Kad zabava postane problem
Korisnička ocjena: 5 / 5
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 29 Svibanj 2026 08:18
- Napisao/la Ana Strišković
- Hitovi: 833
Kockanje je zabava koja je dugo vremena prisutna u ljudskoj civilizaciji.
Mnogi ljudi povremeno igraju igre na sreću, imaju kontrolu nad svojim ponašanjem kojeg doživljava kao oblik zabave i ne razvijaju ozbiljnije posljedice. Nekada je kockanje u Hrvatskoj imalo svoje mjesto i vrijeme; odlazilo se “odigrati listić”, povremeno sjesti za poker aparat ili iskušati sreću u kladionici prije velike utakmice. Danas je situacija bitno drukčija. Najveća promjena dogodila se u digitalnom prostoru - procjene pokazuju da online klađenje čini 40–50 % ukupnog tržišta igara na sreću u pojedinim državama EU, a taj trend stalno raste.
Problem kockanja dugo se vremena promatrao površno. Dok se o alkoholu ili drogama otvoreno govori kao o ovisnostima, kockanje se često banalizira, jer za razliku od ostalih ovisnost, kockanje ne ostavlja vidljive fizičke posljedice. Ljudi često ni sami ne primijete kada povremeno klađenje preraste u naviku, a navika u ozbiljan financijski i obiteljski problem. U praksi, posljedice su vrlo konkretne: dugovi, ovrhe, raspad odnosa, emocionalno zanemarivanje djece, gubitak posla i sve češći osjećaj bezizlaznosti kod članova obitelji.
Dodatni problem je dostupnost, jer, „kockarnica“ je danas stalno uz nas. Klađenje se odvija u stvarnom vremenu, uz stalne notifikacije i ponude “brzog dobitka”. Gubitak se često pokušava vratiti novom uplatom, a nova uplata često vodi u još veći minus. Važno je razumjeti da mnogi ljudi ne ulaze u kockanje zbog pohlepe, nego zbog ideje da će “izvući situaciju”, pokriti kredit, vratiti dug ili riješiti financijski problem, a upravo tada počinje najopasniji dio.
Obitelj često među posljednjima saznaje za problem. U stvarnom životu često se vidi isti obrazac; prvo nestaju manji iznosi novca, zatim dolaze posudbe, brzi krediti i kašnjenja s plaćanjem računa. Osoba postaje povučena, razdražljiva ili stalno traži novac uz različita objašnjenja. Tek kada stignu ovrhe ili pozivi vjerovnika, problem postaje vidljiv i ostatku obitelji. A tada posljedice više nisu samo financijske; povjerenje je narušeno, odnosi su narušeni, a djeca vrlo brzo osjete nesigurnost i napetost u kući.
Posebno zabrinjava porast kockanja među mladima koji vrlo rano dolaze u kontakt s takvim sadržajem putem reklama, društvenih mreža i sportskih prijenosa. Granica između igre i zarade sve je manje jasna. Mladima se često prodaje ideja da je moguće brzo i lako doći do novca, bez puno rada i strpljenja. U društvu koje je već opterećeno nesigurnim zaposlenjem, visokim troškovima života i osjećajem da se trud često ne isplati, takve poruke lako pronalazi svoj put.
Treba otvoreno reći i da problem nije samo individualan. Odgovornost ne može biti isključivo na pojedincu koji “nije znao stati”. Hrvatska je puna kladionica i automat klubova, a mnogi se nalaze u neposrednoj blizini drugih svakodnevnih životnih sadržaja. Došli smo u paradoksalnu situaciju da se s jedne strane govori o odgovornosti i prevenciji, a s druge je klađenje postalo uobičajeni dio svakodnevnice.
To, međutim, ne znači da su ljudi bespomoćni. Problem kockanja moguće je prepoznati i liječiti, ali prvi korak je prestati ga skrivati i umanjivati. Važno je razumjeti da ovisnost o kockanju, kao i svaka druga vrsta ovisnosti, nije pitanje slabog karaktera, nego obrazac ponašanja koji se razvija postupno i s vremenom počinje utjecati na svakodnevni život, odnose i donošenje odluka. Što se ranije reagira, veća je mogućnost oporavka i manja šteta za obitelj.
Stručna pomoć danas postoji i dostupnija je nego prije nekoliko godina. Psihološka savjetovališta, tretmani liječenja ovisnosti i grupe podrške mogu značajno pomoći, posebno kada osoba prihvati da ima problem. Važno je i da članovi obitelji potraže podršku za sebe, jer dugotrajni život uz problem kockanja često dovodi do iscrpljenosti, anksioznosti i osjećaja nepovjerenja. Osim stručne pomoći, potrebno je ozbiljnije govoriti o prevenciji i rizicima klađenja, posebno među mladima.
U Hrvatskoj danas nije teško pronaći kladionicu ili online platformu za klađenje. Igre na sreću postale su dio svakodnevnice. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procjenjuje se da oko 40 i 50 tisuća građana Hrvatske pokazuje znakove problematičnog kockanja, dok je dodatnih 150 do 200 tisuća u rizičnoj skupini. Oko trećine odraslih građana sudjeluje u igrama na sreću barem povremeno. To pokazuje da kockanje više nije rubna pojava, nego društveno raširen obrazac ponašanja kojem se ne daje dovoljno na važnosti. U međuvremenu, granica između zabave i problema i dalje ostaje tanka i često vidljiva tek kada posljedice postanu prevelike.
Autor teksta: Ana Strišković
