjeka i grijeh svijeta koji će udaljiti čovjeka od Boga.
U hvalospjevu uskrsnoj svijeći pjevali smo: O, zaista potrebna Adamova grijeha, što ga smrt Kristova uništi. O sretne li krivice, koja je zavrijedila takvog i tolikog Otkupitelja imati.
Bog je stvarao svijet znajući za utjelovljenje, život, posljednju večeru, muku i smrt i uskrsnuće svoga Sina.
Zato je ova noć nešto novo i neviđeno, ona koja nebesko sa zemaljskim, božansko s ljudskim povezuje.
U uskrsnuću Isusa Krista shvaćamo smisao izlaska Izraelaca iz Egipatskog ropstva. Isus nas konačno i zauvijek oslobađa ropstva, ali ne samo egipatskog, nego ropstva grijehu i zlu.
Prema Lukinom evanđelju žene na grobu Isusovom prvoga dana u tjednu, veoma rano (tj. u nedjelju ujutro) kada su došle Isusa pomazati za ukop, što nisu stigle u petak prije pashe, bile su prve svjedokinje uskrsnuća. Kamen s groga je bio otkotrljan, ali Isusovog tijela nije bilo. I pokazali su se dva anđela koji im kažu: Što tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu. I odu i jave to njegovim učenicima. Evanđelist Luka točno navodi koje su to žene bile: Marija Magdalena, Ivana I Marija Jakovljeva i ostale.
Učenici ne vjeruju, jer im se njihove riječi čine kao tlapnja. Čak I Petar koji je sam potrčao na grob vratio se čudeći se što što se zbilo.
Tek kasnije osvjedočenje o Isusovom uskrsnuću dat će im smisao Isusove smrti na križu čemu su isto bili svjedoci. Tako će biti svjedoci Kristove smrti i uskrsnuća.
Hod nas kao Isusovih učenika isti je kao i apostola: susresti Isusa i svjedočiti za Isusa Krista, raspetoga i uskrsloga.
Ovo svjedočenje počinje od našeg ucjepljenja u Isusovu smrt i Isusovo uskrsnuće, po krštenju kada Duh Sveti koji silazi i na nas.
To je snaga našega kršćanskog života kako kaže sv. Pavao: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu.
Zato ćemo noćas sudjelovati u obnovi krsnih obećanja u kojima se još jedanput i ponovno odričemo grijeha, zla i Sotone i ispovijedamo vjeru i opredjeljenje za Isusa Krista. Potvrđujemo svoje osobno, svjesno i slobodno opredjeljenje za Isusa Krista koje nije ovisno o nikome i o ničemu, nego samo o nama i našoj volji.
Po toj istoj vjeri sudjelujemo u ovoj vazmenoj euharistiji da nam bude kao i apostolima hrana vjere i snage za vjernički, svjedočki i evanđeoski život.
U hvalospjevu vazmenoj svijeći pjevali smo: da ova svijeća (svjetlo naše vjere) neoslabljena ostane.
Na taj način otvaramo vrata srca i života da se uskrsnuće Isusovo ponovno dogodi u nama, da se obnovi taj neponovljivi događaj u povijesti spasenje u nama, da možemo živjeti i postojati snagom uskrsnuća Isusa Krista i nadati se potpunom i konačnom uskrsnuću.
U takvom susretu s Uskrslim Kristom imamo utemeljenje proslave Uskrsa i da tu proslavu podijelimo jedni s drugima.
Vladimir Meglić, Posljednja večera