Batat- nova zvijezda slavonskih polja

Detalji: Objavljeno: Petak, 18 Prosinac 2015 11:19; Napisao/la Lidija Aničić; Hitovi: 1734

VALPOVO/KITIŠANCI Kako se vremena mijenjaju, i tradicionalna Šokadija sve se više okreće profitabilnijim poljoprivrednim proizvodnjama.

Tako se na oranicama Slavonije i Baranje sve češće mogu vidjeti neke do jučer nezamislive kulture kao što su stevija, plavi krastavac, papaja, kumquat, pepino, mangosteen, curuba te druge egzotične biljke, za koje njihovi uzgajivači pričaju da im itekako odgovara naše podneblje.

Na uloženih 50.000 kuna, prinos za 120.000 kuna

- Na hektar batata ulazni troškovi iznose između 40 i 50 tisuća kuna (uz poštovanje svih agrotehničkih mjera, navodnjavanje kap na kap, foliju i sadnice čija se cijena kreće između 2 i 3 kune), a prinosi nakon samo tri mjeseca uzgoja iznose oko 120.000 kuna uz siguran otkup. Vjerujem da je ovaj podatak o odličnoj zaradi i više nego dovoljna potvrda da je riječ o isplativoj proizvodnji koja ima potencijal i koja bi na području Valpovštine mogla uhvatiti toliki zamah da bi jednog dana Valpovština mogla postati brend za proizvodnju batata, kao što je danas Međimurje brend za proizvodnju krumpira - poručuje Jelica Štrok.

U prilog uzgajanju, ali i češćem konzumiranju batata, koji je na domaćim stolovima nažalost još uvijek rijetkost, najbolje govore rezultati znanstvenih istraživanja prema kojima samo 140 grama batata posve zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila, a antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga. Osim toga, batat je plod bez masti i kolesterola pa je vrlo tražen kod konzumenata koji imaju tegobe zbog povišene masnoće u krvi i žuči. Budući da je i visokovrijedan izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, njegovim unosom smanjuje se rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Nutricionisti zbog toga preporučuju da se batat, bez obzira na način pripreme, konzumira bar 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 grama.

Jedna od takvih stranih biljaka koja se prije tri godine nastanila na prostorima Valpovštine je i batat, poznat i kao slatki krumpir - biljka čije se 80 posto svjetske proizvodnje ostvaruje u Kini, a koju je na obiteljskom imanju u Kitišancima probno počela saditi Valpovčanka Jelica Štrok. Počela je 2013. godine s 200 sadnica, a kako su rezultati bili dobri, druge je godine išla s 500-tinjak sadnica, a ove je završila s oko 900 sadnica na 3000 četvornih metara, s kojih je dobila oko 3 tone ove visokoenergetske kulture s puno škroba, a malo šećera, iznimno zanimljiva okusa i bogate mineralima i vitaminima. Iduće godine u planu joj je posaditi čak 1500 sadnica narančastog batata, a poznato je da prinos batata po jednoj sadnici iznosi između 3 i 5 kilograma.

- Ugodno su me iznenadili rezultati uzgoja batata već nakon prve godine probne proizvodnje, a zbog odlične otkupne cijene koja se kreće između 10 i 15 kuna po kilogramu i sigurnog otkupa, ali sve veće potražnje za njim, svake sam godine proizvodnju širila na sve veću površinu. Naime, batat se sadi od 15. svibnja do 1. lipnja i jedna je od vrlo rijetkih biljaka koja nema vanjskih štetnika pa na njoj nema prskanja, ni dodatnih troškova za to. Vegetacija same biljke je od 3 do 3,5 mjeseca i vadi se u rujnu, kada i krumpir, iako zapravo ne pripada porodici krumpira. Voli toplinu i umjerenu vlagu, a veća količina vlage treba mu dok se ne primi. Urod batata po komadu kreće se od 300 grama do čak više od 2 kilograma. Zanimljivo je napomenuti da je na toj biljci sve iskoristivo: od sekundarnih zadebljanja korijena (koja se često nazivaju gomoljima) do mladog lišća, koje se može upotrijebiti kao varivo, salata ili suho lišće za čaj. Zbog minerala koje sadrži, poput kalija, kalcija, magnezija i željeza, te vitamina A, B, C, E, batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima, a jedna od najvećih vrijednosti mu je velika količina beta-karotena. Za usporedbu, istraživanja su dokazala da samo 200 grama batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kilograma brokule - naglašava Jelica.

Kaže i da je sve više građana koji dolaze k njoj kupiti domaći batat, pogotovo dijabetičari, kojima je batat izvrsna zamjena za krumpir, a zbog slatkastog okusa vole ga i mala djeca. Zbog njegovih izvanrednih nutricionističkih svojstava, Jelica se od iduće godine sprema krenuti i u proizvodnju domaćeg soka od batata te soka od batata s jabukom i mrkvom, za koji već sada vlada veliko zanimanje. Poznato je i da se batat može pripremati na mnoštvo različitih načina i kao obrok i kao slastica.

Jelica je sretna što je za proizvodnju batata uspjela zainteresirati i trojicu novih, mladih proizvođača s područja Valpovštine, od kojih će dvojica iduće godine batat zasijati na po dva, a jedan na hektar površine.

Lidija ANIČIĆ