Valpovačka kula, nekada dio utvrde viteza zmajevog reda
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 28 Lipanj 2025 09:45
- Napisao/la Mihael Sučić
- Hitovi: 1093
Ivan Morović bio je čovjek od povjerenja kralja/cara Žigmunda za kojega je ratovao u južnim krajevima.
Prostor današnjeg Valpova pa i onoga što se početkom 21. stoljeća podrazumijeva kao Valpovština prije šest stoljeća doživjelo je svojevrsnu renesansu. U život ljudi tadašnjeg Zelenovca/Željanovaca, Gradišta i moguće drvene utvrde došla je obitelj na čelu koje je bio Ivan Morović. On je bio vitez tzv. zmajevog reda kojega je oformio Žigmund, odnosno Sigismund početkom 15. stoljeća. Na taj viteški red podsjeća i dan danas prikaz zmaja u kuli, a od nedavno i suveniri u Memorijalnom centru Matije Petra Katančića.
-Ivan Morović bio je jedan od onih pojedinaca i plemića s kraja 14. stoljeća i početka 15. stoljeća koji je sudjelovao u mnogobrojnim događajima i procesima koji su obilježili hrvatsku, ali i europsku povijest. U prvom je redu bio izuzetan vojskovođa, političar, ali i upravitelj mnogih posjeda koje je dobio od kralja za svoje zasluge. U četiri desetljeća od 1390-ih godina pa sve do 1430-ih godina bio je odan pristaša kralja Sigismunda. Nakon valpovačkog gospodara Ivana Morovića na čelo valpovačkog posjeda došao je njegov sin Ladislav… Ubrzo nakon uvođenja u posjed Ladislav je umro pa su majka Uršula i supruga Barbara došle na čelo valpovačkog posjeda. Proučavajući literaturu, možemo uočiti da su se za razliku od muških članova obitelji više orijentirale prema kulturi i vjeri iako je Uršula odigrala veliku ulogu u gradnji utvrde, kao i u prikupljanju novca dok je ban Ivan bio u zatočeništvu. Tako je biskup Andrija iz Pečuha na osnovi njihove želje dao povlasticu krajem lipnja 1453. godine da se u kapelici sv. Ladislava u utvrdi Valpovo mogu održavati svi vjerski obredi osim krštenja. Takva je molba u potpunosti razumljiva i nastavak je razvoja vjerskog života ako uzmemo u obzir da ju je počeo graditi Ivan Morović sa suprugom Uršulom, a onda ju je završio Ladislav s majkom Uršulom. Cilj je bio dobiti obiteljsku kapelu po uzoru na druge utvrde diljem srednjovjekovne Slavonije.:.“ (M.S. Počeci habsburške Valpovštine, 2017.)
Više o Morovićima i srednjovjekovlju Valpova i Valpovštine možete pronaći u: Danijel Jelaš, Osvrt na topografiju i toponimiju Valpova u srednjem vijeku, 2011, Marija Karbić, Morovićki (Maróti) iz plemićkog roda Gut-Keled, 2008, Ive Mažuran, Valpovo: sedam stoljeća znakovite prošlosti, 2004.
