MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

Ujedinjenje Đakovačke (Bosanske) i Srijemske biskupije!

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Početkom srpnja davne 1773. godine papa Klement XIV. donio je bulu kojom su ujedinjene dvije biskupije – Bosanska (Đakovačka) i Srijemska.

Središte je ujedinjene biskupije bilo u Đakovu, kao što je i danas Đakovačko-osječke nadbiskupije. Nakon promjena početkom 21. stoljeća dodijeljene su sufraganske biskupije Požeška i Srijemska.

Kada se vratimo u razdoblje srednjega vijeka možemo uočiti da Đakovo postaje stalno središte biskupa tijekom 13. stoljeća. Tijekom dijela ranoga novoga vijeka (osmanske vlasti) đakovački biskupi su postali takozvani putujući dok su u dijelovima budućeg područja biskupije iz 20. stoljeća djelovali franjevci iz Našica i tzv. svjetovni svećenici. Možemo vidjeti da su našički franjevci pohodili i održavali vjerski život u istočnijim dijelovima Slavonije, a franjevci iz Velike u zapadnijim dijelovima. Našice i Velika su bili svojevrsna jedina kulturna i vjerska središta u Slavoniji tijekom 17. stoljeća. Naravno, ako promatramo u sklopu katoličkog-europskog kulturnog kruga u kontekstu ranoga novoga vijeka. U tim su okolnostima na prostorima današnje tzv. Valpovštine i Miholjštine djelovali svjetovni svećenici, našički franjevci i propovjednici luterani i kalvini. Nakon promjene vlasti 1680-ih godina (osmansku je vlast zamijenila habsburška) došlo je do povratka biskupa u Đakovo i ponovnog podizanja biskupskog grada Đakova. U istom razdoblju dolazi i do ponovnog obnavljanja Srijemske biskupije koja je ovisila o carskom dvoru. Tijekom 18. stoljeća područje je Slavonije, dijela Baranje i Srijema bilo raspoređeno između nekoliko biskupija pa možemo spomenuti Đakovačku, Srijemsku, Zagrebačku i Pečušku (pripadao je prostor Valpovštine i Miholjštine). Ne smijemo zanemariti niti daljnji utjecaj franjevaca iz Našica i Velike.

Do promjena je došlo i na prostorima Valpovštine i Miholjštine, odnosno na području vlastelinstva Valpovo (od 1721. godine). Na prijelazu stoljeća (17. i 18.) dolazi do vjerskog prijelaza. Prema popisima iz 18. stoljeća katoličko stanovništvo nalazimo diljem navedenog prostora, pravoslavno stanovništvo se najviše smjestilo u najzapadnijim i najjužnijim dijelovima dok su se samo pojedinci izjašnjavali kao kalvini ili luterani.

Foto: Središta Katoličke crkve iz 18. stoljeća u Slavoniji – Đakovo, Našice, Velika

Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 604 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

 

BELIŠĆE

BIZOVAC

PETRIJEVCI

VALPOVO

KINO PROGRAM

LIPANJ

 

 





Web izlog

kreativnog

stvaralaštva

 

Nizom manifestacija

obilježena 200. obljetnica

smrti Matije Petra Katančića

Video

Prvi koncert Valpovačkog

tamburaškog orkestra započinje

od 22 minute i 54 sekundi

 

 

 

 

 

 

Galerije fotografija

Ledom okovana rijeka (Dubravko Maričić)

Valpovački dvorac u zimskoj noći

Bajkovita Istra   (Maja Kraljik)

Boje jeseni u Valpovu