Prijave za uskrsnu ispovijed za bolesnike po kućama
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 22 Ožujak 2025 17:06
- Napisao/la vlč. Zvonko Mrak
- Hitovi: 361
VALPOVO Zvonko Mrak, župnik župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije objavio je župne oglase i misao za 3. korizmenu nedjelju, 23. ožujka 2025.
ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO
ŽUPNI OGLASI
23.ožujka 2025.
3.korizmena nedjelja – C –
Nedjeljne mise su u 8:00, 9:30 i 18:30. Mise radnim danom od ponedjeljka do petka su u 18:30, subotom u 8:00.
Župni ured je otvoren od ponedjeljka do petka od 9:00 do 11:00 i od 17:00 do 18:00.
OTVORENA CRKVA je od 9:00 do 12:00 s dežurstvom i sat vremena prije mise.
Marijina legija ima sastanak svakog utorka u 17:00.
Župna kateheza za krizmanike, 2. razred srednje škole, je utorkom u 19:30 ili 20:30.
Župna kateheza za prvopričesnike, 3. r. OŠ, 3a – 9.00 ili u 15.30, srijeda, 3c – 9.00 ili u 15.30, utorak, 3d – 9.50 ili u 16.30, utorak.
Župna kateheza za 1. razred srednje škole, srijeda u 19:30.
Župna kateheza za 2. razred OŠ, četvrtak u 9:00 i 15:00.
Pobožnost 13 utoraka sv. Antunu je uz misu u 18:30 (2.).
Križni put je srijedom i petkom u 18:00 i nedjeljom na groblju u 15:00.
Na Dekanatsko hodočašće u Pleternicu, BDM Gospi od suza, u subotu 22. ožujka 2025. išlo je 8 autobusa iz valpovačkog dekanata, ukupno 404 putnika. Dva autobusa iz župa Valpovo i Bocanjevci, ukupno 110 putnika. Misu u Pleternici je predslavio mons. Ivo Martinović, biskup požeški.
Liturgijska/biblijska zajednica ima susret treći i četvrti petak u mjesecu u 19:00.
Zajednica Vjera i svjetlo ima svoj mjesečni susret danas poslije podne sa sudjelovanjem na večernjoj misi.
Sastanak za roditelje prvopričesnika je u ponedjeljak, 24. ožujka u 19:30.
Sastanak za roditelje krizmanika je u drugi ponedjeljak, 31. ožujka u 19:00.
Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest je u utorak, 25. ožujka. Misa je u 18:30.
Euharistijsko klanjanje je u četvrtak poslije mise.
Nadbiskupijski križni put mladih je 5. travnja 2025. od Punitovaca do Đakova. Prijave do 30. ožujka. Cijena putovanja 8 €.
Uskrsna ispovijed za bolesnike koji mogu doći u crkvu je 2. travnja 2025. od 10:00 s misom u 11:00.
Uskrsna ispovijed za bolesnike po kućama je 3. travnja 2025. uz prijavu u župnom uredu.
Uskrsna ispovijed za bolesnike u Šagu i Nardu u ponedjeljak, 24. ožujka od 9:00.
Uskrsna ispovijed za bolesnike u Vinogradcima u srijedu, 26. ožujka od 9:00.
Uskrsna ispovijed za bolesnike u Bocanjevcima i Gorici u srijedu, 26. ožujka od 10:00.
Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BIH je od 23. do 30. ožujka 2025. Skupljanje darova, pomoći i milostinje je u nedjelju 30. ožujka pod misom! Može se uplatiti i na račun Hrvatskog caritasa.
Hrvatski caritas poziva na projekt: SPASI KUNU OD PROPASTI, DARUJ JE ZA 1000 RADOSTI. Kune se mogu predati u župnom uredu do listopada 2025. Ne stavljati kune u milostinju!
Hodočasnici u Rim trebaju uplatiti drugu ratu od 250 € do 1. travnja 2025.
Radovi na ugradnji klima uređaja u župnu crkvu napreduju dobro.
ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO
SLUŽBA RIJEČI
3. korizmena nedjelja – C – 23. ožujka 2025.
Prvo čitanje:
Izl 3,1-8a.13-15
’Ja jesam’ posla me k vama.
Čitanje Knjige Izlaska
U one dane: Mojsije pasao ovce svoga tasta Jitra, midjanskoga svećenika. ¬Go¬neći tako stado po pustinji, dođe do Horeba, brda Božjega. Anđeo mu se Gospodnji ukaže u rasplamtjeloj vatri iz jednoga grma. On se zagleda: grm sav u plamenu, a ipak ne izgara.
»Hajde da priđem, reče Mojsije, i promotrim taj veličanstveni prizor: zašto grm ne sagorijeva.« Kad Gospodin vidje gdje prilazi da razmotri, zovne ga iz grma: »Mojsije! Mojsije!« On se javi: »Evo me!« A Gospodin će mu: »Ne prilazi ovamo! Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš sveto je tlo. Ja sam, nastavi, Bog tvoga oca, Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev.« Mojsije zakloni lice: bojao se u Boga gledati.
A Gospodin nastavi: »Vidio sam, vidio nevolju naroda svoga u Egiptu i čuo mu tužbu na tlačitelje njegove. Znane su mi muke ¬njegove pa siđoh izbaviti ga iz šaka egipatskih i odvesti ga iz te zemlje u zemlju dobru i prostranu – zemlju kojom teče mlijeko i med: u postojbinu Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Perižana, Hivijaca i Jebusejaca.«
Nato Mojsije reče Bogu: »Ako dođem k Izraelcima pa im kažem: ’Bog otaca vaših poslao me k vama’, i oni me zapitaju: ’Kako mu je ime?’ – što ću im odgovoriti?« Bog reče Mojsiju: »Ja sam koji jesam!« I nastavi: »Ovako kaži Izraelcima: ’Ja jesam’ posla me k vama.« Još reče Bog Mojsiju: »Kaži Izraelcima ovako: ’Gospodin, Bog otaca vaših, Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev, poslao me k vama.’ To mi je ime dovijeka, tako će me zvati od koljena do koljena.«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 103,1-4.6-8.11
Pripjev: Milosrdan je i milostiv Gospodin.
Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina
i sve što je u meni, sveto ime njegovo!
Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina
i ne zaboravi dobročinstava njegovih!
On ti otpušta sve grijehe tvoje,
on iscjeljuje sve slabosti tvoje;
on ti od propasti izbavlja život,
kruni te dobrotom i nježnošću.
Gospodin čini pravedna djela
i potlačenima vraća pravicu,
Mojsiju objavi putove svoje,
sinovima Izraelovim djela svoja.
Milosrdan je i milostiv Gospodin,
spor na srdžbu i vrlo dobrostiv.
Jer kako je nebo visoko nad zemljom,
dobrota je njegova nad onima koji ga se boje.
Drugo čitanje:
1Kor 10,1-6.10-12
Život naroda s Mojsijem u pustinji opisan je za opomenu nama.
Čitanje Prve poslanice
svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Ne bih htio da budete u neznanju: oci naši svi bijahu pod oblakom, i svi prijeđoše kroz more, i svi su se na Mojsija krstili u oblaku i u moru, i svi su isto duhovno jelo jeli, i svi su isto duhovno piće pili. A pili su iz duhovne stijene koja ih je pratila; stijena bijaše Krist. Ali većina njih nije bila po volji Bogu: ta poubijani su po pustinji. To bijahu pralikovi naši: da ne žudimo za zlima kao što su žudjeli oni. I ne mrmljajte kao što neki od njih mrmljahu te izgiboše od Zatornika. Sve se to, kao pralik, događalo njima, a napisano je za upozorenje nama, koje su zapala posljednja vremena. Tko dakle misli da stoji, neka pazi da ne padne.
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Lk 13,1-9
Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti!
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U taj čas dođoše neki te javiše Isusu što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava. Isus im odgovori: »Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete slično propasti! Ili onih osamnaest na koje se srušila kula u Siloamu i ubila ih, zar mislite da su oni bili veći dužnici od svih Jeruzalemaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete tako propasti.«
Nato im pripovjedi ovu prispodobu: »Imao netko smokvu zasađenu u svom vinogradu. Dođe tražeć ploda na njoj i ne nađe pa reče vinogradaru: ’Evo, već tri godine dolazim i tražim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zašto da iscrpljuje zemlju?’ A on mu odgovori: ’Gospodaru, ostavi je još ove godine dok je ne okopam i ne pognojim. Možda će ubuduće ipak uroditi. Ako li ne, posjeći ćeš je.’«
Riječ Gospodnja.
3. korizmena nedjelja – C – 23. ožujka 2025.
Vijesti o velikim nesrećama u kojima stradava velik broj ljudi ne ostavljaju nikoga ravnodušnim. Ljudi se redovito pitaju za uzrok tih nesreća i traže objašnjenje kako i zašto se to dogodilo. Ipak, u svemu tome postoji određena razlika između shvaćanja Isusova i našeg vremena. Čini se da je u Isusovo vrijeme prevladavalo mišljenje kako su takve nesreće izravna Božja kazna za ljudsku grješnost, dok naši sekularizirani suvremenici obično govore o slučaju koji se ne može predvidjeti ili sudbini koju čovjek ne može izbjeći. Nerijetko se uzrok traži i u drugim ljudima i u njihovu propustu koji je doveo do iznenadne nesreće, primjerice u nedavnom urušavanju nesolidno sagrađene stambene zgrade u Turskoj ili kupole u Moskvi pod čijim su se ruševinama našli desetci mrtvih i još puno više ranjenih. Pogođenu rodbinu obično se nastoji smiriti i utješiti obećanjem kako će odgovorni biti primjerno kažnjeni. Mediji o tome samo šturo izvješćuju, pa takve nesreće nitko zapravo i ne shvaća kao nekakav znak i upozorenje svima.
Isus postupa drukčije. On ne dijeli mišljenje svojih suvremenika da su Galilejci koji su se za blagdan Pashe pobunili protiv rimske vlasti i koje je Pilat dao okrutno pogubiti i njihovu krv "pomiješao s krvlju njihovih žrtava" (Lk 13-1), što su se upravo prinosile u hramu, bili veći grješnici od drugih. To jednako vrijedi i za one koji su tragično skončali pod ruševinama kule u Siloamu kad se ona iznenada srušila i povukla u smrt ljude koji su se bezbrižno gostili (13,4). Pripovijedajući Isusu te slučajeve, njegovi sugovornici znatiželjno očekuju njegovo objašnjenje, ali Isus usmjeruje pozornost svojih slušatelja na nešto puno važnije. On nastoji svima otvoriti oči da u tim i sličnim nesrećama vide ozbiljan znak čovjekove ugroženosti ako zbog grijeha nije u miru s Bogom.
Naglasivši kako te žrtve nisu veći grješnici od preživjelih, Isus time ne niječe uzročnu vezu između grijeha i kazne, već upozorava na temeljnu biblijsku istinu da su pred Bogom svi ljudi grješni, ali on nije osvetnik. Zato Isus želi da se ti, kao i svi drugi slični slučajevi shvate kao upozorenje i poziv svima na obraćanje koje predstavlja jedini pravi čovjekov stav pred Bogom. Isus poziva svakoga čovjeka da, umjesto da s lažnim uvjerenjem u vlastitu pravednost sudi o grješnosti drugih i njihovu nesreću tumači kao kaznu za njihove grijehe, trajno ispituje svoj stav pred Bogom i mijenja svoj život. To je glavna poruka ovog evanđelja na sredini korizmenoga vremena.
Svoju poruku Isus ilustrira slikom neplodne smokve koja zorno govori i o čovjeku i o Bogu. Vlasnik vinograda u kojemu ta smokva raste s razlogom je nezadovoljan i ljut, jer već tri godine na njoj ne nalazi ploda. Zato je posve logična njegova odluka da tu smokvu posiječe kako ne bi uzalud i dalje iscrpljivala zemlju. Ipak, on popušta pred molbom vinogradara da je poštedi i dade joj još godinu dana priliku. Prvo će je okopati i pognojiti pa, ako ponovo ne bude plodna, neka je onda posiječe. Već je Stari zavjet sliku vinograda primjenjivao na odnos Boga i njegova naroda (usp. Iz 5,1-7), a u vinogradaru Isus vidi sebe koji svojim pozivom na obraćanje želi zaustaviti Božju srdžbu i ljudima dati priliku za obraćanje. On želi sve ljude potaknuti da iskoriste vrijeme Božje strpljivosti i urede svoj odnos s Bogom kako ne bi bili strano tijelo u njegovu narodu kao što je neplodna smokva u vinogradu.
Isus je pri tom sasvim svjesno ostavio otvorenim pitanjem jeli smokva iskoristila pruženu joj posljednju priliku ili nije. Je li slijedeće godine donijela plod ili nije? To nije poruka ove Isusove slike. Njezina poruka je kako je Bog dobar i strpljiv i kako daje priliku svakom čovjeku, pa i onom koji već dugo ne daje plod života po vjeri. No očito je također da i Božja strpljivost ima svoju granicu i da čovjek mora s tim računati.
Svako vrijeme, pa i naše današnje, svjedok je brojnih iznenadnih nesreća, sličnih onima u jeruzalemskom hramu. Njih ne treba shvatiti kao kaznu za grijeh drugih ili puku slučajnost, već kao znak ugroženosti našega života od zla koje je u nama i koje čovjeka u svakom trenutku može povući u vječnu propast. Svaki čas svatko od nas može se naći, ni kriv ni dužan, u središtu neke eksplozije, požara, potresa, pada zrakoplova ili druge neizbježive katastrofe. U tom slučaju ostaje samo jedno pravo pitanje: je li naš život dotada bio poput besplodne smokve ili će Bog u njemu ipak prepoznati plodove vjere kojima je obećan život vječni?
Smisao korizmenoga posta nije u tome da se kroz ovih četrdeset dana odričemo ovoga ili onoga, već da mijenjamo svoju nutrinu i da svoj život učinimo plodnim dobrim djelima koja neće biti ograničena samo na korizmeno vrijeme. Svako odricanje u obliku posta samo je sredstvo za nešto puno važnije, za promjenu našeg temeljnog stava, čime će naš život postati plodan u Božjim očima.
Iz knjige: "U radosti naviještene Riječi", Ivan Dugandžić
