JOSIP HAMM: Od slavistike do slavonistike“ – obilježena 120. obljetnica rođenja akademika
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 25 Studeni 2025 16:05
- Napisao/la Ured gradonačelnice Belišća/Ina Zamaklar
- Hitovi: 698
BELIŠĆE Jučer je u Palači Gutmann održano predavanje pod nazivom „Josip Hamm: od slavistike do slavonistike“ u organizaciji Grada Belišća i Župe sv. Josipa Radnika Belišće.
Predavanje je upriličeno povodom 120. obljetnice rođenja jednoga od najistaknutijih hrvatskih filologa, akademika Josipa Hamma, čiji korijeni i rodna kuća u Gatu predstavljaju neizbrisiv dio našeg identiteta i baštine.
U svome bogatom znanstvenome radu bavio se hrvatskim, poljskim i staroslavenskim jezikom, govorom gradišćanskih Hrvata, povijesnom gramatikom, hrvatskim glagoljaštvom, kulturnom i književnom povijesti te dijalektološkim temama. Predavao je na zagrebačkome i bečkome sveučilištu, bio član više europskih akademija te je jedan od osnivača Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. U hrvatskoj filologiji zapamćen je kao autor Staroslavenske gramatike i Staroslavenske čitanke, po kojima su se školovale generacije i generacije studenata.
Kako je izvijestio Ured gradonačelnice, na predavanju su, o Hammovu doprinosu slavistici, njegovu znanstvenome opusu te osobito njegovoj zavičajnoj slavonistici, govorili izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i fra Mirko Mišković, doktorand Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Gradonačelnica Ivana Jerbić pozdravila je sve prisutne istaknuvši važnost akademika Hamma za naš kraj te zahvalila predavačima na trudu, znanju i posvećenosti uloženima u današnje predavanje. U ime obitelji Josipa Hamma prisutna je bila prof. dr. sc. Sandra Ham, dok su događaj svojim prisustvom uveličali i dr. sc. Marinka Šimić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju sa Staroslavenskog instituta te fra Marko Neretljak, župnik i gvardijan Župe sv. Josipa Radnika.
U glazbenom dijelu nastupili su članovi Muškog pjevačkog društva „Bocanjevački pajdaši“ koji su svojim izvedbama na izuzetan način pokazali kako se čuva naša tradicijska baština.
