Novi svjetski uspjeh Željka Mogoroša

Detalji

Objavljeno: Subota, 04 Veljača 2017 12:22

Napisao/la Lidija Aničić

Hitovi: 2346

VALPOVO Valpovački Tesla osmislio i konstruirao rover koji će do kraja godine na Mjesec.

Organizatori natjecanja Google Lunar XPRIZE nedavno su objavili da se u finale tog svjetskog natjecanja plasiralo pet timova, uključujući i Synergy Moon, međunarodnu ekipu astronautičkih entuzijasta u kojoj je dvadesetak Hrvata koji su svojim projektnim idejama uspjeli odgovoriti na zadatak da se lander sa specijalnim roverom meko spusti na Mjesečevu površinu, na kojoj treba prevaliti udaljenost od najmanje 500 metara te o tome na Zemlju poslati video visoke rezolucije. Sve to mora se dogoditi prije zaključenja natjecanja 31. prosinca 2017.

Ta je vijest posebice zanimljiva za Hrvatsku, a još više za Valpovštinu, jer je tvorac rovera koji će do kraja godine završiti na Mjesecu Valpovčanin s kaštelirskom adresom (Istra) i poznati izumitelj Željko Mogoroš (70), koji je uz pomoć svoje ekipe dokazao da može stati uz bok najvećim svjetskim inovatorima.

Međunarodna ekipa

- U našoj međunarodnoj ekipi, Synergy Moon, među stotinjak ljudi su znanstvenici iz Japana, Indije, Njemačke i Hrvatske i na ovom projektu radimo već godinama. Očekujemo da će nam se u ovom našem velikom pothvatu pridružiti i SAD, koji gradi raketu što bi do kraja godine trebala spustiti rover na Mjesec, a on bi nam pak s pomoću žive HDTV slike trebao poslati vrijedne informacije o uvjetima na tom planetu. Prototip rovera koji sam prvobitno ja zamislio i konstruirao, a u čijem su mi usavršavanju u drugoj fazi pomogli i suradnici, gradio se u Kašteliru u Istri, a predstavljen je u Puli i simbolično nazvan “Veli Jože”. Samo u prototip rovera uloženo je oko 2000 eura, a najmanje još deset puta toliko trebat će samo za materijal Mjesečeva rovera, koji će biti od aluminija, teflona i karbonskih vlakana. Kao što to, nažalost, u nas obično biva, najveće probleme očekujemo oko pronalaska investitora za projekt - priča ovaj umirovljenik, dodajući da je u projektu važnu ulogu imala i Astronomska udruga Vidulini, koja je kao dio tima Synergy Moon projekt gradnje rovera nazvala “Otpisani”, čime je aludirala da se možda na njih nije računalo…

Željkov najnoviji projekt, rover, čiji je glavni inženjer, dimenzija je 70 x 70 centimetara, težine desetak kilograma, a na sebi ima kameru i komunikacijski sustav. Dobiva naredbe sa Zemlje i šalje sliku s Mjeseca na Zemlju, a mora se odlikovati i dobrom pokretljivošću na Mjesečevoj površini. Sve zadane uvjete Željko je ispunio i sada slijede daljnji koraci u realizaciji tog projekta izvanplanetarnih razmjera.

Od gitare do NASA-e

I dok se svijet divi hrvatskim znanstvenicima koji su dio Synergy Moona, Željko otkriva da se to moglo očekivati, jer Hrvatska oduvijek ima vrhunske svjetske rezultate kada je riječ o telekomunikacijama, u čemu znatan dio pripada i tom velikom i vrlo samozatajnom čovjeku impresivne biografije.

Kako nam otkriva u razgovoru, Željko Mogoroš je elektroničar sa završenim ETF-om. Oduvijek je bio naklonjen području energije, pa je već kao 12-godišnjak izradio svoj prvi električni detektor, a sa 16 godina napravio je prvu električnu gitaru u Slavoniji i regiji, kojom su se poslije koristili njegovi kolege glazbenici u bendu “Talasi”, u kojem je i danas aktivan. U tim mladenačkim godinama izradio je srednjovalnu radiostanicu za potrebe tadašnjeg Radija Valpovo, kojom se, nažalost, zbog zakonskih ograničenja radiopostaja nije mogla služiti.

Nakon školovanja pronalazi posao u ITT korporaciji u Njemačkoj, gdje je radio u to vrijeme gotovo nezamislive istraživačke projekte za navigaciju, a kako je ta korporacija imala ugovore i s NASA-om, Željko je radio i dio projekta za svjetski poznati program Apollo, od 1965. do 1975. godine. Željkov duh, obogaćen novim znanjima i spoznajama, vuče ga natrag u domovinu, gdje otvara privatni istraživački laboratorij u Valpovu, tehnološki najnapredniji ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji nego i puno šire, gdje u tišini radi na novim projektima i patentima. Jedan od onih po kojima će ga znanost pamtiti zasigurno je i prvi hrvatski pager za liječnike, čiji je patent od njega otkupila tadašnja Elektronika RIZ, a sav novac od patenta Željko ulaže u usavršavanje svog laboratorija. Iz njega su do kraja 70-ih godina izlazili različiti razvojni projekti za sve industrije koje su izrađivale telekomunikacijsku opremu.

Sunčeva energija

Prvu polovinu 80-ih godina provodi kao voditelj razvojnog tima svjetski poznatog osječkog “Patenta”, vlasnika Ivana Glavaša, gdje se bavio proizvodnjom telekomunikacijske opreme i naprednim projektima za daljinsko upravljanje. Premda zadovoljan uvjetima i radom u tvrtki, Željko se vraća privatnim vodama i istraživanju, u kojem oduvijek najviše uživa, i početkom 90-ih godina donosi odluku o preseljenju i početku novog života s obitelji u Istri.

- Svu ušteđivinu i novac od prodaje kuće u Slavoniji uložio sam u Istri u novi proizvodni pogon s kućom, računajući da će mi otamo biti neusporedivo lakša komunikacija s državama u Europi s kojima sam poslovno surađivao. No ono na što nisam računao bili su rat i poratna zbivanja, u kojima smo gotovo potpuno izgubili dotadašnja tržišta i financijski se maksimalno iscrpili, pa sam novu priliku vidio u tvrtki “Solaris”, gdje sam se kao glavni konstruktor preusmjerio na projekte u vezi s daljinskim telefonima i fotonaponskim modulima - priča valpovački Tesla, koji se početkom 2004. ponovno vratio u Valpovo, gdje je nekoliko godina radio na programu iskorištavanja Sunčeve energije, koji, nažalost, nikad nije zaživio u praksi.

Prije šest godina konstruirao je i prvi hrvatski satelit, koji nikada nije napustio Zemljinu orbitu jer ni u tom projektu nije pronađen financijer. No i od tog sna Željko nije odustao, nadajući se da će se u bližoj budućnosti ipak naći sluha da se taj projekt realizira.

Premda je zagazio u osmo desetljeće života, Željko osvaja životnom energijom i bistrinom uma. I danas je prepun planova i ideja povezanih s telekomunikacijama, za koje kaže da su još uvijek nedovoljno istraženo područje ogromnih potencijala.

Lidija ANIČIĆ