Može li Karašica doista teći?

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji: Objavljeno: Utorak, 01 Prosinac 2015 10:07; Napisao/la Vladimir Vazdar; Hitovi: 4830

VALPOVO Pjesmom opjevana rijeka, čije korito prolazi središtem Valpova, već je desetljećima povod, ponekad žučnim, raspravama.

Najčešće je pri tome pitanje:Može li se i na koji način povećati razina vode u njoj, da baš poteče? Zacijelo je to i najčešće postavljano pitanje gradonačelnicima u proteklim desetljećima, jer nema sumnje, stanovnicima Valpovštine, bar onog dijela kojim protječe Karašica stalo je do lijepog izgleda rijeke i njenih obala.

Prije sjednice Gradskog vijeća održane prije nekoliko dana vijećnicima je podijeljen pisani odgovor Sergeja Cvetkovića, voditelja ispostave Vodnogospodarstvene ispostave za mali sliv Karašica- Vučica u Donjem Miholjcu.

I najpovršniji poznavatelji Karašice znaju da je to rijeka koja nastaje na zapadnim obroncima Papuka i da povremeno, kad nabujaju Papučki potoci, Karašica napravi zla u donjem dijelu svoga vodotoka.

-Višestoljetna borba žitelja i poljoprivrednika ovog slivnog područja, odnosno područja malog sliva Karašica-Vučica, s viškom voda i velikim poplavama, najveći je napredak imala od osnutka Zadruge za regulaciju vodotoka Vučice i Karašice 1896. Godine, kaže u svom odgovoru Cvetković.

-Od tada su, uz iskope i uređenje brojnih manjih kanala, kao nužno rješenje izvedeni i glavni oteretni kanali koji su u stanju znatan dio velikih-poplavnih voda sa sliva rijeke Karašice odvesti u rijeku Dravu najkraćim i najbržim putem, i to:

-1897. godine iskopan je Gatski kanal,

-1904.-1906.godine izveden je oteretni kanal Karašica-Drava (Viljevački kanal)

-1911.-1913.godine izveden je oteretni kanal Vojlovica-Voćinska-Drava (kod sela Zvonimirovca-Čadavice)

Nažalost, poplave manjih razmjera i dalje se događaju, i to u slučaju kada se dogode obilnije i dugotrajnije oborine na cijelom slivnom području, a tada bujični vodotoci iz brdskog dijela sliva znatnim količinama voda preopterete glavne recipijente Karašicu i Vučicu. U takvim situacijama vodotoci, sa svom izvedenom kanalskom mrežom i s navedenim oteretnim kanalima, još uvijek nisu dovoljnog kapaciteta da u kratkom vremenu odvedu sav višak voda. Svjedoci smo i klimatskih promjena, koje se očituju u smanjenim prosječnim godišnjim oborinama, te sve neravnomjernijem rasporedu, odnosno naizmjeničnoj pojavi preobilnih oborina u kratkom vremenu te dugotrajnijim razdobljima bez oborina. Posljedica je situacija s malim protocima u rijeci Karašici, naročito u sušnom ljetnom razdoblju. Nažalost u tom vremenu vode nema niti u brdskom dijelu sliva, tako da nema ni dotoka potrebnih količina kvalitetne svježe vode u Karašicu.

Ustava

lzvedeni oteretni kanali nemaju znatnijeg utjecaja na protjecanje malih i srednjih voda Karašicom. Na Gatskom kanalu izvedeni prag osigurava da male i srednje vode ne otječu prema Dravi, već prolaze kroz Belišće i Valpovo. lsta je situacija i s oteretnim kanalom Karašica-Drava, gdje je na spoju s kanalom korito Karašice dublje, tako da male i srednje vode ostaju u koritu Karašice. Na oteretnom kanalu Vojlovica-Voćinska-Drava postoji ustava na Donjoj Voćinskoj koju u ljetnom periodu također držimo otvorenom i omogućujemo da sve vode Voćinske otječu u Karašicu. Problem je što i te vode ima premalo u sušnom razdoblju. Dio voda iz sliva Karašice, iz Vojlovice i Krajne, koriste se za gospodarske potrebe za snabdijevanje vodom ribnjaka Grudnjak u Zdencima, nastavlja Cvetković

Kroz ovu cijev se propušta cijela Karašica

Sveobuhvatno rješenje traži velike zahvate, a jedino moguće rješenje je dovesti vodu iz drugog izvora, u ovom slučaju iz rijeke Drave. Hrvatske vode su u tom pravcu odradile niz pripremnih aktivnosti, odnosno izradile veliki dio potrebne tehničke dokumentacije:

-Studija uređenja vodnog režima rijeke Karašice za višenamjensko korištenje (Elektroprojekt, 2009.),

-Idejni projekt vodnih građevina za potrebe uređenja vodnog režima rijeke Karašice kroz gradove Belišće i Valpovo ( Hidroing, 2010.),

-idejni projekti ostalih vodnih građevina (ustave, crpna stanica, most, itd) potrebnih za uređenje vodnog režima Karašice (Hidroing,2010.),

-idejni projekti sustava za navodnjavanje (Kapelna, Viljevo-Donji Miholjac, Kitišanci).

U tijeku je provođenje postupka prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Realizacijom ovog velikog projekta uređenja Karašice i dobavom velikih količina voda iz rijeke Drave stvorili bi se uvjeti za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju temeljenu na navodnjavanju velikih površina poljoprivrednog zemljišta, kao i za revitalizaciju cijelog toka Karašice sa povećanjem dubine vode kroz gradove Belišće i Valpovo. Za realizaciju projekta potrebna su i znatna financijska sredstva, zaključuje Cvetković.

Bez obzira na dugotrajno nastojanje da se dođe do spasonosnog rješenja, valja vjerovati da se odluka o tome neće donijeti bez konsultacije s biolozima i drugim stručnjacima koji znaju do kakvih bi negativnih posljedica mogla dovesti dobava velikih količina voda iz Drave i da će se u racionalnoj raspravi pokazati bi li takvo rješenje donijelo veće koristi od prouzročenih šteta.

Svim čitateljima koje zanima problematika vezana uz Karašicu, preporučujem tekst Branka Nadila: Tekla voda Karašica

http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE_66_2014_2_7_Vu%C4%8Dica.pdf