Započela Belišćanska zlatna jesen

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Sinoć je otvorenjem izložbe „Industrijska baština istočne Hrvatske“ otvorena ovogodišnja manifestacija Belišćanska zlatna jesen.

 

U prisutnosti mnogih posjetitelja i gostiju izložbu je u Izložbenom salonu Ureda Turističke zajednice grada Belišća otvorila Antonija Andrašek Barić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Belišća.

Na izložbenim panoima kraćim tekstovima i prilozima, kao što su nacrti i fotografije predstavljeni su primjeri koji svjedoče o razini gospodarskog i kulturnog razvoja industrijske arhitekture Slavonije i Baranje, neovisno o tome jesu li očuvani ili ne.

O tome kako je počela sustavna briga o ovoj baštini govorila je Silvija Lučevnjak autorica izložbe, kustosica i ravnateljica našičkog muzeja.

-Riječ je o zajedničkom izložbenom projektu muzejskih ustanova i galerija iz Osijeka, Vinkovaca, Vukovara, Slavonskog Broda, Đakova, Iloka, Slatine, Pakraca, Požege, Virovitice, Našica, Županje, Valpova, Nove Gradiške,sada i Belišća, uključenih u Muzejsku udrugu istočne Slavonije koja je i organizator izložbe, a rezultat je projekta nastalog pod inicijativom Sekcije povjesničara umjetnosti te udruge. Predstavlja bogatu industrijsku baštinu i arhitekturu iz druge polovice 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća, upućuje na prve zamahe gospodarskog jačanja istočnohrvatske regije, te upozorava na ugroženost ove baštine i problem njene održivosti.

-Slavonija se često predstavlja i doživljava samo kao plodna ravnica, zemlja snaša, bećara, dobrog jela i pića. No, Istočna Hrvatska je u nedavnoj prošlosti bila i područje značajnih industrijskih pogona, pa čak i čitavih industrijskih naselja… kazala je Silvija Lučevnjak.

-Cilj ove izložbe bio je, ne samo predstaviti tu značajnu industrijsku baštinu, već i propitati mogućnosti zajedničkog planiranja i provedbe jednog muzeološkog projekta – u kome je istaknula kako se Slavonija, odnosno Istočna Hrvatska treba i može predstaviti ne samo bogatom arheološkom, srednjovjekovnom i etnološkom baštinom, već i baštinom novijega doba, konkretno, povijesnim nasljeđem 19. i prve polovice 20. stoljeća. Tada je ovo područje doživjelo snažan razvoj obrtničke pa i industrijskih inicijativa. istaknuvši kako su mnoge sredine imale priliku već razgledati tu izložbu. Obraćajući se prisutnima istaknula je zadovoljstvo što se nakon nekoliko godina zastoja u Muzeju Belišće ponovno počinje ozbiljno raditi pod vodstvom mladog i ambicioznog kustosa Tomislava Kune, koji je priredio dodatak prvobitnom postavu izložbe s dva nova pano o industrijskoj baštini Belišća – o nastanku i razvoju Slavonsko-podravske željeznice i tvorničkim dimnjacima Belišća.