Imala si knjige i nauke od Ćirila i Metoda ruke

Detalji

Objavljeno: Utorak, 01 Ožujak 2022 08:59

Napisao/la Monika Đogaš/Tin Lacković

Hitovi: 821

BELIŠĆE Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Belišću uz popularno – znanstveno predavanje vrsnih znanstvenica.

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, po prvi je put obilježen u Belišću i to uz popularno – znanstveno predavanje pod nazivom Imala si knjige i nauke od Ćirila i Metoda ruke: predavanje o hrvatskom glagoljaštvu, koje su održale izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ove dvije vrsne znanstvenice nastojale su ukratko prikazati veliko bogatstvo hrvatskog glagoljaštva uopće, ali i ne tako poznate činjenice o njegovoj povezanosti sa slavonskim prostorima. Organizator obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Belišću bio je Samostan sv. Josipa Radnika franjevaca trećoredaca glagoljaša, a glavni inicijator je samostanski i župni vikar fra Mirko Mišković.

Za one koji možda ne znaju, fra Mirko se već dulje vremena, uz uobičajene redovničke i svećeničke obveze, bavi staroslavenskim jezikom i hrvatskim glagoljaštvom. Vrijedi spomenuti i da je njegovo mladomisničko geslo „Povrh svega – ljubav! To je sveza savršenstva“  bilo ispisano glagoljicom, a trag glagoljaštva još je kao đakon ostavio u Belišću. Upravo je fra Mirko priredio natpis na glagoljici i crkvenoslavenskom jeziku, koji je 2019. godine postavljen kod skulpture Uskrslog Krista u Belišću.

Razlog zašto se ovaj dan obilježava u Belišću jest činjenica da je to jedino mjesto u širem panonskom području u kojemu djeluju franjevci trećoredci glagoljaši.

-Ovaj spomendan obilježava se od 2019. godine, a proglasio ga je Hrvatski sabor na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Datum obilježavanja je 22. veljače. Naime, u kolofonu Misala po zakonu rimskoga dvora (prve hrvatske tiskane knjige i ujedno prve knjige u svijetu koja nije bila tiskana latinicom) zabilježeno je da je njegov tisak dovršen upravo 22. veljače 1483. godine, pojasnio je fra Mirko dodajući kako je taj datum odabran simbolički, jer se u Katoličkoj  crkvi tog dana slavi blagdan Katedre sv. Petra Apostola.

-Budući da su naši glagoljaši tijekom povijesti često bili gledani „poprijekim okom“ jer ne slave liturgiju latinskim jezikom, namjerno su odabrali opravo ovaj datum kako bi pokazali da su vjerni sinovi Katoličke i Rimske crkve, rekao je fra Mirko.

U cijeloj Katoličkoj crkvi rimskoga obreda jedino je dio hrvatskoga klera imao povlasticu bogoslužje slaviti na nekom ne-latinskom jeziku. Bila je to hrvatska redakcija crkvenoslavenskoga jezika koja je bilježena uglatim glagoljskim pismom.

-Uz neke druge redovničke zajednice na hrvatskom tlu, kao i biskupijske svećenike uglavnom u uz jadransku obalu, taj privilegij imala je i zajednica franjevaca trećoredaca glagoljaša. Dapače, franjevci trećoredci su jedina zajednica koja je od svojih početaka pa sve do uvođenja narodnih jezika u liturgiju nakon Drugoga vatikanskoga koncila u cijelosti slavila liturgiju samo crkvenoslavenski, doznaje se od fra Mirka.

Osim u bogoslužju, franjevci trećoredci glagoljicu su rabili i u službenim dokumentima, privatnoj korespondenciji itd. Danas oni čuvaju jedan od desetak sačuvanih primjeraka Misala prvotiska i brojne druge vrijedne glagoljske spomenike.

Prvi dio predavanja u dvorani blaženog Alojzija Stepinca u belišćanskoj župnoj crkvi održala je profesorica Kuštović koja je predstavila hrvatsku glagoljicu i glagoljaštvo počevši od njezinih početaka, odnosno od ćirilometodske misije u slavenske krajeve u 9. stoljeću te je pojasnila razvoj hrvatskoga glagoljaštva oslanjajući se na važnije spomenike. Posebno mjesto među njima zauzima  Misal prvotisak, čiji je faksimil, uz neke druge, bio izložen tijekom predavanja. U drugom dijelu predavanja je docentica Blažević Krezić govorila o povijesti glagoljaštva i popularizaciji glagoljice te o vezama između slavonskoga prostora i hrvatskoga glagoljaštva. Osim mnoštva vjernika i drugih zainteresiranih, na ovom su predavanju bili i zamjenica gradonačelnika grada Belišća Ljerka Vučković i predsjednik belišćanskog gradskog vijeća Domagoj Varžić te voditeljica osječke Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju doc. dr. sc. Silvija Ćurak i prof. dr. sc. Milica Lukić.