VALPOVAČKA BAŠTINA: Pola stoljeća od nestanka vlastelinskog paromlina u Valpovu
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 18 Lipanj 2015 07:53
- Napisao/la Stjepan Najman
- Hitovi: 2254
VALPOVO Prije pola stoljeća Valpovo je ostalo bez jednog od svojih značajnih (ako ne i najznačajnijeg!) industrijskog, tehničkog, građevinskog te kult(ur)nog objekta – vlastelinskog mlina.
Pored mlinske djelatnosti u njemu je proizvođena električna energija (''Valpovačka munjara'') počevši 1903. godine.
Vlastelinski je mlin mnogim Valpovčanima ostao u sjećanju po žmirkavim žaruljama i čestim prekidima opskrbom električnom energijom, zbog pucanja prijenosnih kajševa, i prekida kino-predstave baš kada je najnapetije. Ipak, imalo je to svoje draži.
Podigao ga je barun Gustav Prandau. Nakon 3 godine gradnje pušten je u rad 1869. Imao je dva pogona: na vodu i na paru snage 30 KS. Od 1903. snaga mu je 70 KS i od tada proizvodi električnu energiju za potrebe mlina čiji je kapacitet povećan na 10 tona prerade žitarica u danu. Kako je proizvođeno više električne energije nego se moglo potrošiti, 1925. godine elektrificirani su glavni dijelovi Valpova i od tada u mjestu radi javna rasvjeta. Nosioci radova na izgradnji niskonaponske mreže u Valpovu bili su Josip Širok, Stjepan Borić i Josip Pinterić. Izgradnju je financirao valpovački vlastelin i Općina Valpovo. Već 1928. godine ugrađen je jači elektrogenerator snage 40 KW. Generalna rekonstrukcija izvršena je 1940. godine. Za pogon je ugrađen novi motor na upojni plin i tekuće gorivo snage 120 KS s elektrogeneratorom od 60 KW. Dnevni kapacitet mlina povećan je na 15 tona prerade žitarica. Rukovoditelj je bio Franjo Sabljić, a upravitelj vlastelinske munjare Vjekoslav Kutičić. Mlin je nacionaliziran 1945. godine. Nakon nove rekonstrukcije 1953. snaga je povećana na 250 KS s elektrogeneratorom od 225 kW. Valpovo je 1959. priključeno na distributivnu mrežu zajedno sa mlinom te je uspješno radio sve do 1965. godine.
I umjesto da se mlin s munjarom konzervira i pretvori u tehnički muzej jedinstvene baštinske vrijednosti, kao što je to učinjeno u nekim gradovima u Slavoniji, mlin je srušen 1965. godine što se pripisuje jednom tadašnjem partijskom moćniku. Uistinu šteta jer unatoč velikim obećanjima o raznoraznim gradnjama i nakon 50 godina na njegovom mjestu niče jedino - trava.(S.N.)
