Mir se stalno mora osiguravati i braniti...

Detalji: Objavljeno: Nedjelja, 13 Studeni 2016 12:41; Napisao/la Vladimir Vazdar; Hitovi: 1271

VALPOVO Ured Počasnog konzula savezne Republike Njemačke i Njemačka zajednica u Osijeku danas su bili organizatori obilježavanja Njemačkog dana žalosti na Gradskom groblju u Valpovu kod spomenika njemačkim civilnim žrtvama radnog logora.

U prisustvu izaslanstava Grada Valpova, koje je predvodio gradonačelnik, Leon Žulj, Grada Belišća, koje je predvodio Tomislav Vukelić, predsjednik Gradskog vijeća, Grada Osijeka koje je predvodio Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika, MORH-a, koje je predvodio pukovnik Branko Tičac te Njemačke Zajednice u Osijeku, Hrvatsko-njemačkog društva, i građana, sudionike je pozdravio počasni konzul Ivica Škojo.

-Okupili smo se danas ovdje kako bismo odali počast poginulima u dva svjetska rata i žrtvama diktature i terora. Hvala Vam što ste se odazvali pozivu i došli na komemoraciju. Vaša prisutnost svjedoči o povezanosti u odavanju počasti žrtvama rata i progona, terora i podčinjavanja, ali i o zajedničkoj volji za suradnjom koja je okrenuta budućnosti.

Na Dan žalosti prisjećamo se žrtava nasilja i rata - djece, žena i muškaraca svih narodnosti. Prisjećamo se svih vojnika koji su poginuli u oba svjetska rata, ljudi koji su izgubili svoje živote tijekom ratnih zbivanja, u zarobljeništvu, kao prognanici i izbjeglice ili u logorima. Odajemo počast svim onim ljudima koji su zbog svoje rase ili vjerske pripadnosti bili proganjani ili su danas žrtve progona. Prisjećamo se svih onih koji su morali umrijeti jer su ustali protiv diktature.

Od završetka 2. svjetskog rata u Europi prošlo je više od 70 godina. Ta ratna vremena čine se dalekim, a svakim je danom sve manje i manje onih koji su taj rat iskusili na vlastitoj koži. Mi pripadamo naraštaju djece i djece od djece vojnika. Zato se pitamo: možemo li se i danas prisjećati i tugovati? Što nama znači to sjećanje?

Mir, nažalost, ni dandanas nije nešto što možemo smatrati redovnim stanjem. Na ovom svijetu i dalje ima rata, mržnje i nasilja. Te strahote nisu dio prošlosti. One i danas predstavljaju zlo za naš ljudski suživot. Mir se stalno mora osiguravati i braniti.

Koliko je dragocjen naš život u miru, možemo vidjeti na temelju nevjerojatne patnje koju je prouzročio 2. svjetski rat zbog kojeg je život izgubilo ukupno 55 milijuna ljudi. Među žrtvama su bili pripadnici mnogih nacija, vojnici i civili, od toga samo 6 milijuna Židova iz svih dijelova Europe, ali i brojne žrtve ovdje u Hrvatskoj. I masovni progon i zatvaranje Podunavskih Švaba zbog 2. svjetskog rata ubrajaju se u ovo tužno poglavlje.

Iza svega toga kriju se vrlo osobne sudbine i dimenzije 2. svjetskog rata koje nam još uvijek ulijevaju strah. U svakoj obitelji postoje priče o nasilju, gubitku i razaranju kojih se prisjećamo i danas.

Sjećanje na žrtve ratova i progona i danas je važno i nužno: to nam omogućava da na trenutak zastanemo i prisjetimo se patnji koje su proživjeli naraštaji naših predaka. Dva svjetska rata, teror i progon u prošlom stoljeću u Europi donijeli su milijune žrtava i nevjerojatnu patnju našem kontinentu. Zločini i strahote tog vremena ne smiju se zaboraviti, a odgovornosti se ne smiju previdjeti.

I upravo ovdje u Hrvatskoj, gdje su sjećanja na rat i tisuće ljudskih žrtava živa i među pripadnicima današnjeg naraštaja, postaje jasno kako je važno ne ustrajati na svojoj tuzi ne ostajati nepomičan u njoj, nego zajedno u miru oblikovati budućnost. Mir je neprocjenjivo dobro, a ne nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo. A to je dodatna poruka ovoga Dana žalosti: danas u Europi živimo u neviđenom razdoblju mira i slobode, tolerancije i poštivanja ljudskoga dostojanstva. To je blago koje trebamo njegovati i čuvati i koje predstavlja naše najvrjednije nasljeđe za buduće naraštaje.

Moramo biti svjesni toga da mir, sloboda i sigurnost, demokracija, tolerancija i poštivanje dostojanstva naših sugrađana nisu besplatni. Oni su i danas ugroženi. Moramo i sami, svatko na svome mjestu, zagovarati i braniti ove vrijednosti koje nisu na prodaju.

I tako se ovaj čas u tuzi poklanjamo mrtvima i žrtvama. Njihova će nam patnja poslužiti kao upozorenje da preuzmemo svoj dio odgovornosti za budućnost u miru i slobodi, rekao je počasni konzul Savezne Republike Njemačke u Osijeku Ivica Škojo.

Na kraju je zahvalio hrvatskim službenim tijelima, lokalnim odgovornim osobama, ali i stanovništvu, na njihovoj stalnoj potpori u nastojanju da žrtvama ratova pružimo dostojanstveno počivalište diljem Hrvatske. U nastavku, nakon molitve, koju je poveo velečasni Zvonko Mrak, sudionicima komemoracije obratio se i Arne Hartig, voditelj Odjela za kulturu u Veleposlanstvu SR Njemačke u Zagrebu, a zatim su, uz mirozov, položeni vijenci izaslanstava i upaljene svijeće. U komemoraciji su sudjelovali i članovi zbora Njemačke zajednice iz Osijeka „Alte Kameraden“ izvedbom nekoliko prigodnih skladbi iz svoga repertoara.