Kako je nastalo ime Belišće?

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Knjiga “Belišćanske svaštice - od tvorničke kolonije do grada” obuhvaća belišćansku prošlost od početaka do danas. Podijeljena je po tematskim cjelinama - poglavljima: Počeci Belišća, Razvoj industrije, Od “fabričke kolonije” do grada, Iz prošlosti Slavonske podravske željeznice, Iz kulturnog života, Isječci iz belišćanskog sporta, Spomenička baština, Domovinski rat i Belišće danas.

Crtica je uz dopuštenje autorice i nakladnika preuzeta iz knjige Zdenke Frajtag koju je izdao Ogranak Matice hrvatske Belišće.

Na pašnjačko–oraničkoj rudini uz desnu obalu rijeke Drave, nakon kupovine prava sječe koškansko–harkanovačko–lacićkih šuma, dvije tvrtke mađarske obitelji Gutmann udarile su tijekom 1884. godine temelje današnjeg Belišća.

Što se, pak, imena Belišće tiče, može se reći da na tom mjestu nikada nije postojalo neko naselje od kojeg se moglo preuzeti ime. Ovdje su se, naime, oduvijek prostirale samo šume. No, u zadnjih dvadesetak godina otkriveni arheološki nalazi mogli bi u skoroj budućnosti promijeniti godinama uvažavanu činjenicu o nenastanjenosti rudine Belistje.

Po legendi, Belišće je dobilo ime po vrsti bijele breze, što nije dokumentirano. Najstarija pronađena karta u Povijesnom arhivu Osijek ide u prilog dobivanju imena po rudini Belistje, kasnije Belište, od čega je, najvjerojatnije i naselje dobilo ime Belišće. A zašto je šuma ili kraj tako nazvan, još nije utvrđeno.

Ako je korijen “bel” slavenskog podrijetla i označava bijelu boju, a ekavski oblik riječi potpuno razumljiv za ovaj kraj, ipak zbunjuje završetak “lište - listje”. Tumačiti naziv šume “belo lišće” uvjerljivo je, ali ne i dokazano.