Valpovačka baština:Počeci turizma u Valpovu
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 31 Listopad 2015 07:03
- Napisao/la Stjepan Najman
- Hitovi: 3972
Turizam u Valpovu nije nikada bio grana od primarnog značaja.
To ne znači da ga nije bilo. Preteče turističkih putovanja mogu se ubrojiti razni putopisci koji su bilježili sve viđeno kao npr. Bartol Kašić i Evlija Čelebija. U feudalno doba, ali i kasnije, vlastelinstva su pružala bogatu ''turističku ponudu'' i za najzahtjevnije goste, a valpovačko lovište Zvjerinjak bilo je nadaleko poznato što je tada bio mamac za lovce, vlastelinove prijatelje.
Značajnije turističke posjete Valpovu možemo smatrati nakon pronalaska Valpovačkih toplica 1834. godine osobito nakon 1869. godine kada je sagrađeno šest novih soba, plesna dvorana, natkrivena kuglana i stan za gostioničara te velika peć kojom se zagrijavala voda iz zdenca.
Valpovačke toplice
U osječkim novinama Die Drau Valpovačke toplice redovito su reklamirane i to kao željezovite kupke te je naglašavano kako se radi o prirodnom izvoru bogatom željezom. Pored nabrojenih bolesti kojima pogoduje voda, navedeno je da u Valpovu postoji ljekarna, pošta i telegrafski ured. U oglasu se dva puta naglašava kako su bolesnicima na raspolaganju dva sposobna liječnik. Nadalje poduzetnik preporuča udobno namješteno lječilište, obećava dobru i jeftinu kuhinju, čistoću te nudi popuste na više krate posjete. Najstariji pronađeni oglas je iz svibnja 1883. godine. Sve ovo vrijeme, dakle nešto više od sto godina, ˝Valpovačke toplice˝ su radile i bile poznate i izvan Valpovštine; zbog gostiju je otvorena i željeznička postaja Valpovačke toplice odakle su gosti prevoženi fijakerima do Kraljevaca.
Pored Valpovčana redovito su dolazili gosti iz šire okolice. Višekratno je u novinama osvanuo putopis iz Valpova. Tako je opisan boravak osječkog novinara u Valpovu 1897. povodom proslave desetgodišnjice valpovačkog DVD-a u listu Slavonische Presse. Četiri godine ranije, 1893. u Valpovu je održana Skupština hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice i tom je prigodom, u više nastavaka, u listu Vatrogasac pisao osobno glavni urednik Mayer izvješćujući o skupu, ali i Valpovu što se može svrstati u kongresni turizam. U knjižici od 30 stranica naslovljenoj ''Karašica tuda teče…'' govori se o izletu u Valpovo Višeg ženskog liceja u Osijeku iz 1919. godine i opisuje se posjet mjestu, vlastelinskom gradu (dvorcu), parku i Valpovačkim toplicama.
Izletnici na Karašici
Građanska društva, okupljališta gradskih uglednika i intelektualaca, bili su nositelji i organizatori izletničkog turizma. Od valpovačkih društava najaktivniji su bili Čitaonica i Sokolsko društvo, a odredišta su im bili Valpovačke toplice, Repnjak, salaši u okolici, a zabilježeni su izleti čak do Koške. Obično se išlo pješice ili biciklima. Tridesetih godina 20. st. na Valpovačkim toplicama su, tijekom ljeta, svaki vikend priređivani izleti sa zabavama na kojima je svirala ''Vatrogasna glazba''. Sudeći po skromnim zapisima i sjećanju suvremenika, turistički rezultati su bili dobri.
Hotel Fortuna među najstarijima
Početkom 19. stoljeća, uslijed ekonomske ekspanzije, u gradovima se grade prvi hoteli (svratišta). Najstarija sačuvana svratišta u sjeveroistočnoj Hrvatskoj su u Đakovu, Našicama i Valpovu. Valpovački hotel ''Fortuna'' sagradio je barun Josip Prandau 1807. godine što ga svrstava među 4 najstarije zgrade u gradu. Kasnobarokna zgrada hotela masivno je građena opekom, pokriva je visoko strmo dvostrešno krovište. Pod jednim dijelom je podrum presvođen baldahinskim svodom kao i prostorije u prizemlju dok je strop na katu ravan. Glavno ulično pročelje karakterizira ju nizom prozora, bivšim kolnim ulazima i profiliranim fasadnim ukrasima. Iako više puta adaptirana zgrada je očuvala izvorne kasnobarokne odlike (volumen, svodovlje, visoko strmo krovište i arhitektonske detalje) i svojim volumenom čini snažan urbanistički akcent na Trgu.
Izvorno zgrada svratišta obuhvaćala je i današnju zgradu pošte odnosno, ranije, banke. Naime, 1947. godine osnovana je Komunalna banka i štedionica Osijek Filijala Valpovo i smještena u taj dio zgrade koja je bila pogodna zbog čvrste gradnje i lokacije u središtu grada.
Zgrada hotela ''Fortuna'' pola je svog životnog vijeka bila stjecište svih kulturnih i inih zbivanja u Valpovu. Slobodno ga se može proglasiti centrom kulture. Tu su osnivane najstarije kulturne udruge HPD Katančić i Hrvatska čitaonica te održana prva kino-predstava, još u 19. stoljeću, svega 5 godina nakon one prve, svjetske, u Parizu. Da nabrojimo samo najvažnije.
JESTE LI ZNALI ! ?
DA JE . . .
- barun Petar Antun Prandau sagradio pivaru tijekom 1722./73. godine;
- kotao imao volumen od 40 vjedara, približno 2.240 litara;
- postrojenje plaćeno je 812 for., 48 krajc;
- prvi pivar bio Johann Fehr rodom iz Breisacha, zapadni Schwartzwald;
- proizvodnja počela 1. siječnja 1724. godine;
- dio Valpova iza Zelenog brijega do danas sačuvalo ime Hmeljik.
