Valpovčani prepoznali vrijednost kulturne-znanstvene manifestacije Dani Matije Petra Katančića

Detalji

Objavljeno: Utorak, 27 Kolovoz 2019 11:17

Napisao/la Vladimir Vazdar

Hitovi: 1190

VALPOVO Jučerašnjim predavanjem akademika Josipa Bratulića otvoreni su Dani Matije Petra Katančića u Valpovu.

Akademik Bratulić naglasio je važnost Katančićevih istraživanja za razvoj brojnih humanističkih znanosti kao što su književnost, filologija, leksikografija, povijest, arheologija, kartografija i etnologija. Posebno je naglasio važnost Katančićevog prijevoda biblije i utjecaj Katančićeve ikavice na liturgiju u hrvatskim crkvama sve do početka 20. stoljeća. Iako je od početka 19. stoljeća pa do svoje smrti 1825. bio zatvoren u budimskom samostanu Katančić nije prestao istraživati i pisati. Katančićeva predanost filologiji i leksikografiji kao i ljubav prema istraživanju etimologije trajna je inspiracija svim sadašnjim i budućim istraživačima naglasio je na kraju predavanja akademik Bratulić. Nakon predavanja, u ime organizatora Grada Valpova i Hrvatskog instituta za povijest Podružnica Slavonski Brod, dr. sc. Dinko Župan u kratkim je crtama objasnio koncepciju manifestacije Dani Matije Petra Katančića i predstavio program koji će se odvijati od 26. do 31. kolovoza. Zamjenica gradonačelnika Ana Brajnović pozdravila je prisutne i zahvalila im na velikom odazivu, te akademiku Josipu Bratuliću uručila zahvalnicu i prigodni poklon. Akademik Josip Bratulić zahvalio se publici i organizatoru, te izrazio nadu u kontinuirano odvijanje . 

Drugo predavanje u sklopu Dana Matije Petra Katančića večeras u 18 sati u kapeli valpovačkog dvorca održat će akademik Stjepan Damjanović. Tema njegovog predavanja je Katančićeva ikavica i standardizacija hrvatskog jezika. Ugledni hrvatski filolog i slavist Stjepan Damjanović rođen je 2. studenog 1946. u Strizivojni. Gimnaziju je pohađao u Požegi, a studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je južnoslavenske jezike i književnost, te ruski jezik. Godine 1982. obranio je doktorski rad Interferiranje hrvatskih dijalekata i općeslavenskoga književnoga jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima XV. stoljeća. Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002. godine, a njezin predsjednik je od 2014. godine. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine. U povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ušao je kao jedan od najomiljenijih profesora.