Posljedice neučenja
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 20 Svibanj 2023 12:14
- Napisao/la Milan Grković
- Hitovi: 630
Učenje treba biti kontinuirana aktivnost pojedinaca kojom potvrđuju svoju odlučnost da žele biti uspješniji.
Da se promjene dogode i da budu učinkovite, potrebna su nam nova znanja, vještine i ponašanja.
Bez obzira što je očito da se promjene ne mogu izbjeći, učenje nedostajućih znanja, vještina i ponašanja se prečesto izbjegava bez obzira na negativne posljedice.
Kao posljedicu imamo stanje gdje su postignuća ispod potencijala, želja i potreba.
Otpor učenju je jedan od najsnažnijih otpora promjenama.
S novim znanjima, vještinama i ponašanjima možemo pokrenuti procese koji donose postignuća daleko veća od sadašnjih, a što bi trebala biti naša svrha u životu i radu.
Nije li onda izbjegavanje učenja paradoks koji nas deklarira kao pasivnu osobu ili još preciznije - osobu koja se opire potrebnim promjenama i želi zadržati postojeće stanje s kojim smo nezadovoljni.
Učenje je prilika, a ne prijetnja!
Što znači ne stjecati znanja, vještine i ponašanja koja nam nedostaju?
Evo samo nekih posljedica neučenja:
- biti nespreman na nove događaje,
- ne biti prepoznatljiv kod drugih kao stručnjak,
- ne razumjeti problematiku,
- ne imati prigodu učiti druge,
- ovisnost o drugima da nam objašnjavaju ono što bi trebali sami znati,
- činimo greške u djelovanju zbog nedostatka znanja,
- nismo interesantni drugima kroz partnerske odnose,
- drugi nas smatraju nezainteresiranom i neodgovornom osobom,
- dajemo loš primjer okruženju (suradnicima, podređenima, partnerima, prijateljima, obitelji, ...),
- što duže odgađamo, teže se uključujemo u aktivno učenje,
- uskraćujemo si priliku za napredovanje,
- ne biti u tehnološkom trendu,
- ne činiti iskorak ispred drugih,
- postajemo kočnica, a ne pokretači,
- otpor učenju inicira i druge otpore promjenama,
- drugima govorimo da znamo stvari kao opravdanje za izostanak učenja što ne odgovora istini i time prema drugima djelujemo neuvjerljivo,
- izbjegavamo i ne sudjelujemo u raspravama gdje se raspravlja o razvoju, trendovima, inovacijama, postignućima, ...,
- izbjegavamo aktivnosti kako se ne bi utvrdio naš nedostatak znanja,
- izbjegavamo razvojne aktivnosti jer nas to stavlja u poziciju nekompetentnosti u očima drugih.
- izbjegavamo one koji znaju više od nas,
- postajemo stručnjaci za opravdanja, a ne za rješenja,
- nemamo potrebne kompetencije za dobrog vođu (lidera),
- rijetko nas tko treba da mu pomognemo.
Nisu li već i pojedinačno navedeni razlozi dovoljni da se nikada ne opiremo učenju.
Otpori učenju nisu racionalni i dopustivi ako istinski želimo uspješnu karijeru.
Nasuprot tome, postanimo proaktivna osoba koja svoja djelovanja temelji na novim znanjima, vještinama i ponašanjima.
Praktikum
1. Utvrdimo jesmo li zagovornici ili protivnici učenja.
2. Ako smo protiv učenja (ne učimo aktivno: kontinuirano i sustavno), imamo velik problem koji žurno moramo riješiti.
Utvrdimo mjere za uklanjanje otpora učenju.
■ Svaki dan prosječno odvojimo najmanje 1 sat za učenje potrebnih, a sada nedostajućih znanja, vještina i ponašanja.
■ To nam je sada prioritetna aktivnost tijekom dana koju bezuvjetno moramo obaviti, po mogućnosti što ranije (kako bi izbjegli odgađanje).
■ Taj jedan sat za učenje neće biti "izgubljen" za rutine jer su one često nevažne i može ih netko drugi obaviti umjesto nas.
■ Kroz jedan sat učenja novih znanja, vještina i ponašanja naše buduće djelovanje će biti daleko učinkovitije i time u potpunosti kompenzirati "izgubljeno" vrijeme za učenje.
Crtice
Nema pojedinca koji objektivno nema potrebu za učenjem.
Svako vrijeme uloženo u učenje nedostajućih znanja je uvijek najbolja investicija vremena. „Trošak“ vremena za učenje je jednokratno, a koristi su kontinuirane.
Odluka da ne učimo nedostajuća znanja je naša odluka da ne želimo biti uspješni.
Konkurentska prednost se stječe kroz kontinuirana i sustavna učenja.
Kada birate zaposlenike, članove grupa, partnere u projektima, … neka vam ključni element odabira bude njihova sklonost za učenje.
Ako imate posla s pojedincima koja se opiru učenju, vaš potencijal djelovanja će se automatski smanjiti jer morate voditi računa o njihovom „uskom grlu“ – nedostajuća znanja i vještine.
Kada se otpori prema učenju javljaju u dužem vremenu oni postaju vaša glavna karakterna crta koja se manifestira da negirate svaku promjenu, a u cilju opravdanja otpora učenju.
Lako je utvrditi da otpor učenju generira nemjerljivu štetu u osobnoj i profesionalnoj karijeri kao i u svim oblicima zajedništva (grupe, organizacije i zajednice).
Otpor učenju kod nas i kod drugih je bez konkurencije najveći problem i njega se mora žurno i prioritetno rješavati.
Zaključak
Izbjegavanjem učenja odričemo se mogućnosti da budemo uspješni.
Očito je da izbjegavanjem učenja stječemo hendikep (nedostatak) i time značajno reduciramo svoje moguće aktivne i stvaralačke uloge u svim oblicima zajedništva (grupe, organizacije i zajednice).
Zato učenju dajmo prioritet jer će nam samo nova znanja, vještine i ponašanja omogućiti veća postignuća od dosadašnjih.