VALPOVAČKA BAŠTINA: Katančićeva Biblija - prvi tiskani prijevod Biblije u Hrvata

Detalji: Objavljeno: Subota, 04 Ožujak 2017 11:47; Napisao/la Valpovačka baština; Hitovi: 3706

Prije Katančićeva prijevoda Svetoga pisma postojali su pokušaji djelomičnoga ili pak cjelovitoga prijevoda na hrvatski jezik.

Bartol Kašić je 1625. godine preveo Stari i Novi zavjet, a Stjepan Rusić 1750./70. godine Novi zavjet, međutim njihovi su prijevodi ostali u rukopisu pa je stoga Katančićev prijevod (otisnut početkom srpnja 1832. godine, iako je na koricama otisnuta 1831. godina u Budimu) prvi cjeloviti tiskani prijevod u Hrvata.

Prijevod je Katančić dovršio 1815./16. godine. Josip Hamm pretpostavlja da je Katančić počeo prevoditi psalme 1809. godine, a ostalo barem koju godinu prije jer je malo vjerojatno da bi čovjek tako sustavan baš tim dijelom počeo svoj prijevod. Dovršio ga je negdje 1815. jer je u srpnju 1816. prepisivao psalme, da ih zajedno s preostalim dijelom rukopisa „od god. 1817 kroz podpuno petolitje od Ljudih u ovom Jeziku vishtih“ dade još jednom „rics po rics prihtiti“. Prema tome, s cijelim je rukopisom gotov tek 1822. godine, tri godine prije smrti.

Prijevod se pojavio u šest svezaka (tomova): četiri sveska Staroga zakona i dva sveska Novoga zakona, i to u dvojezičnom izdanju istovremeno: hrvatskom i latinskom, po dva stupca na svakoj stranici. Naslovi knjiga i poglavlja te kratki sažetci ispod naslova na hrvatskom su jeziku. Kako se da vidjeti iz naslova prve knjige Staroga zakona, latinski je tekst Svetoga pisma uzet iz „Vulgate Sixta V.“ izdanog pod Klementom VIII. Katančić je svoj prijevod, pisan starom grafijom i štokavskom ikavicom, posvetio svom „hrvatsko-iliričkom narodu“ i kardinalu Aleksandru Rudnaju.

Rukopis se prijevoda bio zametnuo, a pronašao ga je Matija Antun Marković i isposlovao odobrenja za njegovo tiskanje. Prijevod je za tisak pripremio Grgur Čevapović, ali kako je i on umro (1830.), za daljnji se tisak pobrinuo franjevački provincijal Josip Matzek uz pripomoć tajnika Provincije Adalberta Horvata, a za korektora je određen Bazilije Katanović.

Muzej Valpovštine u posjedu je ovog PRVOG, cjelovitog, tiskanog prijevoda Svetoga pisma sa latinskog na hrvatski jezik, s kratkim komentarima, našeg Valpovčanina i franjevca, najučenijeg Slavonca svojega vremena, značajnog hrvatskog književnika, uvaženog latinista, cijenjenog sveučilišnog profesora poetike, arheologije i numizmatike, fra Matije Petra Katančića.