MALI OGLASI

PRETRAŽI OGLASE

Tražite posao

Povezani članci

VIDEO

 

 

 

 

Stručna edukacija o Alzheimerovoj bolesti i drugim oblicima demencije

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

U srijedu, 18. svibnja 2022. godine, sa početkom u 10.00 h, održana je prva besplatna on line stručna edukacija na temu Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije za područje Osječko-baranjske županije.

Edukaciju su održale doc.prim.dr.sc. Svetlana Tomić, spec. neurolog, subspec. neurodegenerativnih bolesti,  mag.nutr. Anja Bašnec, univ.spec.theol. Vanesa Šerić i univ.spec.iur. Silvija Dološić Groznica.

Na stručnoj edukaciji je sudjelovalo 63 stručna djelatnika sa područja Osječko – baranjske županije iz Centara za socijalnu skrb, Domova zdravlja, Kliničkog bolničkog centra Osijek, Županijskog društva Crvenog križa Osječko - baranjske županije, Gradskih društava Crvenog križa, Općinskog društva Crvenog križa, Domova za starije i nemoćne i Matice umirovljenika, koji su stekli znanje o specifičnim potrebama starijih osoba, posebice oboljelih od Alzheimerove bolesti (prehrana, prevencija nastanka bolesti vezanih uz mozak, prava osoba i dr….) te iskustvo o važnosti multidiscipliniranog pristupa odgovorima na potrebe starijih i oboljelih osoba.

 

ALZHEIMEROVA BOLEST

Alzheimerova bolest je kronična neurodegenerativna bolest karakterizirana patološkim nakupljanjem proteina tau i β amiloida unutar i između živčanih stanica. Najčešći je uzrok svih demencija i druga je najučestalija neurološka bolesti (nakon moždanog udara). Učestalost bolesti raste sa životnom dobi te se javlja u 2/1000 stanovnika u dobi od 65-74 godine, te u 37/1000 stanovnika u dobi od 85 godina i više. Uzrok bolesti je još uvijek nerazjašnjen. Osim utjecaja genetike, spominju se brojni rizični faktori kao što su dob, ženski spol, vaskularne bolesti, šećerna bolest, smanjeno spavanje, blagi kognitivni poremećaj, depresija, pušenje, hormonska terapija, ponavljajuće traume glave, izloženost pesticidima i loši socijalni uvjeti. Bolest karakterizira progresivno propadanje kognitivnih funkcija i psihičke promjene. Simptomi se razvijaju postepeno i bolesnici dugo vremena funkcioniraju uredno u svojim sredinama. Akutni stresni događaj (smrt člana obitelji ili akutna bolest bolesnika, hospitalizacija) dovode do nagle pojave simptoma jer bolesnici više ne mogu „kompenzirati“ svoje tegobe. Simptomi oštećenja kognitivnih funkcija se manifestiraju oštećenjem kratkoročnog pamćenja, smetnjama razumijevanja i ekspresije govora, dezorijentacijom u vremenu, prostoru i osobama, oštećenjem vidno prostornih i izvršnih funkcija, smetnjama računanja, pisanja i čitanja. Od psihijatrijskih simptoma javljaju se promjene ponašanja u vidu povlačenja, apatije, depresije, anksioznosti, iritabilnosti, agitacije, deluzija, halucinacija, promjene osobnosti, zapuštanja higijenskih navika itd. Bolesnici znaju imati i motorne simptome u vidu motorne uznemirenosti, mišićne slabosti, gubitke balansa i sklonost padovima, probleme koordinacije i drhtanje. Česta pojava je i „sun downing“, fenomen kada bolesnik u večernjim satima postaje uznemiren uz jače ispoljavanje simptoma bolesti. Kao i drugih neurodegenerativnih bolesti i kod ove bolesti postoji rizik za pothranjenost. Bolesnici gube na tjelesnoj težini i to najviše na mišićnoj masi, unatoč dobrom apetitu. Dijagnoza se postavlja na temelju psihologijskog testiranja kojim se potvrdi oštećenje kognitivnih funkcija i podatka o gubitku funkcionalnosti (bolesnici više ne znaju kuhati, održavati kućanstvo, ne znaju obaviti kućanske popravke niti plaćati račune ili odlaziti u trgovinu po namirnice) te MRI/CT snimkama mozga i krvnim pretragama radi isključenja drugih mogućih uzroka demencija. Liječenje je simptomatsko u vidu lijekova koji nadoknađuju gubitak signalnih molekula koje su bitne u kognitivnom funkcioniranju. U prevenciji se spominje redovita fizička aktivnost, kognitivni trening, mediteranska ishrana i umjereno konzumiranje alkoholnih pića.

doc.prim.dr.sc. Svetlana Tomić, spec. neurolog, subspec. neurodegenerativnih bolesti, FEAN

UTJECAJ PREHRANE NA MOZAK I NA SIMPTOME ALZHEIMEROVE BOLESTI

Alzheimerova bolest većinom zahvaća stariju populaciju, koja i prirodno već ima tendenciju manje apsorpcije nutrijenata, a nerijetko se većina bolesnika ne hrani kako treba. Pod pravilnom prehranom smatramo dovoljan unos svih vitamina i minerala i to njih preko 30, i pravilne količine i omjere ugljikohidrata, proteina, masti i vode. Manjak nutrijenata može znatno pogoršati i ubrzati progresiju bolesti. Simptomi Alzheimerove bolesti se mogu uvelike smanjiti i ublažiti pravilnom prehranom, koja je primjenjiva za stariju populaciju i njihova ograničenja. Neki od većih problema su i usporena probava ili pothranjenost, dok kod velikog broja bolesnika ima čak i pretilosti. Pravovremenim djelovanjem i suradnjom s nutricionistima može se postići znatno usporenje bolesti i veća kvaliteta života i bolesnika i osobe koja brine o bolesnoj osobi.

mag.nutr. Anja Bašnec

IMA LI ŽIVOTA NAKON DIJAGNOZE?

Dobro zdravlje pripada sferi čovjekove tjelesne, duševne i socijalne dobrobiti. Pojava bolesti utječe na sve dimenzije ljudskog bića te kvaliteta života opada. Pred izazovom bolesti svaki čovjek pronalazi vlastite odgovore i načine suočavanja s ograničenjima i gubitcima koji se pri tom pojavljuju. Korisna načela pružanja podrške omogućuju lakše prihvaćanje i prilagodbu  na novonastalu situaciju i omogućuju pojedincu da otkrije i razvija vlastite resurse u nošenju s dijagnozom. Uspješnom prilagodbom, planiranjem načina liječenja, suradnjom i podrškom liječničkog tima i obitelji, moguće je povratiti osjećaj kontrole, povećati osobno zadovoljstvo, a time i kvalitetu života do njegova dostojanstvenog završetka.

univ.spec.theol. Vanesa Šerić

ALZHEIMEROVA BOLEST KROZ PRIZMU LJUDSKIH PRAVA

Ostvarivanje ljudskih prava u starosti znači prije svega skrb za kvalitetu života osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i sprječavanje diskriminacije na osnovi starosti i bolesti. Kroz predavanje istaknut ćemo najkvalitetnije instrumente zaštite ljudskih prava oboljelih od Alzheimerove bolesti, a koji se temelje na načelima autonomije, samoodređenja i najboljeg interesa oboljele osobe. Takvi zahtjevi najbolje se mogu ostvariti u sustavima koji predviđaju više različitih modaliteta zaštite oboljelih od Alzheimerove bolesti. Pravni status skrbnika i odlučivanje o pravima, interesima i potrebama osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti uz podršku, informirani pristanak oboljele osobe na medicinski tretman i/ili istraživanje o samoj bolesti kao i mogućnost sklapanja anticipirane naredbe, instrumenti su zaštite njihovih ljudskih prava. Život osoba treće dobi reguliran je zakonskim mjerama i politikama koje nisu posebno okrenute njihovim potrebama, te u svojoj suštini krše temeljna ljudska prava, osobito kad je riječ o osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti. Palijativna skrb jedna je od tih mjera koje se trebaju smatrati temeljnim ljudskim pravom oboljelih od Alzheimerove bolesti.

univ.spec.iur. Silvija Dološić Groznica

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Imamo 1006 gostiju i nema članova online

PROGNOZA VREMENA

giweather joomla module

DRUŠTVENE MREŽE

FacebookMySpaceTwitterDiggDeliciousStumbleuponGoogle BookmarksRedditNewsvineTechnoratiLinkedinRSS FeedPinterest
Pin It