Utjecaj neugodnih mirisa na život i zdravlje ljudi
Korisnička ocjena: 5 / 5
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 27 Kolovoz 2024 07:40
- Napisao/la Vladimir Vazdar
- Hitovi: 926
Utjecaj neugodnih mirisa na zdravlje i život ljudi u dijelu Valpovštine aktualna je tema već duže vrijeme, a svoj doprinos boljem razumijevanju i obaviještenosti o temi daju i članovi Ekološke udruge Eko-Karašica osvrtom o znanstvenom članku profesorice Lidije Runko Luttenberger, neupitnom autoritetu o toj temi.
Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prag neugode za mirise je kada izloženost smradu utiče na 5% populacije tijekom 2% vremena.
Prema navodima iz „Kratkoročnog akcijskog plana“ koje je usvojilo Gradsko vijeće Grada Belišća, 50% ljudi koji žive na području grada Belišća kontinuirano je izloženo smradu u vrlo dugom vremenskom periodu. Onečišćenje uzrokovano smradom svakodnevica je građana Belišća i Valpova. Probleme za zajednicu i ljude koji žive u takvim okolnostima opisala je prof. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger u znanstvenom radu „Onečišćenje neugodnim mirisima“. Profesorica je krajem siječnja 2024. u Valpovu održala edukativno predavanje pod naslovom „Osjetilna ekologija“ u sklopu projekta „EKO GLAS“ Ekološke udruge Eko-Karašice, a u svom članku između ostalog kaže sljedeće:
„Smrad se općenito smatrao neprijatnim, ali bezopasnim. Postoji međutim dokaz da postojana izloženost neugodnim mirisima može izazvati štetna djelovanja koja značajno prerastaju običnu neugodu, a odnose se na fizičko zdravlje i psihološke učinke. Ljudi u takvim zajednicama mogu patiti od glavobolja, vrtoglavice, nadražaja grla i očiju, mučnine, povraćanja, nesanice, smanjenog apetita, respiratornih problema, anksioznosti, napetosti, nervoze, bijesa, frustracije, umora i problema sa spavanjem. Psihološki učinci dovode do onih fizičkih, primjerice; stres od izloženosti mirisima uzrokuje nemir kod ljudi što može utjecati na povišeni krvni tlak, a samim tim i na smanjenu kvalitetu života. Za karakterizaciju učinka neugode uzrokovane mirisima koristi se pet faktora, i to frekvencija, intenzitet, trajanje prisustva mirisa, odbojnost, te lokacija. Što je češće prisutan i što je dugotrajnija izloženost postoji veća vjerojatnost da će miris biti neugodan i imati jače posljedice na ljude. Čak i za mirise koji mogu biti ugodni, ukoliko su ljudi dugotrajno i kontinuirano izloženi i oni mogu dovesti do neželjenih posljedica na ljude.“
Iz svega navedenog vidljivo je da onečišćenje neugodnim mirisima treba biti znak za uzbunu i poziv svim nadležnim institucijama za temeljitu procjenu utjecaja na okoliš i na ljude za područja u kojima se kontinuirano osjeti smrad, jer prema znanstvenim i stručnim informacijama ljudski osjet mirisa je trenutno najosjetljiviji raspoloživ alat za procjenu mirisa.
Cijeli znanstveni članak profesorice Lidije Runko Luttenberger možete preuzeti na web stranici Ekološke udruge Eko-Karašice:
https://eko-karasica.hr/novosti/znanstveni-clanak-o-oneciscenju-neugodnim-mirisima/
Ekološka udruga Eko Karašica
Program Impact4Values sufinancira Europska unija.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
