MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

VIDEO

 

 

 

 

     

Utrke Formule 1 voze se na gumama nastalim na strojevima iz Belišća

Korisnička ocjena: 4 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica neaktivna
 

 

BELIŠĆE Vrlo uspješna tvrtka, koja gotovo sve svoje proizvode - strojeve za proizvodnju automobilskih guma - izvozi diljem svijeta, Harburg-Freudenberger Belišće, do sada je četiri puta nagrađena Zlatnom kunom Hrvatske gospodarske komore.

U Belišću se nalazi zapravo najveća tvornica njemačke HF Grupe u čijem sastavu djeluje i HF Belišće.

O poslovanju HF-a Belišće, osiguranju stručnog kadra, izostanku inozemnih ulaganja i drugim temama razgovarali smo sa Zoranom Uranjekom, članom Uprave te tvrtke. Uranjek je u HF-u Belišće praktički 20 godina, od toga devet godina u Upravi, a 2012. dobio je nagradu Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA za menadžera godine u kategoriji internacionalnih tvrtki.

Sve izvozimo

Koliki je udio prihoda od izvoza? Gdje sve izvozite? Svojedobno se govorilo kako je svaka druga automobilska guma u svijetu proizvedena na strojevima nastalim u Belišću. Je li to točna informacija?

- Tvrtka Harburg-Freudenbrger Belišće dio je HF Grupe čija je glavna djelatnost proizvodnja strojeva za proizvodnju automobilskih guma i po tome je vodeća u svijetu. Belišće je najveća tvornica unutar HF Grupe, a glavni je proizvod preša za vulkanizaciju automobilskih guma, posljednji stroj u procesu proizvodnje automobilske gume. Budući da u Hrvatskoj ne postoji proizvođač automobilskih guma, jasno je da sve proizvode izvozimo. HF Grupa drži gotovo 30 posto svjetskog tržišta, pa se može reći da se svaka treća guma u svijetu proizvede na strojevima iz Belišća. Većina velikih svjetskih proizvođača automobilskih guma u svijetu naši su partneri. Mogu kao zanimljivost spomenuti da se sve utrke Formule 1 voze na gumama proizvedenim u Pirelliju na našim strojevima.

Osim toga, manji dio tvrtke bavi se i proizvodnjom strojeva i servisnih dijelova za ekstrakciju jestivog ulja. U ovom području dio se proizvoda plasira i na hrvatsko tržište, tako da sveukupno više od 95 posto prihoda ostvarujemo od izvoza. Strojevi iz Belišća isporučuju se u sve dijelove svijeta, na sve kontinente. Više od polovine izvezenih proizvoda isporučujemo prekomorskim prijevozom preko luka u Rijeci ili Hamburgu.

Kako ste poslovali u 2018. godini?

- Prošla godina bila nam je vrlo uspješna i ostvarili smo ukupan prihod od nešto više od sto milijuna eura, uz oko 3,5 milijuna eura dobiti. Prošle godine ostvarili smo apsolutni rekord i kupcima isporučili 480 strojeva za proizvodnju guma. Naravno, i još nekih proizvoda. U svakom slučaju, deset posto više nego što smo ikada do tada proizveli. Ove godine očekujemo i narudžbe za naš novi proizvod - strojeve za proizvodnju kamionskih guma. Svjetska premijera tog stroja bit će na sajmu u Hannoveru ovoga proljeća.

Relativno vam je nova proizvodnja strojeva za proizvodnju jestivog ulja. Jesu li i u tom segmentu dobri rezultati?

- Naš vlasnik je u Hamburgu imao tu proizvodnju koja je prije desetak godina postala nekonkurentna na tržištu. Iako nam je ta proizvodnja bila potpuno nepoznata, prihvatili smo izazov u Belišću i pokrenuli ovdje proizvodnju tih strojeva. Započeli smo s proizvodnjom u pogonu u Valpovu 2013. godine. Preseljenjem kod nas smanjeni su troškovi proizvodnje, tako da smo konkurentni na tržištu i proizvodnja je vrlo uspješna. U tom našem odjelu radi 50-ak ljudi i danas proizvodimo i prodajemo više strojeva nego što je kompanija ikada proizvodila u Njemačkoj.

HF Belišće već je niz godina jedna od najuspješnijih tvrtki na području Slavonije i Baranje. Kako jedna kompanija poput vaše, dakle konkurentna, u stranom vlasništvu, ocjenjuje Belišće i općenito Slavoniju kao okružje u kojemu posluje?

- HF Belišće osnovan je 1998. godine na temeljima bivše Tvornice strojeva, što govori da u Belišću postoji duga industrijska tradicija koju su njemački investitori prepoznali i izuzetno cijene. Iako je ovo mala sredina, podjednako udaljena od tri glavna grada, Zagreba, Budimpešte i Beograda, pokazalo se da se isplati ulagati u ovaj kraj. Infrastruktura je odlična i omogućava brzo dostizanje svih europskih destinacija kada je kamionski transport u pitanju, a blizina luke Rijeka omogućava nam i otpremu u sve dijelove svijeta. Naši ljudi su radišni, a stručnost osiguravaju dobre obrtničke i srednje škole, kao i osječko Sveučilište. Sve su to razlozi da se naš njemački vlasnik osjeća dobro u Belišću i Slavoniji, ali se i čudi zašto kod nas nema više stranih tvrtki.

Koje su, prema vašem mišljenju, prednosti poslovanja u ovom dijelu Hrvatske ili Europe, a koji su nedostatci? Možete li možda usporediti uvjete poslovanja u Hrvatskoj s onima koje imaju tvrtke iz sastava HF Grupe u drugim zapadnoeuropskim zemljama?

- Već sam naveo u prethodnom odgovoru prednosti poslovanja u ovom dijelu Hrvatske. Bilo bi dobro da Zračna luka Osijek ima bolju povezanost s većim europskim destinacijama, posebno s Hamburgom. Posljednjih se godina i mi, kao i većina hrvatskih tvrtki, susrećemo s povećanom fluktuacijom radne snage, što dodatno otežava pronalaženje stručnih radnika. No taj problem nije vezan samo uz Hrvatsku. Isto se događa i u ostalim srednjoeuropskim zemljama, možda još i izraženije, jer su i bliže zapadnim zemljama. Primjerice, naša sestrinska tvrtka u Slovačkoj ima isti problem koji se u posljednje vrijeme rješava uvozom radne snage iz drugih, istočnijih država, kao što su Rumunjska i Srbija.

Vidimo da imate konkurentnu proizvodnju, no što bi, prema vašem mišljenju, recimo, hrvatska Vlada mogla učiniti da smanji troškove i da vaša proizvodnja, a time i vaši proizvodi te izvoz budu još konkurentniji?

- Velik dio troškova u poslovanju čini trošak zaposlenika. Ovdje vidimo prostora za rasterećenje u vidu smanjenja doprinosa iz plaće i doprinosa na plaću. Smanjenjem doprinosa iz plaće pogodovalo bi se zadovoljstvu zaposlenika, ali i smanjenju troškova obuke zbog veće fluktuacije zaposlenika. Smanjenjem doprinosa na plaću izravno bi se povećao rezultat poslovanja društva te bismo bili konkurentniji.

Koliko stvarno osjetite posljedice poreznog rasterećenja koje ova vlada provodi protekle dvije godine?

- Pozdravljamo odluku smanjenja poreza na dobit poslovanja društva, ali isto tako i povećanje iznosa neoporezivih isplata za regres, božićnicu, uskrsnicu ili bonus. Od ove godine smanjeni su i doprinosu na plaću, što također mogu izdvojiti kao pozitivan pomak.

Što bi uvođenje eura u Hrvatsku značilo za vaše poslovanje?

- Mi gotovo svu svoju proizvodnju izvozimo, a velik dio našega uvoza čine potrebni materijali. Svakoga mjeseca moramo obavljati korekcije zbog tečajnih razlika, što uvelike izravno utječe na rezultat našeg poslovanja. Na to mi ne možemo baš nikako utjecati. Uvođenjem eura sve bismo ovo izbjegli, a rezultat poslovanja bio bi realan. Osim toga, budući da smo dio međunarodne grupacije, radimo praktički dvostruka sva izvješća. S eurom u budućnosti sve bismo to mogli izbjeći.

Koliko HF Belišće investira u proizvodnju? Biste li i pod kojim uvjetima i više investirali?

- U posljednjih desetak godina ukupno smo investirali više od 40 milijuna eura u proširenje proizvodnih i logističkih hala te u potpunu modernizaciju strojnog parka. Velike su to investicije koje smo morali nužno provoditi kako bismo povećali kapacitete proizvodnje. Treba reći da smo u tome imali i potporu države te lokalne samouprave. Ministarstvu gospodarstva prijavili smo u nekoliko navrata naše razvojne projekte što je prepoznato i na temelju čega smo ostvarili značajne nepovratne potpore te oslobađanje plaćanja poreza na dobit. Istovremeno su nas gradovi Belišće i Valpovo, u kojima se nalaze naši pogoni, oslobađali plaćanja komunalnog doprinosa za hale koje smo izgradili.

I ove godine nastavljamo investirati pa je tako u planu ponovno izgradnja jedne hale veličine 1700 četvornih metara te moderni strojevi i roboti za zavarivanje, sve u vrijednosti četiri milijuna eura.

Koliko su doista izraženi problemi s nedostatkom radne snage? Možete li pronaći potreban kadar za proizvodnju?

- Spomenuo sam da smo i mi osjetili pojačanu fluktuaciju radne snage, a posebno je izražen manjak stručnjaka na našem području. Zato smo prije više od godinu dana započeli s uređenjem i opremanjem prostora koji smo nazvali Trening-centar, u koji smo investirali milijun i pol kuna, što u sam prostor, što u nove strojeve i alate. Namjena nam je kroz Trening-centar osigurati vrhunske uvjete za praktičnu nastavu za učenike obrtničkih škola strojarske struke. Suradnju smo ponudili svim srednjim i obrtničkim školama u našem okruženju. No jedino su pozitivno reagirali Strojarska tehnička škola Osijek te Srednja škola Donji Miholjac, s kojima smo odmah i uspostavili suradnju. U programu dualnog obrazovanja u ovaj prostor nam sada na praksu dolazi desetak učenika koji na najnovijim CNC strojevima uz naše mentore imaju vjerne uvjete kakve će sutra imati na svojim budućim radnim mjestima, nadam se, u našoj tvrtki. Posebno dobru suradnju ostvarujemo sa Strojarskom tehničkom školom Osijek, s kojom surađujemo na nekoliko projekata, a u planu je da i odrasle osobe koje će se prekvalificirati, nakon teoretskog dijela obrazovanja, kod nas imaju praktični dio. Naši inženjeri sudjeluju u izradi kurikuluma zajedno s profesorima škole te sudjeluju u ocjenjivačkom povjerenstvu na školskim natjecanjima. Ovaj primjer suradnje obrazovne institucije i gospodarskog subjekta prepoznala je i Njemačko-hrvatska gospodarska komora, koja nam daje snažnu potporu. Pozivam ovim putem i ostale srednje škole iz naše okolice da nam se pridruže u stvaranju vrhunskih stručnjaka u vrhunskim uvjetima.

Moram naglasiti i dobru suradnju koju imamo sa Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu te Fakultetom strojarstva u Zagrebu. Njihovi studenti i profesori naši su česti gosti, što u posjetama, što u izradi diplomskih i seminarskih radova. Osim toga, financiramo naše radnike koji izvanredno pohađaju studij strojarstva. Na taj način omogućavamo napredak pojedinaca, a tvrtka dolazi do izvrsnog stručnog kadra. 

Veće plaće

Koliko imate zaposlenih i kolike su prosječne netoplaće u HF-u Belišće?

- Prošlu godinu završili smo sa 710 zaposlenih. Broj zaposlenih povećali smo u godinu dana za oko deset posto. Moram naglasiti da mi vežemo uz sebe i brojne kooperante koji zapošljavaju približno još toliko ljudi. Prošle je godine prosječna netoplaća u našoj tvrtki iznosila 5500 kuna. Osim toga, tvrtka isplaćuje uskrsnicu, božićnicu, regres, poklon za djecu, ali ima i sporazum sa sindikatom o isplati godišnjeg bonusa za sve radnike, koji ovisi o rezultatu poslovanja tvrtke. Ukupno su ta davanja iznosila više od 7500 kuna godišnje, ali su donedavno bila oporezivana za iznos veći od 2500 kuna. Zbog toga i pozdravljamo odluku Vlade o neoporezivanju tih davanja do iznosa od 7500 kuna, jer će naši radnici sada dobivati puni iznos ovih posebnih isplata, a što su mogli osjetiti već prilikom isplate božićnica. 

 

HRVATSKU ZAOBILAZE GREENFIELD INVESTICIJE U TVORNICE AUTOGUMA

Što mislite, koji su razlozi zašto kod nas nema više stranih ulaganja u proizvodnju?

- Imamo sve preduvjete za ulaganja - poziciju, prometnu povezanost, infrastrukturu, vrijedne i stručne ljude... Ne mogu reći da je i administracija problem. Mi smo uvijek imali odličnu suradnju s lokalnom samoupravom. Kada smo, recimo, gradili hale tu u Belišću ili Valpovu, uvijek smo sve potrebne dozvole dobili vrlo brzo, građevinsku dozvolu dobivali smo praktički za nekoliko dana. Cijenili su to uvijek i naši njemački vlasnici. Njemački Krupp, a poslije i HF u Belišće je došao 1998. godine, i to spletom okolnosti. Država u tome nije sudjelovala. Mi smo nekada u Hrvatskoj imali proizvodnju guma u Borovu, koje je devastirano i bez proizvodnje. Slovensku tvornicu guma Sava preuzeo je Goodyear, srpski Trayal iz Kruševca preuzeo je Cooper, a Tigar iz Pirota preuzeo je Michelin i svi oni rade. Mi proizvodimo strojeve za Continental, Pirelli, Michelin i druge kompanije koji se šire na istok i druge dijelove svijeta, dok s druge strane dalekoistočne kompanije koje proizvode gume dolaze u Europu i imaju goleme greenfield investicije. Južnokorejski Hankook je recimo 2004. u Europi otvorio u mađarskom Dunaújvárosu veliku tvornicu. Danas je ta kompanija jedan od glavnih sponzora Lige prvaka. U to vrijeme nisu uopće razmišljali o tome da takvu tvornicu sagrade u Hrvatskoj. U Europu su poslije stigli i južnokorejski Nexen, indijski Apollo... Posljednji je primjer dolazak kineskog proizvođača Linglong. Ta kompanija, koja je naš partner, otvorit će tvornicu u Vojvodini, u Zrenjaninu, gdje dobiva zemljište, infrastrukturu i različite državne potpore, a zauzvrat će uložiti ukupno 870 milijuna eura i zaposliti tisuću ljudi. Hrvatske nema nigdje u krugovima zemalja u koje će se ulagati u proizvodnju i jedini je zaključak da je Vlada ta koja mora promovirati Hrvatsku i otvoriti našu zemlju investitorima. A zamislimo samo što bi značilo za Vukovar da dobije takvu tvornicu.

 

Igor Mikulić/Gojko Mitić

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It

Forthuber
Agencija za nekretnine
Brzi i pouzdani!
PCV i ALU stolarija, završni radovi u građevinarstvu