O Strossmayeru konačno možemo učiti iz njegove pisane ostavštine

Detalji

Objavljeno: Srijeda, 30 Studeni 2016 07:50

Napisao/la Vladimir Vazdar

Hitovi: 1086

VALPOVO  U sklopu obilježavanja Dana Grada, Grad Valpovo i Đakovačko-osječka Nadbiskupija organizirali su predstavljanje pisane baštine Josipa Jurja Strossmayera pod nazivom "Sve za vjeru i za domovinu".

Gradonačelnik Leon Žulj, pozdravljajući posjetitelje i brojene ugledne goste, istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da će i Valpovčani imati prigodu upoznati jednog od velikana hrvatskog naroda, koji je kroz povijest doživio brojna priznanja za svoj rad i djela, ali i osuđivan zbog svojih ideja o panslavizmu.

Đuro Hranić, Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit pozdravio je sudionike predstavljanja i zahvalio se monsinjoru Marinu Srakiću, đakovačko-osječkom nadbiskupu u miru, koji je s velikim entuzijazmom, sustavnim i  radom prikupio i za objavu pripremio korizmene i prigodne poslanice i okružnice, propovijedi, značajnije govore i osvrte biskupa Strossmayera. Teško je i zamisliti koliko je bila zahtjevna zadaća opsežno Strossmayerovo pisano djelo objediniti u četiri toma s preko 2.600 stranica. No, zahvaljujući velikom nastojanju monsinjora Srakića, sada smo u prilici o Strossmayeru učiti iz njegove pisane ostavštine, a ne posredno, iz nerijetko indoktriniranih prikaza o njemu samome.

Strossmayerovo je djelo ogromno i njegove zasluge za crkvu i hrvatski narod neprocjenjivi, a tijekom proteklog razdoblja njegovo je djelovanje proučavano segmentarno i s različitih pristupa, a ovo kapitalno djelo je prvi pokušaj da se sistematizira njegova pisana ostavština.

O pisanoj ostavštini, metodama rada i opsežnosti tog posla govorio je njegov pokretač, monsinjor Srakić, veliki štovatelj Strossmayerova djela i njegove predanosti Crkvi i hrvatskome narodu. Naglasio je da je Strossmayer dao ogroman doprinos u kulturi,politici i crkvi, da je često ostao neshvaćen, pa su i veliki crkveni velikodostojnici mijenjali mišljenje o njemu i njegovom djelovanju, kada su ga detaljnije upoznali. To osobito važi za njegove stavove o panslavizmu i odnosu prema papi.

Monsinjor Vladimir Dugalić, urednik ovoga izdanja, s posebnim je poštovanjem govorio o zaslugama monsinjora Srakića za nastanak četiri toma Strossmayerove ostavštine, naglasivši pri tome posebne zasluge prilikom prevođenja dijela građe s latinskog jezika. Neke su poslanice prvi puta s latinskog prevedene na hrvatski, što je dodatno osnažilo veličinu Strossmayerova djela, jer je, njegov latinski, tvrde stručnjaci, ravan najistaknutijim autorima koji su pisali tim jezikom.

O Strossmayeru, njegovom životu i djelu govorio je i monsinjor Luka Marijanović,  koji je posebno istaknuo veze s Valpovom, pa smo, saznali da je grof Prandau 1849. godine, prilikom imenovanja biskupom, darovao Strossmayeru pastirski štap, kojeg još i danas koriste biskupi Đakovačko-osječke Nadbiskupije.

Na kraju predstavljanja, autori ovog velebnog izdanja Strossmayerove pisane ostavštine. poklonili su po primjerak izdanja, Gradu, Gradskoj knjižnici i čitaonici, Muzeju, počasnom konzulu SR Njemačke Ivici Škojo, školama, Općini Petrijevci te okolnim  župama. U prigodnom programu sudjelovali su i članovi pjevačkog zbora Župe Uzvišenja sv. Križa iz Ladimirevaca.