EUROPSKI DAN JEDNAKIH PLAĆA: Jednaka plaća za jednak rad

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji

Objavljeno: Subota, 16 Studeni 2024 17:36

Napisao/la Vladimir Vazdar/Zlatko Adjulović

Hitovi: 1051

BELIŠĆE Europski dan jednakih plaća, koji se obilježava 15. studenog, ima za cilj osvijestiti javnost o nepravdi u plaćama između muškaraca i žena, koja je još uvijek prisutna diljem Europe.

Tom prilikom članovi gradske organizacije SDP-a Belišće, s kojima je bila i saborska zastupnica Sanja Bježančević, danas su razgovarali s građanima uz podjelu prigodnih letaka.

Datum nije slučajan i upozorava nas na problem koji i dalje nije riješen, a o kojemu neprestano govorimo i kojega smo svjesni. Međutim, situacija ostaje ista, ili se poboljšava puževim koracima. A to nam nije dovoljno! Dakle, i ove godine će žene u Europi i Hrvatskoj na dan 15. studenog prestati primati plaću u usporedbi sa svojim muškim kolegama. One će od sredine studenoga, zapravo, raditi besplatno do kraja godine. Možete li to zamisliti? Ponovit ću: žene će od 15. studenog pa sve do kraja godine raditi besplatno! Europski dan jednakih plaća iznova nas podsjeća na strašnu, rekla bih anticivilizacijsku činjenicu, da žene u prosjeku i dalje zarađuju manje od muškaraca, za isti rad - i to unatoč zakonski zajamčenoj ravnopravnosti, rekla je Sanja Bježančević.

Taj jaz u plaćama rezultat je složenih društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika, zbog kojih žene i dalje češće rade u sektorima koji su slabije plaćeni, a pritom i najčešće preuzimaju obiteljske obveze - to je ono što nazivamo i "neplaćeni ženski rad" - što često ograničava njihov radni vijek ili ih usmjerava prema poslovima s fleksibilnijim, ali niže plaćenim radnim uvjetima. Žene također zbog djece i starijih članova obitelji češće koriste bolovanje pa im se i na taj način plaća umanjuje. Nadalje, žene se i dalje suočavaju s tzv. "staklenim stropom", odnosno nevidljivim preprekama koje im otežavaju napredovanje na više i bolje plaćene pozicije.

Europski dan jednakih plaća važan je dan koji nas podsjeća da je - unatoč tome što su postignuti određeni pomaci u položaju žena na tržištu rada - rodni jaz na štetu žena itekako i dalje vidljiv. Vidimo ga u nižoj stopi zaposlenosti, višoj stopi neaktivnosti, nižim plaćama, manjim mirovinama, količini obavljanja neplaćenog rada u kući, poteškoćama u usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obveza, otežanom pristupu mjestima ekonomskog i drugih oblika javnog odlučivanja i određenim propulzivnim zanimanjima, s obzirom na činjenicu da žene čine većinu zaposlenih u slabije plaćenim sektorima.

Ovaj dan podsjeća nas i da borba za ženska prava i dalje traje. Moramo dostići pravednije radno okruženje i zakonodavne uvjete koji će osigurati jednakost plaća i profesionalnih prilika svim ženama. A borba za jednaku plaću nije samo borba za žene, to je borba za pravednije društvo u cjelini!

Kakvo je stanje u industrijama u Hrvatskoj?

Evo što kažu brojke, Republika Hrvatska je jedna od zemlja s izraženim rodnim jazom u plaćama, a trendovi su nepovoljni. Prema raspoloživim podacima Eurostata i Instituta za rodnu ravnopravnost, vidimo trend padanja rodnog jaza u plaćama razini Europske unije, no u Hrvatskoj postoji trend zabrinjavajućeg povećanja, ukoliko gledamo razdoblje od primjerice 2014. godine (kada je SDP bio na vlasti) pa do 2022. godine.

Kako to izgleda kada stavimo brojke na papir? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za provo tromjesečje ove godine, prosječna plaća za žene iznosila je 1 240 eura za žene, a za muškarce 1 297 eura.  Dakle muškarcima će poslodavac za isti posao platiti 57 eura više. 

Zbog ovih, zapravo tužnih brojki, potrebno je da se Hrvatska uključi u obilježavanje Europskog dana jednakih plaća 15. studenog, što je Klub SDP-a u Saboru već uputio u proceduru. Europski dan jednakih plaća na simboličkoj razini upozorava na problem nejednakosti između muškaraca i žena, no postoje i konkretniji koraci koji se već poduzimaju na razini EU, i za kojima bi se trebala povesti i Hrvatska.

Dok Plenkovićeva vlada žurnim postupkom gura mnoge zakone kako bi što prije zadovoljila uvjete za pridruživanje OECD-u, hvali se visokim kreditnim rejtingom zemlje, a što je prije svega važno gospodarstvu, a onda tek posredno može pomoći građanima, ovu temu koja izravno utječe na zaposlene žene i njihove obitelji, ne stavlja na stol. Sramotno, no već smo se navikli. No nećemo šutjeti, već ih stalno podsjećati.  Ova apsurdna društvena nejednakost mora se čim prije ispraviti.

Što smo napravili i što radimo?

Klub SDP-a u Saboru uputio je u proceduru inicijativu za priključivanje Hrvatske u program obilježavanja Europskog dana jednakih plaća 15. studenog, a s istim smo se zahtjevom obratili i predsjedniku Vlade RH. Također, u saborsku proceduru poslali smo nekoliko inicijativa koje imaju u cilju smanjiti rodni jaz u plaćama, a jedna je na raspravi bila u srijedu. Naime, Klub zastupnika SDP-a predložio je uz Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima zaključak kojim u Hrvatskom saboru tražimo izmjene i dopune Zakona o upravljanju državnom imovinom - kako bi se propisala primjena rodnih kvota kod imenovanja u uprave i nadzorne odbore tvrtki u državnom i pretežito državnom vlasništvu, odnosno kako bi se osigurala ravnomjerna zastupljenost muškaraca i žena u upravama i nadzornim odborima tih tvrtki.

Cilj inicijative je poboljšanje rodne ravnoteže među direktorima u trgovačkim društvima, a njom, zapravo, slijedimo europsku praksu. Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima implementira se europska direktiva koja ima za cilj povećati udio žena na upravljačkim pozicijama u velikim tvrtkama koje kotiraju na burzi. Postotak žena u upravama i nadzornim odborima tvrtki u većinskom državnom vlasništvu još je i manji nego u privatnom sektoru, a upravo bi država trebala biti ta koja svojim primjerom mora pokazati da težimo jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca!

Građani su između ostalog postavili i druga pitanja,  a neizbježna tema bio je i smrad u Belišću te sada najaktualnija tema Beroš.

Osim u Saboru, ovim se temama bavimo i bavit ćemo se i na terenu, u gradskim vijećima, županijskim skupštinama, a ja mogu obećati da ću dati sve od sebe i u parlamentu da se Belišće riješi smrada jer građani imaju pravo na čisti zrak, rekla je Bježančević.

Što se tiče Beroša, je li Beroš trgovao utjecajem ili mu je podzemlje nosilo kuverte - i jedno i drugo je lice i naličje koruptivnog HDZ-a. I onda Plenković kaže da HDZ ne smijemo zvati zločinačkom organizacijom? Pa HDZ to svakim danom potvrđuje. Hrvatskim građanima ništa ne znači što je Plenković zgrožen i što mu je neugodno. Pa mi smo svi s Plenkovićem zgroženi i svima nam je neugodno zbog toga što njegovi ljudi od povjerenja rade s podzemljem. Dosta nam je Plenkovića, njegovih ministara, njegovih radara, njegovih prijatelja u Jadroliniji, njegovih nakaza i njihovih afera.

SDP radi i bavi se problemima građana te smo zato danas ovdje s temom jednakih plaća. Jednake plaće za žene su ne samo osnovno pravo, već pridonose ekonomskoj stabilnosti i rastu društva u cjelini, i mi na to nećemo prestati upozoravati. Cilj SDP-a i naših lijevih politika je da razlike u plaćama počnemo ozbiljno smanjivati, a kroz godine ih u potpunosti izjednačimo!