Istraživanje božićnih običaja u Valpovštini i Miholjštini*
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 22 Prosinac 2024 08:29
- Napisao/la Katarina Dimšić i Mihael Sučić
- Hitovi: 1022
VALPOVŠTINA U subotu 14. prosinca održano je terensko istraživanje u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Muzeja Slavonije.
Ovo istraživanje, koje se fokusiralo na običaje tijekom Došašća i Božića, okupilo je znanstvenike, studente i lokalne kazivače s ciljem očuvanja bogate tradicijske baštine Slavonije, s posebnim naglaskom na usmenu predaju.
Voditeljica istraživanja bila je prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, nositeljica kolegija Hrvatska usmena književnost. Četrdesetak polaznika kolegija vodilo je razgovore s osmero kazivača iz Podravskih Podgajaca, Bočkinaca, Črnkovaca i Svetog Đurđa te bilježilo običaje i pjesme zimskog ciklusa godine. Glavne teme razgovora obuhvatile su običaje vezane uz blagdan Svete Lucije, vjerovanja povezana s tim datumom, proslavu Badnjaka i Božića, tradicijska jela, dječje igre i ritualne posjete domovima tijekom blagdanskog razdoblja.
S muzejske strane, u istraživanju su sudjelovali etnologinja Katarina Dimšić, povjesničar Mihael Sučić i muzejski tehničar Siniša Galović. Etnologinja Dimšić pomogla je studentima u vođenju razgovora s kazivačima. Svojim je radom pokazala na koji se način treba pristupiti baštini koju možemo čuti, zapisati i očuvati gotovo jedino kroz usmenu predaju. Također je upoznala sudionike kako ovakva istraživanja imaju neprocjenjivu vrijednost jer omogućuju prikupljanje informacija o tradicijskoj kulturi koja je sve više izložena zaboravu. Kazivači, kao neposredni svjedoci i nositelji tradicijskih praksi, ključni su u muzeološkom i etnološkom radu. Povjesničar Sučić je na početku progovorio o ekohistoriji i gospodarskoj povijesti navedenih mjesta u širem kontekstu Valpovštine, Miholjštine i slavonske Podravine. Opisao je između ostalog i utjecaj okolišnih faktora na promišljanja ljudi o okolišu i suživotu. Terensko istraživanje održano je u suradnji s Kulturno-umjetničkom udrugom "Napredak" iz Podravskih Podgajaca u prostorima Osnovne škole Hrvatski sokol Podravski Podgajci. Organizaciju su podržale Sandra Kopić Krušec ispred škole i Dubravka Stanić ispred KUU "Napredak".
Terenski zapisi i dokumentacija prikupljeni tijekom istraživanja predstavljat će dragocjen izvor za daljnja proučavanja i očuvanje nematerijalne kulturne baštine Slavonije djelatnika Muzeja Slavonije i navedenih aktera.
*Valpovština i Miholjština su dijelovi Slavonije, odnosno slavonske Podravine koji obuhvaćaju prostor nekadašnjeg valpovačkog vlastelinstva koje je oformljeno 1721. godine na čelu sa zemljišnim gospodarom Petrom II. Antunom Hilleprandom von Prandauom. Vlastelinstvo je obuhvaćalo područje od Petrijevaca na istoku, Brođanaca, Habjanovaca i Budimaca na jugu, Podravske Moslavine i Čađavice na zapadu dok je rijeka Drava bila prirodna sjeverna granica. Jedan od najvećih veleposjeda na prostoru Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije počeo se dijeliti na valpovački i miholjački posjed početkom 1830-ih godina.
