Život Valpovštine i Slavonije između vojske, plemstva i kmetstva
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 06 Prosinac 2025 11:58
- Napisao/la Mihael Sučić, Muzej Slavonije
- Hitovi: 945

Dolaskom habsburške vlasti Slavonija, Baranja i Srijem polako poprimaju odlike srednjoeuropskog kulturnog kruga.
Uz dolazak „novih slavonskih“ plemićkih obitelji poput Eltz, Adamović, Esterhazy, Hilleprand von Prandau, Pejačević i Janković pokrenuta je i gradnja dvoraca i kurija diljem međuriječja Dunava, Drave i Save. Gotovo nije bilo obitelji koja je držala do sebe, a da nije imala i kuću ili palaču u osječkoj Tvrđi ili Gornjem gradu.
O životu plemstva i sličnim temama habsburškog razdoblja bilo je govora na panelu Miholjac i Valpovština kroz povijesnu ulogu habsburškog plemstva u sklopu 4. susreta Miholjčana u Zagrebu. Sudionici su bili Tomislav Lacović (moderator), Valent Poslon i Mihael Sučić (Muzej Slavonije). Progovorilo se i o svakodnevnom životu koji je uključivao i razbojništvo lokalnog stanovništva iz perspektive plemstva i drugih stupova vlasti, kao i mnogobrojne obveze kmetstva. Neke su od davanja uključivale i radnu rentu vezanu uz gradnju osječke Tvrđe koja je za neke bila majka, a za neke maćeha tijekom 18. stoljeća. Dvjestotinjak godina nakon početka gradnje modernog Osijeka došlo je do dolaska i novijih slavonskih plemićkih obitelji poput belišćanske Gutmann, valpovačke i bizovačke Normann i miholjačke Mailath. Potonje se spominju i uz dolazak habsburškog vladara Franje Josipa I. tijekom kasnog ljeta 1901. godine u tadašnjoj Virovitičkoj županiji. Ona je obuhvaćala područje od Virovitice preko Našica, Valpova i Osijeka do Erduta.
Video: Podcast studio Hrvatska
