MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Ujedinjenje Đakovačke (Bosanske) i Srijemske biskupije!

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Početkom srpnja davne 1773. godine papa Klement XIV. donio je bulu kojom su ujedinjene dvije biskupije – Bosanska (Đakovačka) i Srijemska.

Središte je ujedinjene biskupije bilo u Đakovu, kao što je i danas Đakovačko-osječke nadbiskupije. Nakon promjena početkom 21. stoljeća dodijeljene su sufraganske biskupije Požeška i Srijemska.

Kada se vratimo u razdoblje srednjega vijeka možemo uočiti da Đakovo postaje stalno središte biskupa tijekom 13. stoljeća. Tijekom dijela ranoga novoga vijeka (osmanske vlasti) đakovački biskupi su postali takozvani putujući dok su u dijelovima budućeg područja biskupije iz 20. stoljeća djelovali franjevci iz Našica i tzv. svjetovni svećenici. Možemo vidjeti da su našički franjevci pohodili i održavali vjerski život u istočnijim dijelovima Slavonije, a franjevci iz Velike u zapadnijim dijelovima. Našice i Velika su bili svojevrsna jedina kulturna i vjerska središta u Slavoniji tijekom 17. stoljeća. Naravno, ako promatramo u sklopu katoličkog-europskog kulturnog kruga u kontekstu ranoga novoga vijeka. U tim su okolnostima na prostorima današnje tzv. Valpovštine i Miholjštine djelovali svjetovni svećenici, našički franjevci i propovjednici luterani i kalvini. Nakon promjene vlasti 1680-ih godina (osmansku je vlast zamijenila habsburška) došlo je do povratka biskupa u Đakovo i ponovnog podizanja biskupskog grada Đakova. U istom razdoblju dolazi i do ponovnog obnavljanja Srijemske biskupije koja je ovisila o carskom dvoru. Tijekom 18. stoljeća područje je Slavonije, dijela Baranje i Srijema bilo raspoređeno između nekoliko biskupija pa možemo spomenuti Đakovačku, Srijemsku, Zagrebačku i Pečušku (pripadao je prostor Valpovštine i Miholjštine). Ne smijemo zanemariti niti daljnji utjecaj franjevaca iz Našica i Velike.

Do promjena je došlo i na prostorima Valpovštine i Miholjštine, odnosno na području vlastelinstva Valpovo (od 1721. godine). Na prijelazu stoljeća (17. i 18.) dolazi do vjerskog prijelaza. Prema popisima iz 18. stoljeća katoličko stanovništvo nalazimo diljem navedenog prostora, pravoslavno stanovništvo se najviše smjestilo u najzapadnijim i najjužnijim dijelovima dok su se samo pojedinci izjašnjavali kao kalvini ili luterani.

Foto: Središta Katoličke crkve iz 18. stoljeća u Slavoniji – Đakovo, Našice, Velika

Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 1300 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It
Brzi i pouzdani!