Svečano otvoreni Sedmi Dani Matije Petra Katančića

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji

Objavljeno: Četvrtak, 16 Listopad 2025 14:16

Napisao/la Vladimir Vazdar/Iris Đurkić

Hitovi: 1053

VALPOVO Danas je u Valpovu započela kulturno znanstvena manifestacija Dani Matije Petra Katančića.

U velikoj dvorani Centra kulture nazvanog po znanstveniku u čiju čast je i organizirana manifestacija, okupilo se mnoštvo znanstvenika koji izučavaju život i djelo ovog erudita koji je rođen u Valpovu prije 275 godina, a nazočili su i zainteresirani sugrađani te učenici Opće gimnazije Srednje škole u Valpovu u pratnji svojih profesora, predvođenih ravnateljicom Svjetlanom Kalpić.

Skup je otvorio dr. sc. Dinko Župan, voditelj manifestacije, pozdravio sudionike, znanstvenike i posjetitelje, a posebno i učenike koji će imati priliku izravnim praćenjem ovog znanstveno kulturnog skupa stjecati nove spoznaje o djelu jednog od najučenijih Hrvata svoga vremena.

-Grad Valpovo i Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda u zajedničkoj organizaciji već sedmu godinu zaredom u Valpovu organiziraju kulturno-znanstvenu manifestaciju Dani Matije Petra Katančića, naglasio je dr. Župan između ostaloga.

Sedmi Katančićevi dani nastavak su obilježavanja 200. obljetnice smrti Matije Petra Katančića i imaju formu znanstvenog skupa s nizom izlaganja istaknutih znanstvenika. Izlaganja pokrivaju široki raspon Katančićevog djelovanja i propituju povijesni kontekst u sklopu kojeg je Katančić živio i djelovao.

Sudionicima skupa obratio se dr.sc. Mladen Andrlić, veleposlanik RH u Republici Mađarskoj i pri tom naglasio kako mu je zadovoljstvo sudjelovati na ovoj manifestaciji kojoj je naglašeni cilj ispraviti povijesnu nepravdu da se o Matiji Petru Katančiću, kao znanstveniku, više zna u znanstvenim krugovima Budimpešte nego u Hrvatskoj, u što se osobno uvjerio sudjelujući na sličnom znanstvenom skupu – znanstvenoj spomen sjednici održanoj u prostoru Mađarskog narodnog muzeja u Budimpešti, u sviblju ive godine.

U nastavku sjednice govorio je dr.sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku kao izaslanik ministrice kulture i medija Nine Koržinek Obuljen i pri tom izrazio zadovoljstvo kontinuitetom i opsegom manifestacije te je organizatorima prenio čestitke i podršku ministrice.

Sudionike 7. Dana Matije Petra Katančića pozdravili su i dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Marija Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest, a otvorio ih je gradonačelnik, Matko Šutalo, koji se zahvalio dr. sc. Dinku Županu na inicijativi za organizaciju Dana Matije Petra Katančića te zajamčio podršku u organizaciji skupova i aktivnosti koji će se ubuduće provoditi s ciljem popularizacije djela ovog velikog znanstvenika. Zahvalio se veleposlaniku dr. sc. Mladenu Andrliću na sudjelovanju i naglasio ulogu Matije Petra Katančića koji je svojim djelovanjem povezao dvije sudjedne države. S posebnim se simpatijama obratio i učenicima koji sada imaju prigodu izravno učiti o slavnom sugrađaninu, kao i svi drugi te proširivati spoznaje o veličini djela slavnog sugrađanina.

Prvi govornik u radnom dijelu Sedmih dana Matije Petra Katančića bio je dr. sc. Dinko Šokčević, hrvatski povjesničar i kroatist iz Mađarske, znanstvenik Institut za povijest Centra za humanističke znanosti HUN-REN. Tema njegovog izlaganja bila je: Matija Petar Katančić u Pešti i Budimu - njegovo životno djelo i kultura sjećanja na Katančića među Hrvatima u Budimpešti.

-Matija Petar Katančić je s tisuću niti bio vezan za Peštu i Budim. Prvo je za vrijeme studija na franjevačkom Visokom učilištu boravio u Budimu, zatim je godinu dana studirao na Sveučilištu u Pešti, a od 1795. godine na istom fakultetu je radio kao profesor do prisilnog umirovljenja 1800. godine uvodno je rekao Šokčević i nastavio:

-Od 1800. do 1809. godine živio je u Pešti u franjevačkom samostanu, a naposljetku od 1809. do smrti 1825. godine stanovao i djelovao u budimskom samostanu. Ondje je preveo Sveto pismo na hrvatski jezik – to jest na jezik slavno-ilirički bosan-skoga izgovora. Prvi cjeloviti hrvatski prijevod Biblije koji je doživio tiskanje, ugledao je svjetlo dana također u Budimu 1831. godine, odnosno u stvari 1832. godine. Ovo izlaganje želi ukratko prikazati Katančićev prijevod Biblije i sjećanja na ovog velikana hrvatske znanosti i kulture među Hrvatima u Budimpešti.

U nastavku rada bznanstvog dijela 7. Dana Matije Petra Katančića izlagao je dr. sc. Robert Skenderović, iz Hrvatskog instituta za povijest, Podružnica Slavonski Brod, a govorio je o Budimskom  kulturnom krugu i  pri tom naglasio kako „za razumijevanje opusa fra Matije Petra Katančića i njegova utjecaja na našu ukupnu hrvatsku nacionalnu povijest, naročito našu kulturnu povijest, važno je progovoriti o „Budimskom kulturnom krugu“ kao okruženju koje je presudno utjecalo na njega i koje mu je omogućilo da postane naš velikan.

Pojam „Budimski kulturni krug“ oblikova je 1970-ih godina prošlog stoljeća crkveni povjesničar fra Franjo Emanuel Hoško. Od tada taj je pojam uveden u našu historiografiju i povijest književnosti, a članovi Budimskog kulturnog kruga stalna su tema povijesnih istraživanja.

Ime „Budimski kulturni krug“ obuhvaća brojne generacije hrvatskih franjevaca koji su djelovali u Budimu od kraja 17. do polovice 19. stoljeća - u prvoj fazi do 1757. kao pripadnici provincije Bosne Srebrene, a od te godine kao pripadnici novoosnovane provincije sv. Ivana Kapistranskog. Na pitanje kako to da je upravo Budim postao središte tako snažnog hrvatskog znanstvenog i kulturnog stvaralaštva može se odgovoriti u nekoliko rečenica. Nakon oslobođenja od Osmanlija 1686. godine Budim zajedno s Peštom sve više izrasta u metropolu Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Upravo zbog toga provincija Bosna Srebrena odlučuje u tome gradu osnovati svoje visoko filozofsko i teološku učilište. Pripadnici Budimskog kulturnog kruga bili su ujedno većinom i profesori toga visokog učilišta. To otkriva da se radilo o vrlo obrazovanim ljudima koji su imali izražene znanstvene i kulturne interese.

Djelovanje Budimskog kulturnog kruga možda i najbolje pokazuje koliko je uopće postojanje Bosne Srebrene na tako velikom prostoru od Jadranskog mora do Budima i Pešte na sjeveru integrativno djelovalo na razvoj tadašnje hrvatske kulture i identiteta. Pojedini pripadnici toga kruga imali su, primjerice, istaknutu važnost u oblikovanju hrvatskog književnog jezika – ponajviše fra Lovro Bračuljević koji je promovirao fonološki pravopis te fra Stjepan Vilov koji je dao tada važan prinos u rješavanju grafije. Dolazak fra Matije Petra Katančića 1795. na mjesto sveučilišnog profesora arheologije i numizmatike na Kraljevskom sveučilištu u Pešti nastavlja taj niz istaknutih hrvatskih franjevaca koji su u Budimpešti (tada još uvijek Budimu i Pešti) djelovali kao visokoškolski profesori. Nakon godina rada na Sveučilištu Katančić je nastavio živjeti u budimskom franjevačkom samostanu u kojem se posvetio svojem najvažnijem djelu – prevođenju Svetog pisma. Nažalost, nije uspio doživjeti tiskanje toga djela, ali trenutak u kojem je ono upravo u tiskari Kraljevskog sveučilišta u Budimu ugledalo svjetlost dana 1831. godine predstavlja vjerojatno i krunu djelovanja Budimskog kulturnog kruga koji je svoju povijest započeo gotovo 150 godina prije toga događaja, rekao je dr. sc. Skenderović.

Znanstveni skup se nastavlja nakon stanke tijekom poslijepodneva s početkom u 17:00 sati u Memorijalnom centru Matije Petra Katančića, Trg kralja Tomislava 12 izlaganjima dr. sc. Rudolfa Barišića  „Školovanje franjevaca krajem 18. i početkom 19. stoljeća“ i dr. sc. Daniela Patafte, o Svakodnevnom  životu  franjevaca u 18. i 19. stoljeću i raspravom te od  18-00 – 18.45 izlaganjima dr. sc. Igora Vukmanića „Dunavski limes i Katančić“ te dr. sc. Josipa Parata, „Katančić i antička epigrafija“.