Obilježeno 1100 godina hrvatskoga kraljevstva u Župi sv. Josipa Radnika u Belišću
Korisnička ocjena: 5 / 5
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 08 Siječanj 2026 16:10
- Napisao/la Marija Jelkić
- Hitovi: 619
BELIŠĆE U Dvorani blaženoga Alojzija Stepinca, u ponedjeljak 5. siječnja 2026. godine, upriličeno je predavanje „Kralj Tomislav u djelima hrvatske likovne umjetnosti“.
Predavanje je održala Snježana Klarić – Čuljak, profesorica povijesti umjetnosti i filozofije s diplomom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1998. godine zaposlenica je Područnoga konzervatorskoga ureda u Osijeku u kojemu je, u zvanju više savjetnice, konzervatorica za pokretna i nepokretna kulturna dobra.
U uvodnom je obraćanju, zahvalivši najprije na lijepome odazivu, sve nazočne pozdravio župnik fra Marko Neretljak i rekao kako je „vrlo znakovito da se ovo predavanje održava večer uoči blagdana Bogojavljanja, u narodu poznatog kao Sveta tri kralja“. Nekoliko dana ranije, najavljujući ovaj događaj, župnik je naglasio kako mnoge zemlje nisu imale priznatoga kralja niti kraljevstvo kada ga je imala Hrvatska.
Predavačica se usredotočila na likovna djela u kojima je prikazan kralj Tomislav. Odlučila se za kronološki pristup, te je tako započela s djelima povijesnoga slikarstva Ferde Quiqereza, Celestina Mate Medovića i Otona Ivekovića, navodeći kako su djela potonjega „vizualne ikone hrvatskoga kulturnoga identiteta, duboko ukorijenjene u kolektivnu svijest“. Likovno djelo na kojemu se autorica zadržala i temeljito ga sadržajno i formalno analizirala je slika Marijana Trepšea – „Krunidba kralja Tomislava“, nastala u povodu obilježavanja 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, daleke 1925. godine. Treba reći da se svojemu izlaganju Klarić – Čuljak dotakla i drugih likovnih medija pa je istaknula i kiparska rješenja Frane Cote, značke, plakete i medalje najpoznatijega hrvatskog medaljera Ive Kerdića te javnih spomenika u Ogulinu i Livnu s prikazom kralja Tomislava. Središnji je dio predavanja očekivano bila konjanička statua kralja Tomislava kipara Roberta Frangeša Mihanovića na istoimenome trgu u Zagrebu, s čijom se vizurom svaki posjetitelj glavnoga grada susreće izlazeći s Glavnoga kolodvora. Autorica je obradila i dvije slike, nažalost malo poznatoga slikara Josipa Horvata Međimurca – „Krunidba kralja Tomislava“ i „Kralj Tomislav na prijestolju“. Valja naglasiti kako je od 1943. do 1945. godine u časopisu Zabavnik izlazio i strip „Tomislav“ autora Andrije Maurovića i Alberta Kinerta.
https://www.valpovstina.info/index.php/vijesti/21920-obiljezeno-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva-u-zupi-sv-josipa-radnika-u-beliscu#sigFreeId86711e8628
Na samome kraju izlaganja predavačica je predstavila i djela suvremene likovne umjetnosti posvećenih kralju Tomislavu. Tako je istaknula spomenike kralju Tomislavu u Tomislavgradu, kipara Vinka Bagarića, te u Čapljini, autora Petra Barišića. Što se recentne likovne produkcije ove teme tiče, svakako treba istaknuti poznatoga hrvatskoga kipara Nikolu Vudraga koji je početkom 2025. godine kreirao monumentalnu skulpturu kralja Tomislava, koja se nalazi u Varaždinu ispred tamošnje Druge gimnazije i Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest. Njegova skulptura predstavlja odmak od tradicionalnih konjaničkih statua i koncipirana je „kao fragment monumentalnog kipa, nalik arheološkome nalazu, ostatku nekadašnjega veličanstvenoga kraljevstva“, naglasila je predavačica.
Analizom i interpretacijom likovnih i kiparskih djela te drugih medija likovnoga izričaja, uz informacije o samim autorima, Snježana Klarić – Čuljak uspjela je u svojemu izlaganju istaknuti kako je nasljeđe kralja Tomislava simbol hrvatske državnosti i neovisnosti, a 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva podsjeća nas na važnost očuvanja nacionalne povijesti i kulture.
Marija Jelkić
