Raspored uskrsne ispovjedi
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 21 Veljača 2026 16:46
- Napisao/la vlč. Zvonko Mrak
- Hitovi: 346
VALPOVO Zvonko Mrak, župnik župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije objavio je župne oglase i službu riječi za 1. korizmenu nedjelju, 22. veljače 2026.
ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO
ŽUPNI OGLASI
22.veljače 2026.
1. korizmena nedjelja – A –
- Nedjeljne mise su u 8:00, 9:30 i 18:30. Mise od ponedjeljka do petka su u 18:30 i subotom u 8:00.
- Župni ured je otvoren od ponedjeljka do petka od 9:00 do 11:00 i od 17:00 do 18:00.
- OTVORENA CRKVA je od 9:00 do 12:00 s dežurstvom i sat vremena prije mise.
- Marijina legija ima sastanak svakog utorka u 17:00.
- Župna kateheza za 2. r. sr. škole/krizmanici, utorkom u 19:30 ili 20:30.
- Župna kateheza za prvopričesnike srijedom u 9:00 ili u 15:00.
- Župna kateheza za 2. c r. OŠ je utorkom u 15:00.
- Župna kateheza za 1. r. srednje škole TEEN STAR, je srijedom u 19:30.
- Križni put je srijedom i petkom u 18:00 i nedjeljom na groblju u 15:00.
- Liturgijska/biblijska zajednica ima susret treći i četvrti petak u mjesecu u 19:00.
- Zajednica Vjera i svjetlo ima svoj mjesečni susret danas poslije podne sa sudjelovanjem na večernjoj misi.
- Euharistijsko klanjanje je u četvrtak poslije mise.
- Sastanak župnog ekonomskog vijeća je u ponedjeljak, 23. veljače u 19:30.
- Bogoslužje proljetnih kvatri je u subotu u 8:00. Posvećene su pokori, postu, molitvi i djelima milosrđa.
- Ženidbeni tečaj je u Valpovu od 4. do 13. ožujka 2026. (Memorijalni centar Matija Petar Katančić).
- Dekanatsko hodočašće u Ilaču i Vukovar bit će 14. ožujka 2026. Prijave su u župnom uredu do 6. ožujka 2026. Cijena putovanja je 15 € po osobi. Prehrana je vlastita.
- Nadbiskupijski križni put mladih ove godine je 21. i 22. ožujka od Slavonskog Broda do Dragotina. Organizacija putovanja je vlastita. Prijave su u župnom uredu.
- Susret hrvatske katoličke mladeži je u Požegi 2. svibnja 2026. Prijave su u župnom uredu do 13. ožujka. Doprinos za kotizaciju i putovanje po osobi je 25 €.
- USKRSNA ISPOVIJED 2026.
VALPOVO, ŠKOLSKA DJECA 4. do 8. r. OŠ
subota, 7. ožujka 2026. 9:30 do 10:30 i 16:00 do 17:00.
BOLESNICI VALPOVO
Valpovo, bolesnici, koji mogu doći u crkvu, utorak, 17. ožujka od 10:00, misa u 11:00
Valpovo, bolesnici, po kućama, srijeda, 18. ožujka od 9:00
VELIKA USKRSNA ISPOVIJED 2026. za sve župljane
petak, 27. ožujka, VALPOVO, od 10:30 do 12:00, od 17:00 do 18:30
za mlade, VALPOVO: ponedjeljak, 30. ožujka od 19:00 do 20:00
BELIŠĆE, uskrsna ispovijed za sve župljane
subota, 28. ožujka, BELIŠĆE, od 12:00 do 14:30
za mlade, BELIŠĆE, utorak, 31. ožujka, od 20:00 do 21:00.
- Župa Podravski Podgajci i župnik vlč. Siniša Paušić organiziraju hodošaća:
U Svetu Zemlju 20. do 27. svibnja 2026. Cijena 1.750 €. Prijave do 10. ožujka 2026.
U Lurd 7. so 11. srpnja 2026. cijena 950 €. Prijave 10. svibnja 2026.
ŽUPA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM VALPOVO
SLUŽBA RIJEČI
1. korizmena nedjelja – A – 22. veljače 2026.
Prvo čitanje:
Post 2,7-9; 3,1-7
Stvaranje praroditelja i grijeh
Čitanje Knjige Postanka
Gospodin Bog sazda čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša. I Gospodin Bog zasadi vrt na istoku u Edenu i u nj smjesti čovjeka koga je sazdao. Tada Gospodin, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla – pogledu zamamljiva, a dobra za hranu – i stablo života nasred vrta i stablo spoznaje dobra i zla. Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je načini Gospodin Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je doista Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: ’Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj da ne umrete!’« Nato će zmija ženi: »Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.« Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svome mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 51,3-6a.12-14.17
Smiluj nam se, Gospodine, jer smo sagriješili!
Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom.
Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
Drugo čitanje:
Rim 5,12-19
Gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost.
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
Braćo: Kao što po jednom čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt… Doista, do Zakona bilo je grijeha u svijetu, ali se grijeh ne ubraja kad nema zakona. Da, ali smrt je od Adama do Mojsija doista kraljevala i nad onima koji ne sagriješiše prekršajem sličnim kao Adam, koji je pralik Onoga koji ima doći.
Ali s darom nije kao s grijehom. Jer ako su grijehom jednoga mnogi umrli, mnogo se obilatije na sve razlila milost Božja, milost darovana u jednom čovjeku, Isusu Kristu. I dar – to nije kao kad je ono jedan sagriješio: jer presuda nakon jednoga grijeha posta osudom, a dar nakon mnogih grijeha – opravdanjem. Uistinu, ako grijehom jednoga smrt zakraljeva – po jednome, mnogo će više oni koji primaju izobilje milosti i dara pravednosti kraljevati u životu – po Jednome, Isusu Kristu.
Dakle, grijeh jednoga – svim ljudima na osudu, tako i pravednost Jednoga – svim ljudima na opravdanje, na život! Doista, kao što su neposluhom jednoga čovjeka mnogi postali grešnici tako će i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici.
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Mt 4,1-11
Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava.
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Duh odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i reče: »Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom.« A on odgovori: »Pisano je: ’Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.’« Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: ’Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen.’« Isus mu kaza: »Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!« Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: »Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.« Tada mu reče Isus: »Odlazi, Sotono! Ta pisano je: ’Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!’« Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.
Riječ Gospodnja.
1. korizmena nedjelja – A – 22. veljače 2026.
Korizma je vrijeme priprave za Uskrs, ali ne samo za Uskrs koji označava samo Kristovo uskrsnuće, nego Crkva danas kaže i Vazam, tj. otajstvo koje uključuje i muku I smrt i uskrsnuće. Isto značenje kao vazam ima i Pasha, pashalno otajstvo.
Ta otajstva utemeljuju našu vjeru, koja osmišljavaju naš kršćanski život, ...kao izbor ....kao smisao života.
Zato je korizma drugačije vrijeme u crkvenoj godini, ....vrijeme u kojemu čujemo i odazivamo se pozivu Crkve da to bude vrijeme pokore, posta, odricanja i obraćenja.
Obraćenje od grijeha mora biti cilj i svrha svih odricanja i pokore.
Obraćenje nam daje pravo proslaviti vazmeno otajstvo: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista I biti dionici milosti Božje koja izvire iz muke, smrti i uskrsnuća Kristova.
Grijeh i zlo u nama sprječava nas da sudjelujemo u milosti spasenja, a obraćenje od zla stavlja nas u središte događanja muke smrti i uskrsnuća koje se događa i za nas i u nama.
Zato je korizma vrijeme ozbiljnog zaustavljanja nad sobom, svojim životom, svojim postupcima, stavovima, opredjeljenjima i svim onim što nas čini kršćanima.
Kako živimo svoje kršćansko opredjeljenje u savjesti, gdje nas nitko ne vidi?
Kako živimo Evanđelje (npr. blaženstva, zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjima),kako živimo Evanđelje u suživotu: u obitelji, u susjedstvu, na poslu?
Opravdavamo li se gledajući druge: nisu ni oni bolji?
Osuđujemo li druge da sebe opravdamo?
Ulažemo li doista sve darove Duha Svetoga u izgradnju Crkvene zajednice, u izgradnju župne zajednice?
Puno toga ima što ne štima u našem kršćanskom i crkvenom životu.
Imamo razloga zaustaviti se i vidjeti: je li to još uvijek naše opredjeljenje ili tražimo nešto druge?
Možemo li se ipak vratiti na ono na što nas poziva Bog i Crkva?
Polazište za razmišljanje o ovome je obred pepeljenja s kojim smo započeli korizmu uz riječi: “Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah obratiti.”
To je stvarnost svakoga života s kojom se mora svatko suočiti bilo kada. Nitko ne može izbjeći tu stvarnost.
Po sebi, po svojoj nenužnosi na ovome svijetu, nemamo ništa.
Što nama drugo preostaje, nego da se duboko poklonimo pred Božjim Gospodstvom i priznamo da i ovo što imamo, nismo zaslužili, nego da je to nezasluženi dar Božji, milost Božja, dar Božji.
U toj svijesti ima smisao i drugi zaziv kod pepeljenja: “Obratite se i vjerujte Evanđelju.”
Život koji je dar Božji je ujedno zadatak da ga ispunimo i iskoristimo i uskladimo s voljom Božjom, s Božjim planom spasenja svakoga čovjeka.
Bog nas je stvorio za sebe i poziva nas k sebi kao izvoru i cilju našega života, kao punini života, punini ostvarenja svih čovjekovih težnja.
Evanđelje je u tome naše pravilo života, putokaz koji nam pokazuje, ako ga živimo, da nećemo zalutati nego doći tamo kamo želimo mi i kamo želi Bog.
Utemeljenje svoga opredjeljenja za Boga, za Evanđelje, za Isusa Krista, za ispravnost našega života je Vazmeno otajstvo.
Vazmeno otajstvo: muka smrt i uskrsnuće Isusa Krista konačna je pobjeda života u ovom svijetu. To je izbor koji ne može biti promašaj.
Jedino što je tu problem jest Sotona i njegova napast koja nas lako odvodi od zacrtanoga puta Evanđelja.
Sotoni je stalo da odustanemo od puta Evanđelja. Zato nam sve nudi u najljepšem svjetlu i sjaju da nas odvuče i prevari.
Sotonska ponuda Evi: Bit ćete kao Bogovi! bila je jača od Božje zapovijedi: s tog drveta spoznaje dobra i zla da niste jeli.
Svaki čovjek se zastidi pred sobom i pred Bogom svoga izbora zla, kao što su se zastidjeli i Adam i Eva kada su spoznali da su goli, te su spleli smokova lišća i napravili sebi pregače.
Nismo samo mi podložni napasti sotonskoj. Sotona se usudio napastovati i Isusa.
Napastuje ga u pustinji napastima kojima je čovjeku najlakše podleći.
Napasti koje čovjek nosi u svom srcu i koje najlakše poželi: kruh (novac, bogatstvo), moć (vlast nad drugim ljudima) i slava (ugled i čast u društvu).
Odgovor Isusov i odgovor svakog čovjeka u napasti je Riječ Božja, volja Božja. Isus kaže: Pisano je, Rečeno je... Ne živi čovjek samo o kruhu nego o svakoj riječi koja izlazi iz Božjih usta.
To je oslonac koji nas neće iznevjeriti.
Sv. Pavao uspoređuje Adam i Isusa: Po jednomu uđe grijeh, a po Jednome opravdanje.
Zna Bog našu sklonost zlu, našu ranjenost ljudske naravi.
Zato nam je pružio mogućnost da se opravdamo od grijeha.
Isus je platio cijenu grijeha, a Bog ga je oprostio.
To je snaga Vazma: muke smrti i uskrsnuća. Bog nam je oprostio i opet nas učinio dostojnima sinovstva i baštine Kraljevstva nebeskoga.
Zato nam je prihvatiti poziv i smisao korizme: Post i odricanje moraju biti snaga volje i duha kojom ćemo imati snage odreći se ne samo jela i užitaka, nego i grijeha i zla.
To možemo ispuniti snagom Duha Svetoga i vjernom ostvarenju zahtjeva Evanđelja. “Obratite se i vjerujte Evanđelju.” I nećete zalutati.
Evanđelje: PEPELNICA
Mt 6,1-6.16-18
Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.
Čitanje svetog Evanđelja po Ma te ju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to po sinagogama i ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.
Ti naprotiv, kada daješ milostinju — neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!
Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskršćima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.
I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.
Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.«
Riječ Gospodnja.
Evanđelje: 1. KORIZMENA NEDJELJA
Mt 4,1-11
Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava.
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Duh odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i reče: »Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom.« A on odgovori: »Pisano je: ’Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.’« Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: ’Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen.’« Isus mu kaza: »Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!« Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: »Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.« Tada mu reče Isus: »Odlazi, Sotono! Ta pisano je: ’Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!’« Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.
Riječ Gospodnja.
POST I NEMRS
Vjernici vrlo često miješaju ili poistovjećuju pojmove post i nemrs. Post označava jedan obrok u danu, a nemrs znači ne jesti meso. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
17.2.2026. / 07:54 / mp
Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs. U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije potrebno.
Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika, radnika teških poslova i trudnica) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.).
Dani posta mogu biti svi ostali dani korizmenoga vremena koji nisu nedjelja ili svetkovina poput blagdana sv. Josipa i Blagovijesti. Nedjelja je uvijek mali Uskrs, pa i u korizmenom vremenu te nas podsjeća na Isusovo uskrsnuće. U molitvi krunice to je slavni dan, dana slavnih otajstava te dan bez posta i pokore.
Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Također znači uzimanje svih obroka, ali da to ne bude meso.
Petak je značajan dan za pokoru i nemrs, osobito u vrijeme korizme. To je dan Kristove muke i smrti i stoga vjernici ne bi trebali jesti meso, a ako su okolnosti takve da moraju jesti meso, dobro bi bilo da se odreknu nečega što čine svakodnevno ili da učine dobro djelo.
