Veliki dan za malo “Belo selo”

Detalji: Objavljeno: Ponedjeljak, 17 Rujan 2018 11:24; Napisao/la Lidija Aničić/Zaim Saljiji; Hitovi: 12292

IVANOVCI Stotine hodočasnika iz svih dijelova Hrvatske i Europe nazočilo je ovoga vikenda, tijekom trodnevnog programa, posveti šenštatskog svetišta u Ivanovcima, obilježavanju 20 godina Akcije Hodočasničke Gospe i 50. godišnjice smrti o. Josefa Kentenicha.

Proslava je prvoga dana (u petak, 14. rujna) počela misnim slavljem u crkvi sv. Ivana Kapistrana, a nakon mise kod novog svetišta slijedila je pobožnost uređenja. Uz dolazak hodočasnika i postavljanje hodočasničkih svetišta, subota je bila u znaku obilježavanja 20. obljetnice Akcije Hodočasničke Gospe, molitve Anđeoskog pozdrava i blagoslova hodočasničkih svetišta te pozdrava i nagovora p. Christopha Horna, kao i obilježavanja 50. godišnjice smrti o. Josefa Kentenicha.
Središnji dio svečanosti bilo je subotnje misno slavlje posvete novosagrađenog svetišta i oltara u Ivanovcima, koje je uz koncelebraciju brojnih svećenika predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. dr. Đuro Hranić, uz nazočnost nadbiskupa u miru, rodom Ivanovčana, mons. Marina Srakića, i više stotina vjernika. Ovom velikom danu za ovo malo valpovačko “belo selo”, Valpovački dekanat, ali i cijeloj Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji nazočili su i osječko-baranjski župan Ivan Anušić, gradonačelnik Valpova Matko Šutalo sa zamjenicom Anom Brajnović te čelnici susjednih gradova i općina.
Valja podsjetiti da je Šenštatski pokret osnovao pater Josef Kentenich (1885. - 1968.) 18. listopada 1914. u Schönstattu - dijelu grada Vallendara kod Koblenza na Rheini (srednja Njemačka). Pokret je raširen na svim kontinentima u više od 80 zemalja. Do 2015. godine u svijetu je sagrađeno više od 200 šenštatskih svetišta. Međunarodni pokret ima oko 300.000 članova u užem smislu i možda tri milijuna ljudi koji od vremena do vremena dolaze na susrete ili posjećuju svetište kao hodočasnici. Sveti Otac i brojni biskupi u cijelom svijetu Šenštatski pokret priznaju kao crkveni apostolski pokret marijanskog karaktera, koji želi osposobiti vjernike da budu poput apostola u svome mjestu, u obiteljima i na poslu, u Crkvi i u društvu, “kao kvasac i sol ili svijeća koja rasvjetljuje tamu Kristovim svjetlom”.
Za svetište u Ivanovcima temeljni je kamen krajem rujna prošle godine blagoslovio i položio Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru. To je drugo šenštatsko svetište Majke Božje Triput Divne u Hrvatskoj, nakon što je prvo sagrađeno u Maloj Subotici, u Međimurskoj županiji.

Svetišta kao duhovni centri

Aktivnosti vezane uz gradnju Marijina svetišta u Ivanovcima počele su u veljači 2017., nakon odluke odgovornih za gradnju šenštatskih svetišta i odobrenja nadbiskupa Đakovačko-osječke nadbiskupije, mons. dr. Đure Hranića. Voditeljima i odgovornim osobama Hrvatske šenštatske obitelji nominacija lokacije za moguću gradnju svetišta u Ivanovcima dostavljena je još u listopadu 2010. Ponuda je prihvaćena, a na sastanku predstavnika Šenštatskog pokreta u Hrvatskoj i Grada Valpova, duhovnik Pater Christoph Horn istaknuo je važnost gradnje svetišta kao duhovnog centra sa svim sadržajima potrebnim za održavanje hodočašća na koje bi dolazili vjernici iz cijele Hrvatske i inozemstva. U sklopu gradnje svetišta bila je predviđena gradnja parkirališta za osobna vozila, nadstrešnica za bicikle, sakristije s tri ispovjedaonice, spremišta, sanitarnog čvora, prostorija za literaturu, vanjskog oltara i križnog puta te hodočasničkog doma. Gradnja svetišta financirana je najvećim dijelom iz dobovoljnih priloga članova Hrvatske šenštatske obitelji, vjernika i poduzetnika. Christoph Horn istaknuo je važnost gradnje svetišta kao duhovnog centra sa svim sadržajima potrebnim za održavanje hodočašća na koje bi dolazili vjernici iz cijele Hrvatske i inozemstva. U sklopu gradnje svetišta bila je predviđena gradnja parkirališta za osobna vozila, nadstrešnica za bicikle, sakristije s tri ispovjedaonice, spremišta, sanitarnog čvora, prostorija za literaturu, vanjskog oltara i križnog puta te hodočasničkog doma. Gradnja svetišta financirana je najvećim dijelom iz dobovoljnih priloga članova Hrvatske šenštatske obitelji, vjernika i poduzetnika.